Knjiga “Klasika, punk, cajke…” otkriva kako mladi na Jadranu oblikuju svoje kulturne vrijednosti

Na domaćoj kulturnoj i znanstvenoj sceni već neko vrijeme aktualna je knjiga „Klasika, punk, cajke: kulturni kapital i vrijednosti mladih u gradovima na jadranskoj obali“, autora Krešimira Krole, Svena Marcelića i Željke Tonković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Riječ je o publikaciji koja donosi pregled najvažnijih rezultata opsežnog sociološkog istraživanja usmjerenog na kulturne prakse, stavove i vrijednosti srednjoškolske populacije u Jadranskoj Hrvatskoj.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 2650 učenika i učenica trećih i četvrtih razreda srednjih škola u šest najvećih obalnih gradova: Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku. U Rijeci je istraživanjem obuhvaćeno 556 učenika i učenica, što čini 21% ukupnog uzorka. U knjizi se analiziraju i interpretiraju kulturne potrebe i prakse mladih, kao i različiti pokazatelji njihovih vrijednosti, pri čemu se posebno razmatraju obrasci kulturne potrošnje, glazbenog ukusa i preferencija televizijskih sadržaja kao specifični indikatori kulturnog kapitala.

Cilj istraživanja bio je mapirati kulturne prakse i ukuse mladih uspoređujući gradove i regije: Istru, Kvarner i Dalmaciju, s obzirom na vrijednosne orijentacije. Dobiveni rezultati relevantni su, kako za razumijevanje suvremene generacije mladih, tako i postojećih kulturnih praksi i ukusa u društvu, čime se obogaćuje fundus socioloških saznanja o fenomenima, procesima i tendencijama šire naravi u suvremenom hrvatskom društvu.

Autori u knjizi posebno ukazuju na važnost međugeneracijskog prijenosa kulturnog kapitala, kao i na povezanost vrijednosnih tipova s kulturnim ukusom. Istodobno se analizira i zadovoljstvo učenika kulturnom ponudom u vlastitim gradovima, kao i odnos prema dostupnim kulturnim resursima i kapacitetima.

Knjiga izlazi iz uskih akademskih okvira te otvara put za širu javnu raspravu svima koji se bave kulturom ili su vezani za mlade. Prema riječima recenzentice Jake Primorac, publikacija ima relevantnost koja se smješta u područje šire javne rasprave te predstavlja vrijedan izvor informacija i promišljanja o mladima i njihovom doprinosu zajednici. Sličan naglasak daje i Vlasta Ilišin, ističući znanstvenu relevantnost dobivenih rezultata za razumijevanje suvremenih društvenih procesa i tendencija.

Posebnu pažnju izazvali su podaci koji se odnose na Šibenik, gdje su rezultati pokazali da su šibenski srednjoškolci tolerantniji prema manjinskim skupinama u društvu, liberalniji, manje religiozni, ali i najnezadovoljniji kulturnom ponudom svog grada. Ujedno je zabilježeno da u najmanjoj mjeri posjećuju koncerte turbo folk glazbe (6,6%), dok je Split zabilježio najveći udio (14,5%).

Namjera ove publikacije jest potaknuti raspravu o kulturnim i razvojnim potencijalima gradova, o kulturnom profilu mladih te o posljedicama pandemije COVID-19 na kulturni sektor i promjene u obrascima kulturne potrošnje kod mladih.

Više o rezultatima istraživanja možete poslušati u audio zapisu s predstavljanja knjige u Rijeci.