Glazba je univerzalni jezik dokazuje studija Sveučilišta Harvard
Svi smo čuli izreku: “Gdje riječi ne uspijevaju, glazba govori” – a sada postoji studija koja to dokazuje
Studiji sa Sveučilišta Harvard pod nazivom "Univerzalnost i raznolikost u ljudskoj pjesmi", bio je cilj istražiti dijeli li glazba iz različitih kultura određene kvalitete ili ne.
U sažetku objašnjava: “Često se pretpostavlja da je glazba ljudska univerzalna stvar, koja proizlazi iz evolucijske prilagodbe specifične za glazbu i/ili nusproizvoda prilagodbi afekta, jezika , motoričke kontrole i slušne percepcije."
“Ali univerzalnost zapravo nikada nije bila sustavno demonstrirana, a dovedena je u pitanje golemom raznolikošću glazbe u različitim kulturama.”
Kako bi proveo istraživanje, tim je ispitao etnografske podatke i prikupio više od jednog stoljeća vrijednu glazbu iz 225 različitih kultura – dakle zasigurno prekretnicu u razumijevanju našeg odnosa sa zvukom. Nalazi pokazuju da je analizom akustičkih značajki pjesme, kao što su tonalitet, ornamentika i tempo, moguće da ljudi razumiju njezino značenje, bez obzira na kulturnu pozadinu. Dakle, bez obzira slušate li pjesmu za ples, ljubavnu pjesmu, pjesmu o iscjeljivanju ili uspavanku, čini se da se psihološka svrha pjesme može lako prepoznati.
“Glazba je zapravo univerzalna”, zaključuje studija. “Postoji u svakom društvu (i s riječima i bez riječi), više varira unutar nego između društava, redovito podržava određene tipove ponašanja i ima akustične značajke koje su sustavno povezane s ciljevima i odgovorima pjevača i slušatelja.
„Čini se da je glazba vezana uz specifične perceptivne, kognitivne i afektivne sposobnosti, uključujući jezik (sva društva stavljaju riječi u svoje pjesme), motoričku kontrolu (ljudi u svim društvima plešu), slušnu analizu (svi glazbeni sustavi imaju znakove tonaliteta) , i estetiku (njihove melodije i ritmovi su balansirani između monotonije i kaosa).“
Foto Robert Kale
Studija otkrila da je electronica najzarazniji glazbeni žanr
U međuvremenu, druga studija koju je vodio Alan Cowen sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley, istraživala je koliko emocionalnih iskustava glazba može izazvati kod 1591 sudionika iz Sjedinjenih Država i Kine, natjeravši ih da slušaju 2168 glazbenih uzoraka. Istraživači su otkrili da obje kulture prepoznaju 13 različitih kategorija emocija – uključujući zabavne, dosadne, tjeskobne ili napete, lijepe , smirene ili opuštajuće ili spokojne, sanjive, energizirajuće, erotične ili željne, ogorčene ili prkosne, radosne ili vesele, tužne ili depresivne, zastrašujuće ili strašne, i pobjedničke ili herojske.
Cowen je rekao: “Glazba je univerzalni jezik, ali ne obraćamo uvijek dovoljno pažnje na ono što govori i kako se razumije. Željeli smo napraviti važan prvi korak prema rješavanju misterija kako glazba može izazvati toliko nijansiranih emocija.”
Istraživači se u budućnosti nadaju da će njihov rad nadopuniti tradicionalnu medicinu pomažući psiholozima i psihijatrima da razviju bolje terapije koristeći moć glazbe.
