Video: Futurizam i techno, zvuk koji gleda u budućnost
Techno nije samo žanr, to je vizija budućnosti
Od samih početaka, futurizam je bio ključni element, oblikujući ne samo zvuk već i estetiku, performans i kulturu plesnih podija. Zvuk instrumenata, robotski groove, svemirska putovanja i gradovi koji pulsiraju energijom postali su sastavni dijelovi filozofije techna.
Futurizam kao umjetnički i filozofski pokret nastao je početkom 20. stoljeća u Italiji, promovirajući ideje brzine, tehnologije, industrije i urbanizma kao simbola napretka. Umjetnici poput Filippa Tommasa Marinettija slavili su instrumente, energiju i pokret, želeći odbaciti prošlost i usmjeriti se prema onome što tek dolazi. Iako je originalni futurizam bio vezan i uz kontroverzne političke ideje, njegova estetska i filozofska dimenzija ostavila je dubok trag u umjetnosti, dizajnu i glazbi.
U Detroitu 80-ih, u gradu napuštenih tvornica i ekonomske krize, ta se vizija budućnosti reflektirala kroz glazbu. Ritam mašine poput Rolanda TR-808 i TR-909, sintesajzeri i prvi kompjutorizirani sekvenceri nisu bili samo instrumenti, već su bili alat za stvaranje zvuka budućnosti. Rani techno producenti, poput Juana Atkinsa, direktno su spajali znanstvenu fantastiku i futurističke ideje sa svojim glazbenim vizijama. Atkins je često govorio da je techno za njega “glazba Techno Cityja”, imaginarnog grada budućnosti gdje instrumenti i ljudi egzistiraju u zajedničkom ritmu.
Ključnu ulogu u oblikovanju te estetike odigrali su Kraftwerk i The Belleville Three. Kraftwerk je svojim minimalističkim, robotskim i digitalnim pristupom postavio standarde elektroničke estetike, dok su Juan Atkins, Derrick May i Kevin Saunderson dodali groove i plesnu energiju, spajajući preciznost instrumenata s emocionalnom vibracijom podija. Njihov spoj futurizma, znanstvene fantastike i ritma stvorio je temelje Detroitskog techna, a time i cijele globalne elektroničke scene.
Futurizam se nije očitovao samo u zvuku, već i u vizualima. Video projekcije, laserski light showovi i industrijski dizajn klubova pretvarali su nastupe u multisenzorna iskustva. Warehouse raveovi u Berlinu nakon pada Berlinskog zida i kasniji festivali u Tokiju ili Londonu prikazali su kako techno groove može postati univerzalni jezik koji povezuje mase.
Tragove futurizma vidimo i danas na festivalskim pozornicama koje nalikuju svemirskim brodovima, DJ setovima koji uključuju live mašine i vizualnim performansima. Jeff Mills, “The Wizard”, u svojim projektima poput Exhibitionist i The Outer Limits doslovno koristi znanstveno-fantastične narative kako bi pokazao techno kao umjetnost budućnosti.
Iznikavši iz industrijskog pejzaža, techno je postao simbol pogleda unaprijed tj. medij kroz koji se izražava kreativnost, inovacija i zajedništvo. Futurizam u technu i danas pokazuje da glazba može stvarati vizije svijeta koji tek dolazi, potvrđujući da plesni podij nije samo mjesto za zabavu, nego i prostor vizije budućnosti.
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
