Puni plesni podiji, prazne blagajne? Samo nešto više od pola berlinskih klubova posluje bez gubitka
Rast troškova poslovanja, kraći boravak publike i manja potrošnja pića mijenjaju ekonomski model berlinskih klubova
Berlinska klupska scena i dalje privlači publiku, a plesni podiji mnogih klubova ostaju puni, no iza snažne potražnje krije se sve veći financijski pritisak. Nova studija organizacije Clubcommission pokazuje da samo 61% klubova i organizatora u Berlinu posluje na pozitivnoj nuli, dok ostali posluju s gubitkom.
Istraživanje Club Culture Berlin 2026 prvo je sveobuhvatno istraživanje berlinske klupske scene nakon 2019. godine, a provedeno je u suradnji s berlinskim Senatom, odnosno Odjelom za gospodarstvo, energiju i javna poduzeća. U kvantitativnom dijelu sudjelovalo je više od 100 aktera scene, uključujući vlasnike klubova, organizatore događanja i nezavisne kolektive, dok je provedeno i 12 kvalitativnih intervjua s posjetiteljima klubova u dobi od 22 do 28 godina.
Podaci pokazuju značajan pad financijske održivosti u odnosu na 2017. godinu. Tada je 79% klubova i organizatora uspijevalo pokriti troškove poslovanja, dok ih danas to uspijeva tek 61%. Istovremeno, 83% ispitanih navodi da ostvaruje iskorištenost kapaciteta od najmanje 50%, što pokazuje da problem nije nužno u nedostatku publike.
„Berlinski plesni podiji su puni, no mnogim je prostorima sve teže poslovati održivo. Upravo je tu neravnotežu ova studija učinila vidljivom“, poručio je Marcel Weber, predsjednik Clubcommissiona.
Gentrifikacija Berlina – zatvaranje klubova i nova era underground scene
Jedan od ključnih problema su rastući troškovi zaposlenih i poslovanja, ali i promjene u navikama publike. Dok su 2017. godine hrana i piće činili oko 60% prihoda klubova, a ulaznice 21%, danas se situacija gotovo u potpunosti preokrenula. Ulaznice i ulaz sada čine 59% prihoda, dok prihod od hrane i pića iznosi tek 20%.
Promjena je povezana s time što publika pažljivije planira izlaske, kraće se zadržava u klubovima i manje konzumira alkohol. Prema rezultatima istraživanja, potrošnja alkohola pala je za 73%, dok je 67% klubova i organizatora povećalo cijene pića. Cijene ulaznica povećalo je njih 47%.
Studija istovremeno ukazuje i na sve izraženiji jaz između najvećih i najmanjih aktera scene. Čak 45% ispitanih danas ostvaruje godišnji prihod manji od 100 tisuća eura, dok je takvih 2017. godine bilo 16%. S druge strane, tek sedam posto klubova i organizatora ostvaruje prihod veći od dva milijuna eura.
Time se, prema zaključcima istraživanja, smanjuje prostor za svojevrsnu sredinu berlinske klupske scene. Uz rast troškova i promjene potrošačkih navika, upravo se taj segment nalazi pod najvećim pritiskom.
Unatoč tome, scena se i dalje razvija. Od 2020. godine zatvorila su se 24 kluba i kulturna prostora, ali ih je u istom razdoblju otvoreno približno 25 novih. Novi prostori pritom ulažu i u raznolikost, edukaciju zaposlenih te razvoj kadra, što pokazuje da berlinska klupska kultura prolazi kroz značajnu transformaciju, a ne samo kroz razdoblje pada.
Rezultati istraživanja dolaze u trenutku kada se budućnost berlinske klupske scene sve češće povezuje s pitanjem njezine financijske održivosti. Iako potražnja publike i dalje postoji, rast troškova i promjene načina na koji ljudi provode noćni izlazak prisiljavaju klubove da preispituju dosadašnje poslovne modele.
