Harm Reduction – kako smanjiti postojeću štetu među mladima (drugi dio)
Iskustva udruga Porat – Safe Corner (Zadar) i Alternacija – Safe&Sound (Sisak) u smanjenju štete
Mag. paed mag. soc Ana Baraba iz udruge Porat – Safe Corner koja Harm Reduction provodi u Zadru i okolici ispričala nam je da već dugi niz godina djeluje u području smanjenja štete.
„Konkretne aktivnosti vezane uz smanjenje štete obuhvaćaju informirane i senzibiliziranje o zdravstvenim rizicima koji uključuje vanjski (outreach) rad s korisnicima stimulativnih droga. U sklopu te aktivnosti, uz pomoć mobilnog štanda COOLING ZONA na festivalima, koncertima i u klubovima, organizirana je podjela informativnog materijala točnije letaka, priručnika, „Safe-packova“ te besplatne vode. Osim što cooling zona nudi informiranje i educiranje ona ujedno služi i kao mjesto za odmor.
Ako govorimo o brojkama, tijekom 2025. godine posjećeno je 7 festivala i 1 klub, podijeljeno je 920 priručnika, 2520 letaka, 1490 boca vode, 2870 „Safe-packova“. Kroz provedene aktivnosti naglasak se stavlja i na savjetovanje za promotore zabava i organizatore događanja gdje djelatnici udruge Porat u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Zadar pružaju savjetovanje te informiraju organizatore o temama prekomjerne konzumacije što uključuje lošu praksu posluživanja, glasnu glazbu te smanjenje gužve. U 2025. godini održano je sveukupno pet savjetovanja za organizatore događanja.
Pored toga, udruga Porat nudi on-line savjetovanje mladih i SOS telefon koji je dostupan 24/7. U 2025. godini bilo je četiri anonima poziva za savjetovanje gdje su te osobe upućene psihologu. Osim spomenutih aktivnosti sve veća pozornost se daje i informiranju putem medija i online kanala koji uključuju konferencije za novinare, osmišljavanje video spota koji na zanimljiv način informira mlade o rizicima povezanim uz noćne izlaske, obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv ovisnosti zlouporabe opojnih droga, Mjeseca borbe protiv ovisnosti te obilježavanje Dana otvorenih vrata udruge.“
Ana je navela da veliki problem predstavlja novi trend gdje se starosna dob korisnika droga smanjuje
„Mnogi mladi su rekreativni korisnici i nisu redovni ovisnici što znači da ne pripadaju sustavima liječenja i često „nisu u sustavu“ te su stoga teže dohvatljivi za klasične programe liječenja. Rekreativni konzumenti droga čine raznoliku skupinu čiji članovi dolaze iz svih dobnih skupina i društvenih klasa s različitim stupnjevima rizičnog ponašanja. Možemo naglasiti da je skupina mladih ispod 30 godina najveća i najosjetljivija na štete povezane s drogama radi svog neiskustva, niže tolerancije i sklonosti rizičnom ponašanju.
Također, tu se pojavljuje i veliki problem neizvjesnosti oko sastava i čistoće tvari i supstanci koje mladi uzimaju što nas dovodi do općeg nedostatka svijesti i informiranosti gdje mladi često podcjenjuju rizik jer su nedovoljno educirani. Samim radom na programima unutar udruge, želja nam je približiti ovu tematiku što većem broju ljudi te podići svijest mladih o važnosti edukacije i odgovornog ponašanja.“
Ispričala nam je i da članovi udruga Porat prema osobama koje imaju problem s ovisnošću pristupaju prvotno bez osude i s visokom dozom razumijevanja, empatije i aktivnog slušanja.
„Razumijemo da se radi o pojedincima koji su zbog kombinacije svojih bioloških, psihičkih ili socijalnih predispozicija postali konzumenti te time i ovisnici. Osim podrške i savjetovanja, nudimo pomoć i rješenja putem programa resocijalizacije, pomoći pri zapošljavanju, edukacija i kreativnih radionica. Također, izravni korisnici uključeni su u program kroz aktivnost podjele i zamjene čistog pribora, za injiciranje droga, na način da im je u udruzi dostupan sterilan pribor, a iskorišten pribor mogu ostaviti u udruzi te ga mi zbrinjavamo u partnerstvu sa Zavodom za javno zdravstvo Zadar.
Izravni korisnici informirani su kroz aktivnosti i o krvlju i spolno prenosivim bolestima na način da ih se motivira za brigu o vlastitom zdravlju, potiče ih se da ne dijele pribor te da iskorišteni pribor donesu u udrugu kako bi se isti pravilno zbrinuo. Također ih se potiče i motivira za odlazak na testiranje na krvlju i spolno prenosive bolesti te ih se informira o mogućim načinima prijenosa zaraze i prevencije. U udruzi Porat moguće je napraviti test na prisutnost hepatitisa C te saznati rezultate u vrlo kratkom vremenu. U 2025. godini podijeljeno je sveukupno 6840 igala, 4480 šprica, 390 prezervativa te 390 letaka o krvlju i spolno prenosivim bolestima.“
Matea Marić iz Sisačke udruge Alternacija naglasila je da najčešći izazovi proizlaze iz kombinacije neinformiranosti, niske percepcije rizika i same dinamike noćnog života, te dodala:
„Mladi često ne prepoznaju rizične obrasce pogotovo kada se konzumacija normalizira unutar ekipe pa dolazi do pogrešnog doziranja, miješanja supstanci i situacija u kojima su dezorijentirani, emocionalno preplavljeni ili impulzivni. Drugi problem je nedostatak pouzdanih informacija. Većina mladih ne zna što zapravo konzumira, kako to djeluje i kada je vrijeme za traženje pomoći pa se oslanjaju na informacije iz ekipe koje su nerijetko netočne. Izazov je emocionalna ranjivost pa stoga, iako su fizički u grupi, mnogi nemaju stvarnu podršku ili znanje kako reagirati kada prijatelju postane loše što često rezultira panikom ili pasivnim promatranjem.“
U tom kontekstu uloga udruge Alternacija je vrlo praktična.
„Cilj nam je da budemo prisutni tamo gdje se ti rizici pojavljuju, da smirimo situaciju kada ona eskalira i ponudimo točne informacije koje nedostaju. Kroz takve intervencije mladi dobivaju priliku osvijestiti vlastite granice, razumjeti što im se događa i, dugoročno, razvijati odgovorniji odnos prema sebi i drugima.“, ispričala je Matea, te ujedno predstavila rad udruge Alternacija i Harm Reductiona odnosno smanjenja štete.
„Rad udruge Alternacija u kontekstu smanjenja štete odvija se isključivo na terenu, na partyjima i festivalima pa nam se mladi zapravo ne javljaju putem telefonskih linija ili dogovorenih termina već nam se obraćaju u samom trenutku u kojem im je pomoć potrebna. Procjenjujemo da smo tijekom godine vodili oko 120–150 razgovora koji su se izravno odnosili na probleme povezane sa smanjenjem štete premda je broj onih koji su dobili korisnu informaciju ili pak kratku “provjeru” znatno veći.“
Harm reduction praksa udruge u 2025. godini odvijala se primarno kroz djelovanje njihovog Safe&Sound tima odnosno postavljanje Safe&Sound sigurnih zona na lokalnim partyjima u Sisačko-Moslovačkoj županiji, te jednom većem festivalskom događanju van lokalne zajednice.
„Budući da su pojmovi “set” i “setting” u kontekstu upotrebe psihoaktivnih supstanci svojevrsni prioritet u planiranju naših harm reduction akcija, pri čemu se pod pojmom “set” podrazumijeva kemijski sastav i farmakološko djelovanje pojedine droge kao i psihičko stanje pojedinca prije konzumacije droge dok se pojam “setting” odnosi na fizičku okolinu u kojoj je do konzumacije došlo, u Alternaciji i našem Safe&Sound timu razvili smo specifičan model zona smanjenja štete koje postavljamo na partyjima i festivalima kako bi one bile što korisnije i pristupačnije, a time i efikasnije.
U “Safe&Sound” zonama korisnici se tako mogu ugrijati toplim čajevima ili pak rashladiti limunadom, cedevitom i slično, mogu se poslužiti zdravim snackovima i voćem, ali isto tako mogu pronaći svoj “mir” i prileći, sjesti s ekipom i malo odmoriti, odigrati društvenu igru, crtati, pisati ili pak porazgovarati s nama i našim volonterima. Dosta smo opušteni i svoj – isključivo volonterski rad temeljimo primarno na peer-to-peer pristupu.
Upravo takva forma omogućuje da se mladi prirodno zaustave, pitaju ili podijele nešto što ih muči. Povratne informacije stoga su prilično pozitivne, a osim što zapravo zaista pomažemo, ne samo mladima uljepšati iskustvo clubbinga te prostore festivala i partyja činimo sigurnijima – saznajemo i dosta informacija za koje vjerujemo da ih mladi ne bi podijelili s institucionalnim pružateljima podrške.“
I prema njihovom iskustvu, harm reduction prakse neraskidivo su vezane uz noćni život mladih
„Upravo u večernjim, odnosno klupskim i festivalskim okruženjima najčešće se javljaju rizična ponašanja: eksperimentiranje, brze i impulzivne odluke te oslanjanje na fragmentirane informacije koje kruže unutar ekipe. U takvim prostorima prisutnost podrške “na licu mjesta” pokazuje se ključnom jer rizik postaje vidljiv u trenutku, a ne u nekoj kasnijoj fazi.
Mladi u neformalnom okruženju puno lakše postavljaju pitanja, priznaju neznanje ili potraže pauzu
Zbog toga naše Safe&Sound zone spajaju osnovne elemente brige s kratkim informacijama o sigurnijem ponašanju, procjeni vlastitog stanja i brizi unutar ekipe. Takvi prostori ne samo da smanjuju štetu već mijenjaju i dinamiku samog izlaska: normaliziraju pauzu, traženje pomoći i razgovor o tome kako se netko osjeća.“
Matea je istaknula da upravo zbog toga harm reduction ne doživljavaju tek dodatkom događajima u noćnom životu već nužnim dijelom scene napomenuvši da su u klubovima, na festivalima i privatnim zabavama mladi najizloženiji riziku, ali istovremeno i najspremniji prihvatiti podršku — pod uvjetom da je dostupna, nenametljiva i “razumije” njihov kontekst i jezik.
Sve četiri udruge istovremeno se nerijetko susreću s osobama kojima treba psihološka pomoć zbog mentalnih problema, depresije ili jednostavno zbog nesnalaženja u životu i okruženju u kojem su se trenutno zatekli.
„Naša je uloga biti ta prva sigurna točka kontakta u trenutku kada nekome treba podrška pa stoga naš učinak leži upravo u tom malom prozoru — smiriti situaciju, ponuditi perspektivu i usmjeriti osobu prema zdravijim odlukama nakon toga.“, ispričala nam je Matea Marić iz sisačke udruge Alternacija.
U radu udruge Porat u Zadru često se susreću osobe koje, uz problem ovisnosti ili rizičnih navika imaju i različite poteškoće s mentalnim zdravljem.
„U korisničkoj populaciji ima ljudi s dualnom dijagnozom što uključuje ovisnost i pshičku bolest. Pristup takvim osobama temelji se na psihosocijalnoj podršci, sigurnom i nenametljivom pristupu bez osuđivanja te prepoznavanju rizičnih situacija i upućivanju prema stručnim službama kada je to potrebno.“
U Splitu postavljaju to vječno pitanje:
„Jesu li prvo imali problem s mentalnim zdravljem, a da je ovisnost došla kao oblik samoliječenja ili su problemi s mentalnim zdravljem uzrokovani ili barem trigerirani konzumacijom droga. Prema njima se ponašamo kao i prema svakom drugom i posebno nastojimo senzibilizirati naše volontere i učenike s kojima provodimo radionice.“
U Rijeci osobama koje imaju problema s mentalnim zdravljem najčešće pristupaju tako da ih, kada pokažu interes ili potrebu, proslijede njihovim psiholozima i psihijatrima u udruzi Terra.
„Važno nam je da taj pristup bude podržavajući i nenametljiv, ne forsiramo kontakt, nego im pružamo informacije i smjernice kako bi mogli potražiti stručnu pomoć ako su za to spremni. U praksi se često same javljaju, što nam omogućuje pravovremeno pružanje podrške i usmjeravanje prema odgovarajućim stručnjacima.“
Međutim, najvažnije je da svi ti ljudi smanjuju štetu koliko god se da ona smanjiti i provode harm reduction na najbolji mogući način pružajući podršku gdje god je i kada god je ona potrebna.
Harm Reduction – kako smanjiti postojeću štetu među mladima (prvi dio)
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
