Splitska rave scena: urbana plemena na udaru krive kulture

U noći 8. kolovoza 2025., na splitskim Stinicama, Paul Kalkbrenner hipnotičkim techno setom od tri sata privukao je preko tisuću ljudi u Porat Club, jedinstvenu open-air oazu uz Jadran. Valovi s Jadrana stapali su se s dubokim basovima, LED svjetla s mjesečinom, a publika je nakratko zaboravila kaos svakodnevice.

Taj spektakl nije samo glazbeni događaj – Porat je, bar te večeri, jedan od simptoma splitske rave scene, preživjelog otpora u okruženju gdje turizam i tzv. “kriva kultura” istiskuju urbana plemena DJ-eva, promotora i plesača koji kroz ritam brane svoj identitet.

Rođena u ratnim 90-ima iz ožiljaka brutalne stvarnosti, splitska rave scena i danas se nalazi na udaru masovnog turizma, festivala i mainstream kulture koja guši autentičnost. Ovo je priča o borbi za modernitet usred dubokog kulturnog rascjepa, koji odražava povijesni timeline Splita kao zajednice i društvene cjeline.

Povijesni kontekst: Split i rascjep identiteta

Split, osnovan 305. godine kao Dioklecijanova carska vikendica i lučko središte Dalmacije, stoljećima je bio raskrižje kultura. Ilirski, rimski, srednjovjekovni slavenski i latinski utjecaji oblikovali su njegovu specifičnu urbanu tkivnost. Tijekom mletačke vladavine (1420.-1797.) pa sve do danas, sukob između “talijanaške” elite, tzv. „fetivih“, i ruralnih „vlaja“, viđenih kroz prizmu “morlačke”, gorštačke barbarske komponente, između “građana” i “pučana” razvio je duboke kulturne podjele. Obje strane razvile su otpor prema modernizaciji – elita kroz kulturalni autizam i endogamiju, ruralno stanovništvo kroz narodnjačku zatvorenost i kolektivizirane religijske obrasce. Upravo ovakav kulturni okvir olakšao je širenje totalitarnih sentimenata u 20. stoljeću, od fašizma do socijalizma.

Nakon Drugog svjetskog rata, Tito je prepoznao Split kao svoju glavnu luku, ubrizgavajući dodatnu ekonomsku energiju kroz brodogradnju i turizam. Planirana industrijska i demografska ekspanzija, uz nekontrolirano doseljavanje pripadajuće, mahom niskokvalificirane, akulturirane radne snage s gradske i regionalne periferije donijela je i socijalne patologije. Rat 1991.-1995. i priljev izbjeglica samo su produbili jaz. Danas, uz gotovo tri milijuna turista godišnje, masovni turizam dodatno je pojačao taj kulturni rascjep, gušeći urbane subkulture i generirajući sukob između tradicionalnih kolektiva elita i novorođenih urbanih plemena – splitske rave scene.

Baština: rave kao otpor i ritual

U postratnim 90-ima splitska rave scena postala je urbano utočište. Ilegalni partyji u bunkerima Dioklecijanove palače, setovi u podzemnim skloništima Gripa, Spinuta, Sućidra, Pujanki te napuštenim vojnim objektima Visoke i tunelima ispod Kmana obilježili su uspon lokalnog undergrounda. Klubovi poput Up & Downa, Metropolisa i Shakespearea bili su žarišta gdje se lokalno i globalno spajalo u jedinstvenu plesnu kulturu.

Pioniri DJ-inga okupljali su trostruka urbana plemena: techno puriste posvećene minimalističkom zvuku, house fanove s mediteranskim štihom ili pak trance entuzijaste i gostujuću, nomadsku party – populaciju iz drugih sredina. Ovi kolektivni rituali nisu bili samo plesni događaji nego i socijalni kapital koji je pružao kakav-takav otpor (ne)kulturi povampirenog nacionalizma i poratnih trauma.

No, s vremenom, festivalizacija i komercijalizacija glavnih događaja, konkretno Ultra Europe, uz već opisani trajni povijesni socijalni sukob doveli su do marginalizacije ovih autentičnih zajednica i institucionalizacije nečega što bih nazvao jednostavno – krivom kulturom.

Pod udarom: kriva kultura i totalitarni kolektivizam

Ovako naznačena, kriva kultura rezultat je povijesnog i ideološkog otpora modernizaciji. Lokalna urbana plemena, izložena političkom i ekonomskom pritisku, inkorporirana su u „maligni kontinuitet“ – kognitivni i društveni razdor u kojem malobrojna publika i priučeni produkcijski čimbenici – osobe i udruge – istrajavaju “na mišiće” u i na prostorima poput Doma mladih i Kocke, čineći ih tako istovremeno simbolom otpora i blokadom napretka.

Ultra Europe, od 2013. izrazito monopolizira ostatke ljeta u Splitu ugovorima do 2029., donoseći masovni EDM spektakl koji se teško uklapa u lokalnu scenu talentiranih, ali nastanjenih u improviziranim i tehnički nedovoljno kvalitetnim prostorima. Joe Bašić, organizator festivala i event menadžer, ističe kako je potrošnja posjetitelja na 76,5 milijuna eura u 2023., no cijena je visoka – udvostručene cijene smještaja, birokratske prepreke za klubove te pritisak na male promotore.

Dok se poratna generacija DJ-eva suočava s burnoutom i nevidljivošću, među ostalim i prononsiranim “manjkom” žena u sceni, festivalizacija i turizam ruše lokalnu kulturnu matricu. Tradicionalni prostori poput Doma mladih, gotovo 50 godina nedovršen – postaju rigidne, akustično nepogodne i simbolične metafore društvenog zastoja.

Upravljački tipovi, profili i kulturni paradoks

Splitska politička scena, pak, donosi kontradikcije. Dok je negdašnji kontroverzni gradonačelnik Željko Kerum pokazao više razumijevanja za elektroničku scenu dovodeći svjetske zvijezde poput Faithlessa na Rivu, „progresivni“ establišment na čelu s Ivicom Puljkom – ali i svaka druga od neukih, kulturno nepismenih vladajućih garnitura, opsjednutih uskim područjem (materijalnog) interesa, obilato zalivenog i zarobljenog vlastitom ideološkom pozicijom – izvana promatra, dok odgovornost za program prebacuje na organizatore festivala i ekipu poput Bašića.

Ovaj paradoks dodatno zatvara krug malignog kontinuiteta – kulturne matrice koje prvenstveno održavaju kako publika, tako i odabrani, naizgled anarhistički, no u praksi duboko nazadnjački, socijalistički tip upravljanja tzv. “koalicijom” udruga (gdje su “udruge” nerijetko dulje titule i naziva od stvarnog članstva) Doma i Kocke, oblikovana kroz desetljeća ideoloških sukoba, zahrđalih rituala i društvenog neprihvaćanja promjena.

„Dom je simbol!“ vikala je s istekom devedesetih pionirka njegove recentne divlje kolonizacije Suzana Kunac, u bojnom pokliču reakcije na (vjerojatno fiktivnu) ponudu preseljenja koalicije u zamjenski prostor, negdje kod Poljuda. No ona, kao ni tadašnji “pioniri” scene, nije imala u vidu tehničku ni komercijalnu, već isključivo ideološku dimenziju i dobrobit po buduće korisnike.

Dom, amfiteatar, ni klupski prostor „Kocke“, te kotlovnice – neuspjele brutalističke izrasline na urbanom tkivu Splita – posljedično ni rave scenu koja u njoj trokira već gotovo četvrt stoljeća, neće spasiti akustički genij (uz dužno poštovanje) prononsiranih spasitelja, jednog Pelicarića, Ruzine, ili trenutačnih arhitekata „u misiji progresa“. Neće je spasiti ni zahvati sadašnjih upravitelja iz sjene, arhitektonskog lobija korisnika EU fondova, ojačanog u Puljkovoj vladavini, ali i dalje pod ideološkom dominacijom duboke države u Banovini i šire.

Upravo u toj netaknutoj jezgri leži ono što je nazvano „malignim kontinuitetom“ – trajni mentalni obrazac kulturne autodestrukcije koji istrajavanjem na jednim te istim, ne nužno vrijednim, relevantnim i kompetentnim osobama, mjestima i programima, blokira svaku reformu pod izlikom otpora, a zapravo proizvodi status quo.

Demokratski otpor kao zamašnjak urbane kreativnosti

Globalno, suvremene demokracije već odavno prepoznaju neraskidivu vezu između ekonomskog i kulturnog napretka. Kao ilustracija, Manchester je nekada bio tmurno, industrijsko radničko mjesto – spavaonica u svekolikom opadanju na zalazu epohe laburističkog vlastodršca. No sredinom 90-ih, zahvaljujući hrabrom prihvaćanju i institucionalnoj podršci vlastite nativne popularne kulture, postao je globalni epicentar glazbene industrije.

Vizionar Tony Wilson, čiji se doprinos može mjeriti otkrićem genija Iana Curtisa i karijerama Joy Divisiona, New Ordera, Happy Mondaysa i drugih perjanica “plesnog” rocka, izdašno poškropljenog kristalom acida, pokrenuo je renesansu kroz Factory Records i legendarni klub Hacienda, mjesto gdje se zakuhala moderna eurpska klupska plesna glazba. Iako je Manchester doživio teroristički napad IRA-e 1996., što je izazvalo ogromnu materijalnu štetu, upravo je ta tragedija aktivirala investitore i prenamjenu prostora u kulturne jezgre koje su grad potisnule iz industrijskog pada u vrh britanske industrije kulturnih i kreativnih industrija. Danas je Manchester drugi po važnosti britanski grad po kriterijima umjetnosti, medija i visokog obrazovanja, primjer uspješne urbane transformacije.

Uostalom, sam rodonačelnički Detroit, grad nastao u duhu otpornosti afričko-američke zajednice, u sličnom povijesnom kontekstu i situaciji, kroz pokret Belleville Three izgradio je techno kao kulturnu platformu afirmacije i otpora. Ta scena nije samo proizvodila glazbu nego je stvorila političku platformu i preživjela desetljećima kao simbioza kulture i protesta protiv komercijalizacije i društvenih pritisaka.

Nakon pada Berlinskoga zida, Berlin je postao svjetski simbol slobode i reinvencije kroz techno kulturu. Klub Tresor i legendarna Love Parade predstavljaju spoj umjetničkog otpora i javne politike u oblikovanju još uvijek globalno prepoznatljivog kulturnog identiteta grada. Uvid u takve paralelne spoznaje potvrđuje da Manchester nije procvjetao zbog svoje bombe, nego zahvaljujući kreativnoj slobodi, institucionalnoj podršci i društvenoj hrabrosti. Detroit je pokazao kako globalni fenomeni mogu izrasti iz lokalnog protesta, a Berlin je uz glazbu iscijelio jedan povijesno duboko ozlijeđen, podijeljeni grad.

Šibenik i Split – dva oka razroka

Split, bogat višestoljetnim kulturno-političkim nasljeđem i složenim društvenim tenzijama, iako na neuporedivo manjem jezičkom teritoriju i nižem stupnju na skali ukupnog ekonomskog bogatstva, ali s nemjerljivim, sasvim usporedivim potencijalom, još uvijek traži svoj vlastiti „manchesterski trenutak“.

I dok Paul Kalkbrenner ove godine miksa uz pivo techno setove u Porat Clubu, prostoru dosad profiliranom u svojstvu još jedne individualne splitske programske “brije” na cover bendove i jeftine, prožvakane izvođačke programe što sve skupa više podsjeća na improvizaciju nego na slutnju prepoznatljivog urbanog identiteta i ustanovljenje nekakve zadovoljavajuće pop-kulturne ponude, tek pedesetak kilometara dalje Šibenik kreira novu eru elektroničke scene.

Na impozantnoj Tvrđavi sv. Mihovila, 5. kolovoza 2025., legendarni Röyksopp izveo je DJ set koji svojim estetskim i kulturnim značajem debelo nadmašuje slične splitske događaje. Taj futuristički dance ritual uvršten je među najvažnije događaje godine u Hrvatskoj, nominiran za priznanje Event godine na prestižnoj nagradi Ambasador 2025.

Šibenik je sistemski prepoznao i infrastrukturno podržao scenu, pretvarajući tvrđave u kulturne epicentre, dok Split i dalje balansira između „malignog kontinuiteta“ zatvaranja i nejasnih kulturnih politika koje outsourcingom prebacuju odgovornost na tipične aktere poput festivalskog autoriteta Ultre ili malobrojnih privatnih investitora – samoprozvanih, podobnih producenata, u posjedu atraktivnih gradskih prostora i lokacija, no obično manjkavog ažurnog ukusa i debelo limitiranih kompetencija.

Split ima sve preduvjete: neumorna urbana plemena, bogatu tradiciju i svježe talente. No, nedostaje mu jasna vizija i odlučnost kako bi, kroz jedinstven i jednoznačan vektor političke platforme i/ili akcije, taj generacijski potencijal pretvorio u trajnu kulturnu i ekonomsku snagu.

Dok urbana plemena još plešu – možda na još uvijek manje vidljivim, ali ekipi itekako poznatim mjestima – grad i dalje spava. Doduše uz taj prigušeni, prikriveni ritam, upravo onaj koji je u stanju probuditi i obnoviti grad u cjelini.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

Izvori:

[1] The DIY Spirit That Built Detroit Techno City https://reverb.com/news/how-a-diy-spirit-built-detroit-techno-city

[2] Detroit Techno: The Sound House of Mirrors https://artsandculture.google.com/story/detroit-techno-the-sound-house-of-mirrors/HgXhYTvfI8DPyw

[3] Detroit techno https://en.wikipedia.org/wiki/Detroit_techno

[4] Detroit: Love, Labor and the Robot Soul https://detroitopera.org/news/detroit-love-labor-and-the-robot-soul/

[5] Manchesterska-bomba-za-Split.docx https://ppl-ai-file-upload.s3.amazonaws.com/web/direct-files/attachments/123108250/9b8de028-57fe-40b3-9860-16939180cb9d/Manchesterska-bomba-za-Split.docx

[6] How reunified Berlin birthed a club culture revolution https://www.dw.com/en/1989-how-reunified-berlin-birthed-a-club-culture-revolution/a-51017498

[7] Techno in Berlin – Club culture revolution https://www.deutschland.de/en/topic/culture/techno-in-berlin

[8] Changing Cities: BERLIN – Reunification and politics … https://mondointernazionale.org/focus-allegati/changing-cities-berlin-reunification-and-politics-through-techno-and-club-culture

[9] Reunification and the Explosion of Techno in Berlin https://daily.redbullmusicacademy.com/2018/09/techno-and-the-fall-of-the-wall/

[10] Berlin’s techno clubs, from euphoria after the fall of the Wall … https://english.elpais.com/international/2024-03-23/berlins-techno-clubs-from-euphoria-after-the-fall-of-the-wall-to-todays-cultural-heritage.html

[11] COLLAGE w – RÖYKSOPP DJ, St.Michael’s Fortress, Šibenik https://www.entrio.hr/en/event/collage-w-royksopp-dj-25324

[12] COLLAGE w/ RÖYKSOPP DJ | Šibenske tvrđave https://www.tvrdjava-kulture.hr/hr/program/2025/collage-w-roeyksopp-dj/

[13] Röyksopp na Tvrđavi sv. Mihovila, 5.8.2025. https://glazba.hr/event/royksopp-sibenik-tvrdava-sv-mihovila-5-8-2025/

[14] Collage dovodi Röyksopp u Šibenik! Najavljuju … https://sigureca.hr/collage-dovodi-royksopp-u-sibenik-najavljuju-elektronicku-magiju-na-tvrdavi-sv-mihovila/

[15] Objavljene nominacije za IX. izdanje najvažnije dodjele … https://www.klubskascena.hr/aktualno/fokus/objavljene-nominacije-za-ix-izdanje-najvaznije-dodjele-nagrada-elektronicke-glazbe-ambasador-21102025

[16] Objavljene nominacije za IX. izdanje najvažnije dodjele … https://ravnododna.com/objavljene-nominacije-za-ix-izdanje-najvaznije-dodjele-nagrada-elektronicke-glazbe-ambasador/

[17] History of Detroit techno: Discover the genre’s roots https://www.redbull.com/int-en/quickfire-history-of-detroit-techno

[18] “Historic Site Related to Techno Music in Berlin” https://berlintechnonarrative.com/index.php/en/historic-site-related-to-techno-music-in-berlin

[19] RÖYKSOPP u Šibeniku 🎧 5.8. • Tvrđava sv. Mihovila 🎟 entrio https://www.facebook.com/eventscollage/videos/r%C3%B6yksopp-dj-set-5-aug-%C5%A1ibenik/1231483398427004/

[20] Globalization of Techno Music Styles https://techno-music.com/globalization-of-techno-music/

[21] Our Past https://tresor.foundation/en/geschichte/

[22] 2025 | Šibenske tvrđave https://www.tvrdjava-kulture.hr/hr/program/2025/?f=koncert

[23] A new generation of Detroit techno artists is pushing the … https://outliermedia.org/detroit-techno-artists-new-generation-huey-mnemonic-henry-brooks/

[24] Ambasador | dodjela nagrada elektroničke glazbe za … https://www.nagrada-ambasador.eu

[25] Objavljene nominacije za IX. izdanje nagrade Ambasador https://enterzagreb.hr/2025/10/21/29180/

[26] Objavljene nominacije za IX. izdanje nagrade “Ambasador” https://glazba.hr/vijesti/objavljene-nominacije-za-ix-izdanje-nagrade-ambasador/

[27] Ambasador | dodjela nagrada elektroničke glazbe za … https://www.nagrada-ambasador.eu/19-kategorije-2025/hrvatske-nagrade-struke/89-vinilno-izdanje-godine

[28] IX. Nagrada Ambasador objavila je nominirane u čak 29 … https://www.instagram.com/p/DQEnUcQiCeS/

[29] Nagrada Ambasador objavila je nominacije za 2025. u … https://www.facebook.com/groups/klubskascena/posts/2347552525763600/

[30] Dvije velike nominacije za Forestland: SoMo Borac i … https://www.mnovine.hr/medimurje/koncerti-i-glazba/dvije-velike-nominacije-za-forestland-somo-borac-i-ambasador/