Skip to main content
  • alt
  • 27.07.2014.

Elektronika i njezina futuristička kvaliteta me inspiriraju

Uz uspješnu glazbenu karijeru tijekom dva desetljeća, Makedonac Djaikovski, pravim imenom Kiril Džajkovski,  bez sumnje je jedan od najuglednijih i najviše hvaljenih elektroničkih izvođača s Balkana. 

 
Djaikovski se smatra kao jedan od producenata pionira u predstavljanju balkanskih zvukova moderne plesne produkcije – globalno poznat kao “Balkanski: fenomen ritma”. Mi smo s makedonskim svestranim glazbenikom porazgovarali uoči skorašnjeg nastupa na Schengenfestu.
 
Glazbenu si karijeru započeo kao pokretač Bastiona, jednog od prvih elektronskih bendova naovim prostora, potom bio dijelom Leba i soli da bi se opet vratio elektronici. Što tebi znači elektronska glazba?
Dio mog glazbenog izričaja. Rano sam se počeo baviti glazbom i nisam previše obraćao pažnju na žanrovski put. Još od ranih dana me zanimala i primijenjena glazba, tako da sam u glazbenom razvoju uvijek imao širi pristup. Elektronika i njezina futuristička kvaliteta je uvijek bilo nešto što me je jako zanimalo i inspiriralo, posebno što je klupska glazba i DJ-stvo omogućilo pozitivnu globalizaciju nove glazbe, ekspanziju underground stvaralaštva i afirmaciju world music scene
{youtube}5-nzsbXq7aM{/youtube}
 
Kombiniraš etno glazbu s nizom elektronskih žanreva, što te prvotno potaklo na taj potez i kako izgleda proces produkcije?
Kada sam počeo raditi na produkciji elektronske glazbe devedesetih, nekako je prirodno došla ideja da ubacim glazbene elemente koji su dio mog kulturnog nasljeđa. U početku sam koristio puno sampleova, međutim kasnije sam počeo snimati originalne dionice s etno glazbenicima i onda sam taj materijal ukomponirao u elektronsku produkciju. Kasnije su došli i vokalisti, pa se na taj način upotpunio zvuk onoga što danas radim i izvodim uživo.
{youtube}klJTY_s6Sxs{/youtube}
 
Radiš li trenutno na kakvome albumu, glazbi za film ili kazalište jer si znan i kao autor te glazbe?
Trenutno radim na glazbi za kazališni projekt na ljubljanskoj drami. To je novi tekst poznatog makedonskog pisca Gorana Stefanovskog, u režiji Aleksandra Popovskog. Premijera ove predstave bit će u listopadu. Isto tako u pregovorima sam za dva filmska projekta, ali je prerano otkriti detalje.
 
Ima li netko iz naše regije s kime bi htio surađivati na kakvome elektronskome projektu?
Ima puno interesantnih i zanimljivih kompozitora i producenata u regiji, dosta sam njih upoznao, a u prošlosti i surađivao. Na primjer: Shazalakazoo, DJ Rahmanlee iz Beograda, Dubioza Kolektiv iz Sarajeva, Vlada Divljan, ex Idoli, živi i radi u Beču. Nadam se da ću imati mogućnost nešto iskombinirati za moj idući album! Već imam neke ideje za suradnju.
{youtube}YyD8eS9TFfo{/youtube}
 
Što ti je draže – nastupati kao DJ ili kao glazbenik unutar benda i zašto?
 Nadam se da sam to pomalo i spojio, budući da koristim kompjutere uživo, ali istovremeno i nastupam sa bendom, a i sam sviram klavijature. Zadnjih godina rijetko nastupam samo kao DJ, ‘bendovska’ varijanta mi je uvijek bila zanimljivija, a posebno za festivalske nastupe i mnogo uzbudljivija.
{youtube}rRz7ghv6z2Y{/youtube}
 
Kakvu glazbu donosiš na Shengenfest i što publika može očekivati od tebe?
Bit će to kombinacija svega što sam radio u prošlosti, puno novih stvari i novih aranžmana. Moj pristup živim nastupima je vrlo eklektičan, tako da i žanrovski mislim da je to interesantna fuzija elektronskih utjecaja i etno elemenata. Kao i uvijek pratit će me bend u kombinaciji brass sekcije i solo violine, kao i dva specijalna gosta, moji stari suradnici i vrhunski vokalisti: iz New Yorka TK Wonder i iz Melbournea MC Wasp.
brejcha 1
Vezani članci
Pariška koncertna dvorana za dvije tisuće posjetitelja – L’Olympia – u 131 godinu dugoj povijesti ugostila je i Paul Kalkbrennera
defected zagreb mobile
Pariška koncertna dvorana za dvije tisuće posjetitelja – L’Olympia – u 131 godinu dugoj povijesti ugostila je i Paul Kalkbrennera
sonus 2