Video: Kako je nastala rave kultura?
Rave kultura danas je sinonim za masovne plesne događaje, laserske showove i glazbu koja ne prestaje
Od malih skladišta do milijunskih festivala, rave je redefinirao način na koji ljudi doživljavaju glazbu i zajedništvo. Ali kako je sve počelo?
Sve kreće krajem 80-ih i početkom 90-ih u SAD-u, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Njemačkoj, kada mladi entuzijasti organiziraju ilegalne zabave u napuštenim skladištima, industrijskim halama i na otvorenom. Inspirirani detroitskim techno ritmovima i chicagovskim houseom, kreirali su atmosferu koja je spajala ljude kroz maratonski ples.
Rave kultura, kao i elektronička glazba, bila je utemeljena na DIY duhu i pristupu. Organizatori sami postavljaju rasvjetu, dekoracije i zvučne sustave, a publika postaje aktivni sudionik iskustva. Glow stickovi, laserska svjetla i improvizirani stageovi činili su vizualni identitet scene, dok su podzemni prostori i improvizirane lokacije stvarali osjećaj ekskluzivnosti i pripadnosti zajednici.
S rastom popularnosti, rave scena postupno izlazi iz podzemlja. Tijekom 90-ih, festivali i legalni eventi širom Europe, poput Love Parade u Njemačkoj i Mayday festivala, šire fenomen globalnim. Ibiza, londonski klubovi i nizozemski festivali postaju epicentri elektroničke kulture, povezujući lokalne scene s međunarodnim izvođačima i publikom.
Dok se u Europi rave kultura relativno brzo povezala s već postojećom tradicijom klubova i festivala, u SAD-u je priča bila drukčija. Europske vlade i gradovi, posebno Berlin nakon pada Zida, prepoznali su rave kao dio mladenačke subkulture i donekle ga integrirali u legalne okvire. Tako su raveovi u Europi mogli rasti u velike javne događaje – Love Parade okupljao je i do milijun ljudi na ulicama Berlina.
PLUR (Peace, Love, Unity, Respect) – Mir, Ljubav, Jedinstvo i Poštovanje – postao je moto američke rave scene
U Americi, međutim, rave kultura se suočila s puno strožim zakonima i negativnim medijskim prikazima. Rave je često bio povezan s ilegalnim supstancama, što je dovelo do represije i zatvaranja mnogih evenata. Ipak, upravo to je stvorilo specifičnu estetiku američkih raveova – fokus na tajnost, improvizirane lokacije i PLUR filozofiju koja je postala njihova osnova.
PLUR (Peace, Love, Unity, Respect) – Mir, Ljubav, Jedinstvo i Poštovanje – postao je moto američke rave scene. On je izražavao duh zajednice u kojoj nije bilo važno tko si, odakle dolaziš ili kako izgledaš. Na podiju su svi bili jednaki, povezani glazbom i ritmom.
PLUR je bio životna filozofija koja je naglašavala empatiju i povezanost među ljudima. Od “kandi” narukvica koje su se razmjenjivale rukovanjem u znak prijateljstva, do otvorenosti i inkluzije, PLUR je davao rave kulturi njezinu posebnu toplinu i identitet.
Rave kultura kombinira zajedništvo, slobodu izražavanja i energiju koja se prenosi s DJ-a na publiku. Od prvih podzemnih zabava u skladištima do milijunskih festivalskih arena, rave je ostavio neizbrisiv trag na elektroničku glazbu i način na koji je doživljavamo danas.
Razlike između Europe i SAD-a oblikovale su dva lica ravea – jedno monumentalno, festivalsko i otvoreno, drugo intimno, tajnovito i filozofski naglašeno kroz PLUR. No poruka je ista: rave je pokazao da glazba može stvarati zajednicu, prelaziti granice i redefinirati plesni podij, pretvarajući svaki beat u iskustvo koje spaja ljude širom svijeta.
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
