Harm Reduction – kako smanjiti postojeću štetu među mladima (prvi dio)
Harm reduction ili smanjenje štete javnozdravstveni je pristup usmjeren na smanjenje negativnih fizičkih i društvenih posljedica rizičnih ponašanja, poput uporabe droga, umjesto isključivog cilja potpune apstinencije
Velika količina psihoaktivnih tvari, sve mlađi konzumenti istih, nove droge, nove supstance, sve veća potrošnja alkohola, sve više slučajan depresije, učestali primjeri nesigurnog seksa… sve su to svakodnevne pojave koji su već i te kako uzele maha za koju stručnjaci tvrde da se ne mogu samo tako iskorijeniti, ali se šteta može znatno umanjiti. Zato postoji program pod nazivom Harm Reduction.
„Party je bio brutalan i ubila sam se. Ne znam što sam uzela ali mi je bilo super. Goran mi je sutra ponovo nabavio isto i opet sam se ubila. Više ne mogu zamisliti dobar provod bez toga.“
„Ni sam ne znam koliko popijem na nekom tulumu jer ionako pijem ili pijuckam cijeli dan. Zapravo pijem svaki dan. Ne znam jesam li alkoholičar ili ne ali zapravo stalno pijem neki alkohol. Iskreno, ne mogu više bez njega zamisliti niti jedan dan.“
„Nije bilo tuluma na kojem nisam povukla barem dim jointa. Nakon nekog vremena sam i sama uvijek dolazila sa jointom, dva, tri… Najmanje problem je bilo kupiti travu. Bilo mi je super pa sam brzo probala i neke pilseve koji su me razvalili. Počela sam isprobavati sve jer mi je sve bilo super. Mislim, zapravo znam da sam ovisnica i ne znam kako da se izvučem iz te ovisnosti.”
„Ja stvarno više ne znam tko je tu normalan. Starci su skroz popizdili. Ne mogu s njima više razgovarati. U školi me svi mrze i svi mi idu na živce. Ne znam! Ne znam što ću.“
To su samo neka od razmišljanja koja su nažalost postala s vremenom toliko učestala i „normalna“ da je to gotovo postala svakodnevna tema razgovora bez obzira što je zapravo riječ o izuzetno ozbiljnim problemima vezanim uz ovisnost ili pak mentalnim problemima.
Kod većine ovisnosti harm reduction metoda izbora je da se smanji šteta
„Unatoč svim nastojanjima društva i medicine i svih onih koji se bave s osobama koji imaju problem s ovisnostima, nažalost vidimo i svjedoci smo da su rezultati vrlo loši. Nažalost, svake godine imamo sve više ovisnosti, bilo po pitanju droga ili ponašajnim ovisnostima, tako da je “dotok” novih ovisnika jednak onima koji su se, možemo to reći, uspješno završili odvikavanje. Kod većine ovisnosti harm reduction metoda izbora je da se smanji šteta.“
Riječi su to Doc. Dr. sc Ranka Stevanovića dr. med. koje je izgovorio krajem 2024. godine na konferenciji pod nazivom „Harm Reduction Forum 2024,“ na kojem su sudjelovali stručnjaci različitih specijalnosti kako bi raspravljali o smanjenju šteta po zdravlje, postavili nove ciljeve i potvrdili važnost primjene takozvanog harm reduction pristupa. Pristupa koji već godinama daje odlične rezultate upravo kada je riječ o raznim vrstama ovisnosti kao i mentalnim problemima. Profesor doktor Stevanović od 1985. radi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na mjestu voditelja Odjela za opću/obiteljsku medicinu, na kojem provodi brojna istraživanja iz područja javnog zdravstva, a posebni su mu interes procjenjivanje ukupnosti stanja zdravlja, mjerenje kvalitete rada, kao i povezivanje timova opće/obiteljske medicine na rješavanju prioritetnih zdravstvenih problema populacije.
Harm reduction ili smanjenje štete javnozdravstveni je pristup usmjeren na smanjenje negativnih fizičkih i društvenih posljedica rizičnih ponašanja, poput uporabe droga, umjesto isključivog cilja potpune apstinencije. To se postiže praktičnim strategijama kao što su programi razmjene igala, sigurni prostori za injektiranje, distribucija naloksona (lijeka za poništavanje predoziranja) i edukacija radi poboljšanja zdravlja i sigurnosti pojedinaca i zajednica.
„Bitno je stvoriti sigurno, neosuđujuće okruženje, mjesto na kojem se osjećaju prihvaćeno. Mi smo kao neka vrsta mosta između osoba koje koriste droge i sistema, do nas dolaze najranjiviji i najčešće i oni koji ne koriste ostale socijalne i zdravstvene usluge, na što ih potičemo“, ispričala nam je Tijana Skelin iz Udruge za pomoć mladima HELP iz Splita, te dodala da ne postoji univerzalan način pristupa svima koji se bore s ovisnošću, naglasivši da je bitno ne osuđivati ih, pokušati ih razumjeti i potruditi se naći zajednički jezik.
„Bitno je i biti svjestan da se ne može svaki ovisnik osloboditi svoje ovisnosti. Postoje ljudi koji će provesti čitav život zapleteni u ovisnost, što ne znači da ne zaslužuju živjeti i da ne trebaju našu pomoć i podršku.“
Harm reduction rašireni je pristup pomoći širom Hrvatske kroz brojne udruge pa smo kontaktirali tako Udrugu za pomoć mladima HELP iz Splita, Udrugu Terra – Tripsitters iz Rijeke i Udrugu Porat – Safe Corner iz Zadra i Udrugu Alternacija iz Siska, koje provode u svojim sredinama smanjenje štete kako bi saznali kakvo je stanje po pitanju Harm reductiona u Hrvatskoj. Na spomenutoj konferenciji Stevanović je između ostalog rekao:
“Harm reduction pristup je pristup smanjenju šteta. Dakle, u nevolji koja vas zadesi, najradije bi se te nevolje riješili. Međutim, to je vrlo rijetko moguće. Onda kada ne možete taj problem riješiti do kraja i osloboditi ga se, onda pristupate harm reduction metodama. Ona je uobičajena u životu, kaže se “odaberi manje zlo”. Osobito na području ovisnosti, harm reduction je jedini mogući pristup, te naglasio da je Harm reduction sveobuhvatan skup načela za univerzalno smanjenje štete kao konceptualni pristup zdravstvenoj skrbi.“
Pitali smo Andreja Rupnika iz Udruge Terra – Tripsitter iz Rijeke može li nam navesti broj osoba koje su ih kontaktirale upravo vezano uz Harm Reduction, te da nam navede konkretne aktivnosti vezane uz Harm Reduction njihove udruge?
„U 2025. godini zabilježili smo izrazito visoku razinu angažmana korisnika vezano uz harm reduction u sklopu projekta Tripsitters. Kontakti i aktivnosti odvijaju se kroz više kanala i formata:
- Svakodnevni upiti korisnika putem društvenih mreža i ostalih komunikacijskih kanala, najčešće vezani uz sigurniju uporabu psihoaktivnih tvari, kombinacije, rizike i hitne situacije.
- Tjedna rubrika “Pitaj Tripsittera”, kroz koju nam se kontinuirano javljaju osobe s konkretnim harm reduction pitanjima.
- Stalni privatni upiti (DM) tijekom cijelog tjedna, posebno u večernjim satima i vikendom.
- Intenzivan rad na terenu, gdje tijekom vikenda ostvarujemo veliki broj kontakata uživo, ponekad na više lokacija istovremeno.
- Suradnja s organizatorima klupskih događanja i festivala, koji nas redovito kontaktiraju radi savjetovanja, podrške ili prisutnosti na njihovim eventima.
- Rast interesa i vidljivosti projekta, zbog čega Tripsitters postaje prepoznat kao jedan od najtraženijih harm reduction resursa u Zagrebu i šire.
Sveukupno, tijekom 2025. godine projekt je dosegnuo visoku razinu prepoznatljivosti i postao izrazito tražen iz dana u dan, uz kontinuiran i snažan priljev upita, kontakata i suradnji.“
Istaknuo je da je najveći izazov što su mladi jako uključeni i izloženi problemima vezanim uz konzumaciju psihoaktivnih tvari od rane dobi
„Naš je cilj prenijeti im ključne informacije kako bi pri prvim susretima s tim supstancama mogli postupati odgovorno i promišljeno, budući da su upravo ti prvi kontakti najrizičniji. S druge strane, moramo paziti da naše objave ne potiču one koji još nisu došli u dodir s tim supstancama. Tijekom godina naučili smo vješto ostati u neutralnom pristupu, pružamo znanstveno utemeljene informacije, a da pritom ne glorificiramo niti demoniziramo supstance.“, ispričao nam je Andrej kojeg smo pitali i je li zapravo Harm Reduction isključivo vezan za mlade i njihov društveni život noću?
„Harm Reduction je u potpunosti povezan s životom mladih, posebno u večernjim i noćnim satima te u kontekstu klupskih provoda, jer se upravo tada najčešće susreću s psihoaktivnim tvarima i rizičnim situacijama. S druge strane, kako bismo dosegli širu populaciju mladih, pokrenuli smo i web outreach, što nam omogućuje da informacije o sigurnijem ponašanju budu dostupne i onima koji možda nisu aktivni u klupskom okruženju, a konzumenti su psihoaktivnih tvari.“
Andrej nam je ispričao kako djeluje ova riječka udruga poznata upravo po Harm Reductionu: „Udruga djeluje na harm reduction načelima kroz više kanala i aktivnosti. Projekt Tripsitter čini temelj našeg terenskog i web rada, pružajući podršku mladima i osobama koje koriste psihoaktivne tvari na siguran i nenametljiv način. Osim toga, Udruga Terra vodi Drop-in centar, jedan od najpoznatijih harm reduction programa, u kojem se provodi i needle exchange program, što je doprinijelo smanjenju rizika od hepatitisa i HIV-a, smrtnih ishoda i kriminala. Svojim radom nastojimo djelovati na sve dijelove društva – ne samo na same korisnike, nego i na njihove bližnje, roditelje, prijatelje i zajednicu u cjelini.
Psihološka podrška često se pruža i obiteljima korisnika, kako bi se pomoglo nositi s izazovima i smanjiti poteškoće s mentalnim zdravljem, što je inače skup i teško dostupan oblik pomoći, posebno mladima. Dodatno, Slon telefon (0800 99 77) omogućuje besplatnu psihološku podršku svakog radnog dana od 18 do 20 sati. Na taj način smatramo da naša udruga uspijeva djelovati u skladu s principima harm reductiona, nudeći sveobuhvatan pristup koji uključuje prevenciju, podršku i smanjenje štete na individualnoj i društvenoj razini.“
Trebalo je 40-ak godina da se Harm Reduction prihvati
“Trebalo je 40-ak godina da se taj pristup prihvati“, čulo se na spomenutoj konferenciji krajem 2024. godine kao i slijedeće: „Otpor prema harm reduction pristupu je nevjerojatan, a ustvari teško objašnjiv. Poštujući znanost, i sve što je znanost u zadnjih nekoliko godina na području harm reduction postigla, pristup smanjenju šteta po zdravlje je zapravo metoda odabira da smanjite štetu koju ovisnosti donose.”
Split već godinama ima problema s poprilično velikim brojem ovisnika, no Udruga HELP upravo je na tom polju putem Harm Reductiona napravila izuzetno puno.
„Programe smanjenja štete provodimo od sredine devedesetih, od 1996. godine. Kako se mijenjaju sredstva ovisnosti i potrebe naših korisnika, tako smo mijenjali i prilagođavali aktivnosti. Osnovne aktivnosti su zamjena pribora za injektiranje droga (Needle Exchange), terenski rad – outreach, slanje ovisnika na liječenje, dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV, hepatitis i sifilis, distribucija obrazovnih materijala, osiguravanje besplatnih prezervativa, prevencija predoziranja – edukacije i podjela naloksona u spreju, podizanje svijesti u javnosti o problemima osoba koje konzumiraju droge, briga o osobama zaraženim HIV-om i hepatitisom, praćenje na liječenje, sudjelovanje u istraživanjima, edukacije, treninzi, zagovaračke aktivnosti itd.“, ispričala nam je Tijana Skelin pohvalivši upravo Udrugu Terra i njihov Tripsitter.
„Projekte sigurnih noćnih okruženja sjajno provodi udruga Terra iz Rijeke, zovu se Tripsitters. Mi još uvijek ne radimo aktivnosti iz sigurnih noćnih okruženja u tolikom obimu ni sustavno, do sad smo ih izvodili samo kad bi se pokazala potreba, npr. kada su nam javili da se u jednom od klubova otvoreno konzumira droga ili kad se u tom istom klubu dvoje turista predoziralo. U sklopu programa smanjenja štete HELP ONLINE koji nam je prošli tjedan odobren za financiranje ćemo se više baviti sigurnim noćnim okruženjima, ići ćemo na party-je, i paralelno s tim raditi takozvani digitalni outreach.“ Ispričala nam je i da su četiri načina na koja dolaze do osoba sklonih rizičnim ponašanjima: izlaskom na teren (outreach), u njihovom uredu (drop in centar), na party-jima (sigurna noćna okruženja) i putem digitalnog outreacha. Također je uputila da svi koji se žele više informirati o smanjenju štete mogu pronaći na stranicama projekta BOOST.
Naglasila je da je smanjenje štete specifičan pristup osobama sklonim rizičnim ponašanjima, koji se zapravo svodi na to da osobi koja koristi droge treba pružiti potporu tamo gdje se ona nalazi, u trenutku kad joj treba, bez inzistiranja na tome da promijeni svoje životne navike.
Kod nas postoji pilot projekt, ali potrebno je mijenjati zakonodavstvo da bi se moglo testirati sastav droga u klubovima
„Bitno je stvoriti sigurno, neosuđujuće okruženje, mjesto na kojem se osjećaju prihvaćeno. Mi smo kao neka vrsta mosta između osoba koje koriste droge i sistema, do nas dolaze najranjiviji i najčešće i oni koji ne koriste ostale socijalne i zdravstvene usluge, na što ih potičemo. Često prvi saznamo da se pojavila neka nova droga pa javljamo u Sustav ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari, često prvi pronađemo krvlju i spolno prenosive bolesti kod naših korisnika, pratimo ih na liječenje od tih bolesti, educiramo ih kako spriječiti predoziranje itd. U razvijenijim zemljama u programe smanjenja štete osim klasičnih drop in centara u kojima se dijeli pribor, testira i savjetuje, spada i testiranje sastava droga.
Kod nas postoji pilot projekt, ali potrebno je mijenjati zakonodavstvo da bi se moglo testirati sastav droga u klubovima. Postoje projekti sigurnih noćnih okruženja (sustavno, ono koje uključuje obuku osoba koje rade u klubovima, postavljanje chillout zona, podjelu šmrkaljki, vode i elektrolita itd), zatim sobe za sigurnu konzumaciju droge odnosno injektiranje, pušenje, šmrkanje itd. To kod nas neće doći nikada. U Sloveniji to postoji od kraja 2023. godine. Tu je zatim i podjela naloksona za prevenciju predoziranja. To je pilot projekt koji je u zadnjoj fazi i to dobro funkcionira, a tu je i podjela supstitucijske terapije.“
Tijana je napomenula da imaju oko 1100 korisnika koji koriste droge na godinu. „Nismo još zbrojili podatke za 2025. ali otprilike toliko. Struktura korisnika nam se mijenja, prije su bili većinom opijatski ovisnici (heroin i još češće supstitucijska terapija), a danas imamo puno osoba koje koriste stimulanse i puno osoba sklonih rizičnom seksualnom ponašanjima uz konzumaciju droge, najčešće stimulansa. Pojavljuje se i novi trend injektiranja kokaina, no to je jedna druga tema.“
Problemi na koje nailaze u radu s mladima su različiti
„Osim smanjenja štete bavimo se organiziranim volontiranjem i provodimo i programe prevencije ovisnosti. Tržište droga je veliko i brzo se mijenja, mladi su skloni eksperimentiranju, a droge su vrlo potentne. U zadnje vrijeme se dosta priča o nitazenima i fentanilu kojeg je puno u Americi, Kanadi i u baltičkim zemljama, a problem je što se može predozirati od vrlo male količine. Naravno da je potrebno upozoriti mlade da je samo pitanje dana kada će ti ubojiti spojevi stići i kod nas, ali znamo da zastrašivanje nikad nije dobar pristup.
Trudimo se naučiti ih da mikroskopska količina može biti smrtonosna, ali sve kroz zabavne, neformalne i neosuđujuće radionice. Paralelno s edukacijama radimo i jačanje socijalnih i životnih vještina te slobodne aktivnosti u kojima ih potičemo na volontiranje, druženje i općenito kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Mladima nedostaje mjesta za kvalitetno druženje, smatram da je tu osnovni problem koji je ujedno i očito rješenje – poticati ih na volontiranje, omogućiti im strukturirano provođenje slobodnog vremena.“
Rekla je i da im se često javljaju osobe nakon izlazaka, od kojih neke dolaze po pribor za injektiranje opijata jer se nakon višednevne konzumacije stimulansa ne mogu umiriti i zaspati, dok neke dolaze na testiranje i savjetovanje nakon rizičnih spolnih odnosa, te se raspituju o postekspozicijskoj profilaksi.
U drugom dijelu članka donosimo iskustva udruge Porat (Safe Corner) iz Zadra i Alternacija (Safe&Sound) iz Siska.
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
