Skip to main content

Datum, koncept i program Noći Muzeja 2018.


Trinaesto izdanje Noći muzeja organizira Hrvatsko muzejsko društvo u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima i drugim baštinskim institucijama, a ovogodišnju temu odabralo je, napominju iz Društva, u skladu s pozitivnom praksom i dosadašnjim ostvarenim uspjesima. 'Sportskom' temom nastoji se analitički sagledati aktualno stanje s muzejskim zbirkama posvećenima sportu, potaknuti lokalne inicijative na očuvanje i vrednovanje kulture sporta kroz raznolike oblike društvenog i individualnog stvaralaštva, te stvoriti ozračje u kojemu sport ima kulturološku vrijednost.
{youtube}ImWgZESmDq0{/youtube}

"Iako se u Hrvatskoj od polovice prošlog stoljeća sustavno prikuplja građa vezana za povijest i razvoj sporta, danas djelomično izložena i u Hrvatskom sportskom muzeju u Zagrebu, sportska baština nije adekvatno zastupljena i prezentirana u hrvatskim muzejima. Stoga, i odabir sporta za temu Noći muzeja 2018. ima za cilj dodatno potaknuti rasprave o problematici sportskih zbirki i muzeja u Hrvatskoj", ističu iz Društva. 



S obzirom da se danas sport sagledava u širokom rasponu, kao dio tradicije i kulture suvremenog društva, te kroz znanost, umjetnost i politiku, muzeji, neovisno o svojoj vrsti, imaju velike mogućnosti razrade i sagledavanja sporta u kontekstu suvremene muzejske prakse; integriranjem u svakodnevnicu, razvijanjem i potvrđivanjem identiteta pojedinca, grupe ili zajednice, kroz multidisciplinarni i multimedijalni pristup. 
{youtube}lt8guvaTCDo{/youtube}

Sudjeluje više od 200 muzeja diljem Hrvatske

Na internetskim stranicama Noći muzeja najavljeno je sudjelovanje sedamdesetak gradova u Hrvatskoj i BiH, te više od 200 muzeja, od kojih 20-tak u Zagrebu. Sportska tema za Noć muzeja 2018. dodatno je bila potaknuta i činjenicom da će se Europsko prvenstvo u rukometu održati u Hrvatskoj od 12. do 28. siječnja, ali i skorašnjim Zimskim olimpijskim igrama u južnokorejskom gradu Pyeongchangu, koje će se održati od 9. do 25. veljače. 



Prošlogodišnja Noć muzeja, koja se održala na temu "Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo" imala je rekordnih 238.710 posjetitelja, od čega najviše u Zagrebu – 81.600. Manifestacija se održala na 230 lokacija, uključivši Goricu u Bosni i Hercegovini. Autorice stručne koncepcije Noći muzeja su Dubravka Osrečki Jakelić i Vesna Jurić Bulatović.

Program po gradovima potražite ovdje.

Izvor: www.culturenet.hr

Klupska večer D3pozik u petak će ugostiti Andrologica

Andrej Božić u 2017. je proslavio 15 godina od prvog pojavljivanja na elektroničkoj sceni. Rođeni Zadranin u petak 12. siječnja provest će vas kroz vlastitu viziju glazbe i plesa.

U godinama koje su sada iza njega skupio je brojna prijateljstva, nastupao je u brojnim kako klubovima tako i na festivalima. Krase ga maestralne produkcije od kojih i njemu samome najdraža je Another World gdje ga je remixirao velikan hrvatske party scene, Petar Dundov.


{youtube}kZhMfouWBa4{/youtube}

Ništa sporije ni slabije neće pristupiti u 2018., godina koju će između ostalog uveličati i njegovo izdanje za poznatu etiketu Get Physical.

Stiže tako ovoga vikenda do Depo kluba gdje se priključuje rezidentima Active Line Six i Toxic. Njegov odličan osjećaj vibre gdje ga nosi podrška publike ponudit će mu priliku da vas povede kroz melodičnije zvukove koji razbijaju monotoniju te duboke dimenzije popraćene dobrim grooveom.


{youtube}1ZDEJDCekDY{/youtube}

[Event]
 

Zadarski Qbar sprema se za Ekvalizaciju koju će dodatno pojačati Zlatnichi

Krajem prošle godine svoj premijerni nastup odradio je projek EQ – Equality na eventu gdje su DJ pultom ordinirali Josip Petrov, Denis Beifuss te Lovre Milin. Sada kada su pozdravili publiku sa svojom idejom i otplesali sa njima u prvom izdanju, vrijeme je i za prvo veće gostovanje. Sami kraj 2017. za Zlatnichia je također ponudilo premijerni nastup i to one na tlu Hrvatske. Kroz dva eventa, jedan u Zagrebu (Tech Room) te drugi u Pazinu pod vodstvom kolektiva Seriously Twisted, predstavio se domaćoj publici. Stiže tako 13. siječnja Zlatnichi i na zadarski teritorij gdje nove žrtve, biti će mu posjetitelji Qbara.



Ekvalizacija je proces podešavanja balansa frekvencija u zvučnom signalu. Proces može uključivati dodavanje ili rezanje određenih frekvencija kako bi se dobio željeni zvuk i s tim uravnotežena zvučna slika.

Sada davna 2004. bila je početak novih uzbudljivih trenutaka za Zlatnichia koji zadire u svijet DJinga. Marljiv i znatiželjan da nauči zanat, 2005. uslijedila je premijerna gaža u sarajevskom klubu "The Bar". Na putu razvoja kao DJ u svom rodnom gradu susreće se s problem gdje ne dobiva previše prilika za gaže. Sve to imalo je utjecaja da se nakon upisa na Pravni fakultet 2008. na neko vrijeme oslobodi života DJa.

Nakon dvije godine pauze pun elana vraća se svojoj prvotnoj ljubavi te kreće sa osnovama produkcije. Radio je i gradio svoj zvuk dok 2015. svjetlo dana ne ugledaše njegovo prvo izdanje – Serious Damage EP – za londonsku "No Excuse" etiketu, koji su supportali Marco Carola, Paco Osuna i Stefano Noferini. Već iduće godine, 2016. izdaje za "Moon Harbour" etiketu čiji vlasnik je Matthias Tanzman za izdanje Orbiter I gdje su se još našla jaka imena poput Detlefa i Andrea Olive.



Potom slijede produkcije Zinc, Play Groove i 2Drop, gdje se na listi supportera pridružuju Monika Kruse i Stacey Pullen. Dovoljno razloga da kažemo kako se prometnuo u respekatbilnog DJ i producenta.

Prije nego sat otkuca da je vrijeme da Zlatnichi stane za pult publiku će zagrijati Josip Petrov. Njegov će zadatak biti ugodnim zvukovima popuniti prostor i stvoriti ugodno okruženje za ostatak večeri. Jedinstvena braća Mandich završit će priču EQ večeri, jedan uz drugog, traka na traku do dugo u noć!

23:30h – 01:00h / 40kn
01:00h – kraj / 50kn

[Event]

 

Poznati su datumi 23. izdanja Amsterdam Dance Eventa

Tijekom ADE-a dio aktivnost bit će usmjereno na Južnu Koreju. Direktor Richard Zijlma kaže: "Južnokorejska scena elektroničke glazbe ubrzano raste, zahvaljujući tehnološkim inovacijama i pametnim crossoverima. Za vrijeme ADE-a usredotočit ćemo se na najbolje što zemlja nudi u širokom rasponu festivala i konferencija."

Amsterdam Dance Event (ADE), inicijativa Bume, najveći je svjetski klupski festival i konferencija za elektroničku glazbu. Događaj nastavlja rasti i razvijati se svake godine, s prošlogodišnjim izdanjem gdje je nastupalo više od 2.500 umjetnika i 550 govornika na rekordnih 160 lokacija. Događaj je privukao posjetitelje iz više od 90 zemalja tijekom pet dana, sa svim mogućim aspektima elektroničke glazbene kulture.



Organizatori se obvezuju da će u 2018. godine nastaviti razvijati aktivnosti kroz dan i noć uspostavljene partnerstvom s kulturnim institucijama i dodavanjem novih paviljona usmjerenih na razne zemlje. "Dodatak paviljona stvara dodatne mogućnosti za susret i konekciju za profesionalce glazbene industrije, ali pruža i sredstva za pokazivanje inovativne snage pojedinih teritorija ispred međunarodne publike", kaže Zijlma.

Kompletan dan-noć programi biti će objavljeni tijekom narednih mjeseci. Za više informacija o ADE-u skočite OVDJE.


 

Marul – Najvažnije je da glazba predstavlja jedan duboki dio umjetnika koji ju je stvorio

Moguće da vam na prvu Mario Marelić ne zvuči poznato no otkrijemo li vam njegov alter ego, žarulja u glavi zasvjetlit će i toga trena bit će vam jasno tko je i što je. Na vidjelo izlazi u studiju ili za DJ pultom klubova gdje svira, ime mu je Marul i techno scenu smatra svojim drugim domom.

Rođen i živi u Splitu, današnji nam je gost kojega smo posjeli u stolac i proispitali niz pitanja ne bi li dobili mali uvid što, gdje i kako radi. Trag za sobom osim groovy i melodičnih setovima, ostavlja iza zaključanih vrata gdje sa svojom opremom radi i producira. Smjestite se udobono, pripremite par minuta vremena i pročitajmo zajedno što nam je sve Marul otkrio:



1. Bok, pozdrav i dobar ti dan Marule u omaleni kutak našeg portala. Započnimo konstruiranje ovog ugodnog razgovora u nominativu – tko i što je Marul. Otkrij nam taj čarobni trenutak u kojemu te zvukovi, oni elektronički uzoše k sebi. Kada si osjetio tu goruću atmosferu koju si i sam poželio stvarati sa druge strane DJ pulta.

Eto nas ponovno u razgovoru nakon dugo vremena na dobrom- starom KS portalu.Dakle, Marul je odraz svih mojih prošlih, sadašnjih i budućih memorija, osjećaja i proživljenih situacija prilikom izlaska na zabave kao gost plesnog podija i/ili kao gost iza DJ pulta – spojenih u jednu ličnost koju sam, igrom slučaja, odabrao nazvati tako jer mi je to ujedno i nadimak iz djetinstva. Trenutak u kojem se rodila ideja za okušati se u Djingu je bio u jednom od "onih" aftera, ne baš tako davne 2014. Par dana ne spavanja, ludovanja i jedan poziv upućen Miru, jednom od naših starijih Dja iz Splita i ostalo je povijest.

2. Baci nam koju sočnu priču iz mladih ti partijanerskih dana u gradu Splitu, te nam usput reci kako te je clubbing u istome formirao kao artista?

Clubbing je imao naravno, veliki utjecaj na mene kao artista, pogotovo sa samog početka noćnih izlazaka u klubove gdje se pretežito vrtio progressive house i tech house, tako da mi se najviše u produkcij osjete elementi tih žanrova, iako produciram techno, u kojem nema određenih pravila kako bih zapravo  treba zvučati  techno.


Ekskluzivni preview za Klubskascena.hr, Marulove trake Obscure, jedna od 3 sa EP-a koji će izdati na etiketi Advanced.

3. Stižu tako i vremena kada si odlučio jače zagristi te si krenuo u izgradnju sebe kao DJ i producenta. Kakvi su ti bili ti početni dani, uključivalo li je to puno online brainstorminga. Kome si to prodao dobru priču samoga sebe te ti ponudio prvu priliku da staneš za pult?

Prva svirka u klubu se dogodila skroz neočekivano. Naime, još jedan od naših najboljih DJa i producenata u državi, DJ Jock, je mixao kod istog prijatelja gdje sam ja učio i vježbao mixati  i slučajno smo se susreli kad je on vježbao za Burn Residency 2014. finale, pa smo se tu i formalno upoznali. On mi je ponudio svirku u klubu Jungla na neslužbenom afteru od Ultre tog ljeta. Moglo bi se reći da sam bio na pravom mjestu u pravo vrijeme .

4. Od čijih to zvukova si se ježio, tko su artisti koji su imali veliki utjecaj na što Marul vti u svojim setovima?

Svaki set od bilo kojeg DJ-a kojega poslušam ostavi kakav takav utisak na mene, ali najveći utjecaj na mene kao DJa su definitivno imali ekipa iz Wiggle-a (Nathan Coles, Terry Francis, Evil Eddie Richards), Sasha, Carl Cox i Maceo Plex. A to se najviše osjeti kada mixam za publiku, jer npr. radio emisije i podcaste snimam i mixam na drugačij način.

5. Bila je to prošla godina kada si izdao svoju prvu traku pa ajde podijeli s nama tu emociju koju si doživio uslijed tog trenutka kada si stavio svoj potpis i željno čekao da se Enigmatic rodi na online store-ovima.

Iskreno, bio sam jako, JAKO uzbuđen, sretan, iznenađen, zbunjen i tko zna kakav još. Jednostavno neopisiv osjećaj. Najviše me iznenadilo i uzbudilo kada sam vidio da mi je izdanje ušlo u Beatport top 100 Minimal Releases, te se nakon toga još i zadržalo tamo nadrednih mjesec i pol dana otprilike. Ali ono što mi je najviše rastopilo srce bilo je testiranje tih traka sa EP-a u klubu. Vidjeti ekipu kako pleše na nešto što si sam stvorio, takoreći "iz ničega",  toplina u prsima i osmijeh od uha do uha. Stvarno predivan i poseban osjećaj.



Kako i sam naslove trake kaže, radi se o zvuku acid, a ova traka dosegnula je brojku od 40,000+ slušanja koju Marul daje kao free download.

6. U čemu to Marul kuha svoja izdanja, koje su ti to najdraže igračke s kojima budiš svoju kreativnost i maštovitost.  Brdo glazbe izlazi na dnevnoj bazi sa svih dijelova svijeta pa otkrij nam usput taj feeling po kojemu smatraš da se tvoja produkcija ističe?

Marul smatra da uopće nije važno u čemu i sa kakvom opremom se radi glazba. Ono što je najvažnije je da ta glazba predstavlja jedan duboki dio umjetnika koji ju je stvorio. Ja osobno nemam određene preferanse, jer npr. često se zaletim do prijatelja iz kvarta da se zezamo i pokušamo nešto zajedno stvoriti u njegovom kućnom studiju, ali u zadnje vrijeme to radim kući, sam, kad sjednem za laptop, spojim slušalice, miš i midi klavijaturu i krenem se igrati sa zvukovima i spajati ih u cjelinu, kako bi na kraju formirao jednu od ideja koju sam imao tog dana, koja se još i dodatno razvija kroz  cijelo to eksperimentiranje sa zvukovima.

Ono što ja smatram da je razlog zašto se trake koje ja napravim ističu od ostalih je taj što mi skoro nijedna ideja za pjesmu nije jednaka prethodnoj. Svaka pjesma koju napravim ima jedinstven zvuk, ritam, dubinu, osjećaj. Gledajući na to sa strane glazbene produkcije, većina ih ni nema toliko kompliciranu strukturu glazbenih elemenata. Ali sve imaju "ono nešto" u sebi na što će nečije uho reagirati i poslati signale mozgu da im onaj tihi glasić kojeg čuju u svojoj glavi iznenadno kaže – "Aha, ovo je sigurno nešto Marulovo".


Kompilacija Aerotek Reflections izlazi  22.1. 2018. , a na njoj se mogu naći trake od izvođača poput D-Unity, Dkult, WYGHT itd.


7. Zadnjih godina frcaju iskre na relaciji mainstream vs undreground, no otkada je interneta nekako blijedi taj znak underground. Daj nam ispričaj o tim nekim temama koje si pročitao od kojih ti se digla kosa na glavi. Što za tebe znači underground?

Iskre će uvijek frcati kod "X vs Y" tema sa popratnim argumentima koji su u većini slučajeva na razini dvaju osnovnoškolaca koji se svađaju čiji je tata jači.
Po mom mišljenju, brend koji se stvorio oko riječi "underground" ne predstavlja ono što je nekad predstavljao, kao što više nema ni isto značenje i težinu kao i prije, jer se ta riječ danas koristi kao etiketa za skoro sve ono što se smatra drugačijim i manje popularnim među ljudima od onoga što je prihvaćenije i popularnije u tom momentu. Tako da  sve više i više toga što se nekoć smatralo undergroundom sada se svrstava pod mainstream.

A što za mene znači underground? Underground kao zajednicu sam osjetio kada sam prošle godine prvi put nastupao kao DJ u jednom od kultnih Njemačkih klubova koji se nalazi u Kolnu. Kada sam ušao u klub, nitko me nije gledao kao da ne pripadam tu. Oni koji nisu plesali, su sjedili na samom kraj kluba kod garderobe, i satima pričali jedni s drugima, sa osmjehom na licu.

Dok sam nastupao, do pulta mi je prišao neki tip, zavijen u dugom crnom kaputu, koji me uhvatio za ruku, rekao nešto na njemačkom što uopće nisam razumjeo, sa drugom rukom mi stavio bananu na pult, pa me potapšao po ramenu, nasmješio se, okrenuo i otišao natrag u publiku. Tu sam osjetio tu slobodu koju pruža underground, da budeš onakav kakav jesi među hrpom drugih ljudi, bez imalo straha od osuđivanja, već sa osmjehom na licu dok se svi skupa zajedno zabavljate i uživate u glazbi koju kolektivno volite i podržavate.

{youtube}GeOV8_jzFpM{/youtube}

8. Sada kada smo se dotaknuli te teme pogledajmo malo u granice grada Splita – Ultra Europe donijela je ljubitelje oba zvuka i smjestila ih pod isti krov. Koliko je jedan takav događaj bio baš potrebno riješenje da na noge digne klupsku kulturu toga grada. Jeli to bio poticaj mladima da krenu u istraživanje dragog nam elektroničkog zvuka?

Smatram da je Ultra Europe napravila puno ne samo za Split, nego i za cijelu Hrvatsku, jer nas je to stavilo na mapu kao poželjnu destinaciju za ljetovanje. Sigurno je to bio ogroman poticaj i mladima i starijima da istraže o čemu je točno riječ u svijetu elektroničke glazbe.

Trenutni problem je što Split, 2. najveći grad u RH, ima samo 3-4 kluba u kojima se vrti ta ista vrsta glazbe koja se može naći na Resistance Stage-u na Ultri. Ja npr. ove godine nisam skoro nigdje mixao u Splitu, izuzet Ultra Europe Afterpartyja, jer jednostavno nisam imao gdje. I to nije samo bio moj problem, već i svih ostalih lokalnih DJ-a, koji su na splitskoj underground sceni puno, puno duže nego ja.


9. Dolazak brojnih festivala na lijepu obalu našu pa i na kontinentalni dio, učinili su Hrvatsku puno više privlačnijom. Kreće li se tvoje razmišljanje da festivali nude veće iskustvo, u kojemu se DJ-i bore što će sve strpati u svoj 90-minutni set ili si striktno fokusiran na klupsku atmosferu u kojoj DJ okine set od 4, 5 i više sati, bez da je reko A. Nudi li klub veću mogućnost da se jedan artist bolje izrazi publici od festivala gdje svje djeluje „na brzaka“?

Mislim da jedno i drugo imaju svoje čari koje vječno ostaju u pamćenju jednog DJ-a koji ih je iskusio. Atmosfera kod npr. jednog open-air festivala je neusporediva onoj kakva bude u zatvorenom klubu. Line up izvođača na festivalima koji traju duže od 2 dana postaju sve veći i veći, tako da je minutaža za DJ-e koji nisu dio glavnih izvođača, koji su zaduženi za recimo warmup ili opening set je sve manja i manja, a set u trajanju od 60-90 minuta nije dovoljan za složiti priču i gostima pružiti putovanje kroz zvuk. Klubovi su tu i dalje na prvom mjestu kad je riječ o eksponiranju novih talenata.


Bit će to datum 19. 2. kada će Marul za Advanced izdati EP.

10. Vratimo se na tvoj zvuk koji se već polako uhodava. Tko su te etikete kroz koje ćeš se predstaviti publici i steknuti nove fanove. Vidim jedna od njih je Advanced (White) koja se komotno može svrstati u istu rečenicu sa Ostgut Ton ili Dystopian. Čime će se ove produkcije istaknuti?

Vrlo sam sretan što mi je Advanced (White) prihvatio ovaj 3-track techno EP, jer je to jedna od 3 etikete za koju sam baš želio izdati glazbu već neko vrijeme, i ponosan sam najviše na samoga sebe što sam uspio razviti zvuk na ovakvu razinu, s obzirom da se produciranjem bavim tek dvije godine.

Osim toga, na putu su još 2 izdanja, koja će izaći na američkoj etiketi Aerotek Recordings te jedno tech-house izdanje na našoj domaćoj etiketi Beatality Records. Ono što će biti istaknuto kod njih je taj zvuk kojeg sam razvijao, i još uvijek razvijam, tokom cijele ove godine. Primjer jedne od tih traka možete poslušati ovdje, na Klubskoj Sceni, kao ekskluzivni "first listen" onoga što trenutno produciram i zvuk kojeg preferiram i još uvijek razvijam.




11. Da bi scena živjela i išla naprijed potrebna je ta dobra konekcija sa publikom od koje ista i živi, ali u brojnim slučajevima negdje zapne i eventi prestaju sa radom jer ih mali broj ljudi prepozna. Što je zapravo problem ovdje i gdje ti vidiš rješavanje problema istoga?


Po meni je problem uskogrudnost ljudi koji ne žele pružiti priliku nečemu novome, već idu samo na ono što je već "provjereno i dobro", iako su u većini slučajeva to programi i gostovanja stranih i domaćih DJ-a koji se ponavljaju nekoliko puta godišnje, koji su meni osobno dosadili. Drugi problem je što vlasnici klubova, bar kod nas u Dalmaciji, očekuju da mi apsolutno sve radimo i financiramo, bez imalo ulaganja i preuzimanja rizika sa njihove strane, pa da oni imaju sigurnu zaradu dok se mi moramo tresti hoćemo li prodati dovoljno ulaznica kako bi isplatili DJe, opremu, zaštitare… po meni to nije nimalo korektno ni fer prema organizatorima koji to sve iz vlastitog džepa financiraju kako bi održali scenu na životu.

12. Vremena nam je ostalno na kapaljku – koji su ti to planovi za budućnost, seliš li se možda u drugi grad izvan Hrvatske koji ti nudi veću mogućnost da se i sam razviješ. Koja je to želja koja bi se mogla ispuniti za nekih pet godina u životu Marula?

Planova ima mnogo, ono što mi je najvažnije je otići iz Hrvatske, a u planu mi je kroz sljedećih par mjeseci spakirati kufere i otići za Berlin, jer vjerujem da me tu čeka svijetla budućnost u svijetu elektroničke glazbe i kvalitetnije razvijanje mene kao artista.
Pet godina je puno vremena. Tek su prošle tri godine od početka moje karijere,  tada ne bih ni pomislio da ću danas biti tu gdje se nalazim. Ono što želim postići je daljnje napredovanje i razvijanje sebe kao DJ-a i producenta, i mislim da sam na dobrom putu ka ostvarenju toga. Čeka me još daleki put, ali ništa nije nemoguće, pa ni to.

>Spojite se na sljedeće digitalne veze i pratite Marula<
[FB]
[SC]
[MC]