IMS izvještaj o stanju globalne scene. Analizirali smo i kako to utječe na Hrvatsku!?

Elektronička glazba vrijedi rekordnih 15 milijardi dolara, Afro House i tvrdi Techno dominiraju, a AI mijenja pravila igre. Brojke za 2025. godinu donose optimizam, ali i jasna upozorenja o promjenama u konzumaciji glazbe, cijenama ulaznica i nevjerojatnom utjecaju umjetne inteligencije.

Za čitatelje Klubske Scene, izdvojili smo ključne točke ovog opsežnog izvještaja i analizirali što one znače za partijanere, DJ-eve, producente i promotore u Hrvatskoj i regiji.

1. Industrija raste, ali cijene ulaznica “pumpaju” live sektor

Globalna industrija elektroničke glazbe porasla je za 7% u 2025. godini, dosegnuvši ukupnu vrijednost od 15.1 milijardi dolara. Posebno je zanimljiv live sektor (festivali i klubovi). Ukupni prihodi od live glazbe su eksplodirali (30 milijardi USD globalno za svu glazbu), ali izvještaj jasno navodi da je većina tog rasta generirana povećanjem cijena ulaznica, a ne nužno većim brojem posjetitelja.

Sličan trend vidljiv je i na Ibizi: tamošnji su klubovi u 2025. prodali ulaznica u vrijednosti od 160 milijuna eura (rast od 10 mil. eura), unatoč tome što je prosječan broj evenata po klubu pao.

Refleksija na regiju: Hrvatska je festivalska velesila, a ovaj trend znači da nas očekuje daljnja “premiumizacija” clubbinga. Cijene ulaznica za strane festivale na našoj obali nastavit će rasti jer rastu globalni troškovi produkcije i DJ honorara. Za lokalne promotore (koji ne mogu unedogled dizati cijene domaćoj publici), ovo će značiti da moraju biti još kreativniji i oslanjati se više na lokalne snage, umjesto preskupih stranih headlinera.

2. Glazbeni trendovi: Tech House vlada, Melodic preskočio D’n’B, Afro House eksplodirao

Što se tiče onoga što se svira i producira, platforme Beatport i Splice otkrivaju vrlo jasnu sliku:

• Tech House i dalje čvrsto drži prvu poziciju najprodavanijeg žanra na Beatportu (već 4 godine zaredom), dok je House drugi.

• Melodic House & Techno vratio se u velikom stilu i preuzeo 3. mjesto, gurnuvši Drum and Bass na četvrto.

• Apsolutni pobjednik rasta je Afro House. Pretrage za Afro House sampleovima na Spliceu porasle su za nevjerojatnih 82%, lansiravši ovaj žanr na 2. mjesto najtraženijih zvukova na svijetu (iza Trapa).

Refleksija na regiju: Ovo savršeno oslikava trenutno stanje na domaćim floorovima. Dok je tech house standard, Afro house večeri niču posvuda i privlače publiku koja voli organski, plesni groove, a melodični techno je već godinama favorit mase na velikim eventima (od Future Scopea do morskih festivala).

3. Tvrdo i brzo: Psihologija brzih BPM-ova

Zanimljiv uvid daje SoundCloud. Dok je mainstream u znaku housea i afra, underground scena na SoundCloudu svjedoči ubrzanju ritma. Žanrovi poput Hard/Industrial Techna su u vrhu, a specifični tvrdi njemački Schranz bilježi rast uploada od čak 83%. IMS izvještaj zaključuje: “Glazba postaje tvrđa i brža kada su okolnosti u svijetu teške.” Brzi techno funkcionira kao ultimativni eskapizam.

Refleksija na regiju: Domaći after partyji već neko vrijeme vrte izuzetno visoke BPM-ove. Mlađa generacija clubbera u Hrvatskoj, posebice u underground klubovima, preuzela je hard techno estetiku s TikToka, tražeći ispušni ventil kroz sirovu, brzu i beskompromisnu glazbu.

4. AI je napravio “Step Change” (Revoluciju) u produkciji

Možda najšokantniji podatak izvještaja tiče se produkcije glazbe. Prihodi od Generativne umjetne inteligencije i alata za razdvajanje traka (Stem separation) porasli su za brutalnih 651% od 2023. do 2025. godine. Gotovo 63 milijuna korisnika redovito koristi ove alate, dok prodaja tradicionalnih softvera za produkciju pada. AI više nije “budućnost”, on je preuzeo kreaciju.

Refleksija na regiju: Za brojne talentirane bedroom producente s Balkana ovo je zapravo ogromna prilika. AI alati znatno ubrzavaju proces i smanjuju barijeru ulaska u produkciju. No, s druge strane, domaći će se producenti morati suočiti s poplavom prosječne “AI-generirane” glazbe na tržištu, pa će vlastita originalnost i izgradnja vlastitog “zvuka” biti važnija nego ikad.

5. Fanovi elektronike su najvjerniji (i najviše troše)

Istraživanja iz izvještaja pokazuju da su ljubitelji elektroničke glazbe uvjerljivo najzahvalnija publika za glazbenu industriju. Prema podacima, prosječni clubber mjesečno troši oko 24 dolara (cca 22 eura) na ulaznice za live evente te 17 dolara (cca 15 eura) na samu glazbu (streaming pretplate, kupnja traka i slično).

Uz to što troše više od prosječnog potrošača, oni i znatno više slušaju glazbu – u prosjeku više od 10 sati tjedno. Iz grafikona je jasno vidljivo da elektroničkoj publici izlazak nije samo “puka zabava vikendom”. Oni su duboko emotivno uloženi u pojam “scene” – odlazak na party im primarno znači povezivanje s istomišljenicima, uživanje u zajedništvu i pronalazak mjesta gdje mogu biti svoji.

Refleksija na regiju: Ovo je ključna poruka za sve organizatore u regiji. Domaći clubberi neće platiti ulaznicu samo zbog “jakog imena na plakatu”. Oni plaćaju osjećaj pripadnosti i cjelokupno iskustvo. Promotori koji uspiju izgraditi pravu zajednicu oko svog brenda (kroz specifičnu vibru, sigurnost na flooru i vizualni identitet) imat će lojalnu publiku koja će ih financijski podržavati neovisno o recesiji.

6. Žene za DJ pultom: Rast je stabilan, ali spor

Statistika platforme AlphaTheta (bivši Pioneer DJ) pokazuje da danas 15% registriranih korisnika čine žene (rast s 13% u 2023. godini). Iako je napredak vidljiv i žene sve češće zauzimaju headlinerske pozicije, IMS upozorava da industrija mora brže rješavati desetljeća ukorijenjenih predrasuda kako bi stvorila istinski ravnopravan teren.

Refleksija na regiju: Hrvatska i regija se tu odlično drže i prate, pa čak u nekim segmentima i predvode trendove. Regionalne zvijezde poput Tijane T, Pusmus, Marcele Zelenike, Lee Dobričić, Insolate, Elene Mikac te plejade novih mladih DJ-ica danas drže neke od najvažnijih rezidencija i festivala u regiji.