Zašto nas glazba naježi? Znanost otkriva zašto osjećamo trnce po tijelu na partyjima i festivalima

Jeste li se ikada naježili dok slušate omiljenu pjesmu? Ako je odgovor da, onda vaš mozak ima jednu posebnu vještinu koja stvara most između zvuka i osjećaja. Taj se fenomen naziva frisson (francuska riječ za „trnce“) i javlja se kao fizička reakcija na snažno emotivno iskustvo. Poput vala koji prolazi tijelom, često u trenutku kada pjesma pogodi „točno u žicu“.

Studija objavljena u znanstvenom časopisu Social Cognitive and Affective Neuroscience pokazuje da osobe koje dožive trnce imaju veću povezanost između područja mozga zaduženih za zvuk i onih koji upravljaju emocijama. Drugim riječima, njihovi mozgovi zvuk i osjećaje čitaju istim jezikom. Frisson može biti još jači ako je pjesma povezana s važnim uspomenama poput prve ljubavi, poseban festival, nezaboravan trenutak s putovanja. Zato ponekad samo jedan takt može prizvati zalazak sunca, glas voljene osobe ili neki poseban iz izlaska.

Znanstvenici ga nazivaju i „orgazam kože“, a nastaje kada glazba iznenadi mozak naglim promjenama tempa, melodije ili emocije u izvedbi. Tada dolazi do naglog oslobađanja dopamina, neurotransmitera povezanog s užitkom, što izaziva onaj intenzivni, gotovo euforični osjećaj.

Važnu ulogu imaju i glazbena dinamika i glasnoća. Dramatične pauze, nagli ulazi ili iznenadne promjene ritma pojačavaju efekt, dok snažan zvuk dodatno aktivira mozak. Upravo zato mnogi pamte određene koncerte i setove ne samo po glazbi, nego po onim trenucima kada vas uhvate trnci i osjećate da ste dio nečeg većeg.

Frisson nije nešto što se može uvijek prizvati na zahtjev. On dolazi kada ga najmanje očekujemo – u sobi sa slušalicama, usred velike pozornice festivala ili na malom afteru u zoru. Ali kad se dogodi, podsjeća nas zašto glazbu ne samo slušamo, nego i osjećamo.

Nego da vas pitamo: koja vas je pjesma posljednja izazvala trnce? Javite nam svoje odgovore na društvenim mrežama!