Satoshi Tomiie je svojim radom na house i techno sceni značajno utjecao na razvoj zvuka, žanra i kulture elektroničke glazbe.
Ranih 90-ih je odlazio na turneje svirajući klavijaturu za poznatog skladatelja Ryuichi Sakamota, a kasnije se u potpunosti posvetio produkciji house i techno izdanja te profesionalnom DJ-ingu. Njegovo prvo EP izdanje “Tears”, koje spada u lektiru house glazbe, napravio je s Frankie Knucklesom za kojeg se smatra da je tvorac house glazbe.
Student jazza i klasičnog klavira, Satoshi Tomiie je glazbeno vješt i iskusan producent koji je neprestano evoluirao u svom radu. Eksperimentira s potpuno novim hardverskim live setupom koji ga vidi kako izvodi konzole koje voli iz studija i izvodi improvizaciju uživo u klubovima i na festivalima.
Kada je u pitanju produkcija, za nju Satoshie kaže da najviše voli njenu nepredviljivost u kojoj prenašanje ideja iz glave u finalni produkt djeluje kao prepričavanje sna.
Suosnivač je kultnog labela Saw Recordings i umjetnik s karijerom dužom od tri desetljeća. Satoshi Tomiie poznat je po bezvremenskom grooveu, hipnotičnim setovima i savršenom osjećaju za plesni podij. Njegovi nastupi brišu granice između housea i techna, stvarajući iskustvo koje se pamti.
Domaće snage predvode PEZNT i Sin, a ulaznice za subotu 10. siječnja 2026. uz Satoshi Tomiiea dostupne su na Entrio.
Prije nego što je Goa Trance postao globalni psihodelični pokret; prije festivala, superklubova i kultnih kompilacija započeo je s malim krugom pionira na plažama Goe u Indiji. Video koristi arhivske snimke i osobna sjećanja kako bi pratio nastanak zasebnog elektroničkog glazbenog pokreta 80-ih i početkom 90-ih.
Dokumentarac se fokusira na utjecajne osobe poput Laurenta, Friska, Gila, Castlea, Raje Ramatenjemačkih glazbenika Jörga i Antara. Ovi rani DJ-evi nisu samo puštali glazbu. Izumili su novi zvuk koristeći kasetofone, industrijske elektroničke vrpce, psihodelični rock i duhovnu namjeru. Postali su šamani novog rituala, vodeći plesače kroz cjelonoćna putovanja pod zvijezdama.
Ključna referentna točka je utjecaj Kraftwerka. Njihov minimalistički pristup elektroničkoj glazbi poslužio je kao estetska orijentacija mnogima uključenima, a dalje je razvijen u Goi s elementima acida, ranog techna i psihodelice. U ovom filmu se istražuje:
Posljednja stanica na Hippie Trailu i zašto je Goa postala kulturno utočište
Laurent & the French Connection — iskra koja je pretvorila kazete u trance
Goa Gil & the Shamanic Revolution — pretvaranje plesa u meditaciju
Ray Castle, Jörg & Antaro — oblikovanje ranog zvučnog identiteta
Dolazak Raje Rama — premošćivanje psihodelije 60-ih s elektroničkom glazbom
Uspon TIP Recordsa i Dragonflyja — globalno širenje Goa Trancea
Kako se Goa Trance proširio iz Indije u Europu, Japan i dalje
Dokumentarac također jasno pokazuje zašto je sama Goa odigrala ključnu ulogu. Povoljni životni uvjeti, međunarodna hipi zajednica i geografska udaljenost od zapadnih klubova i tržišnih logika stvorili su eksperimentalni prostor. Plaže su postale neformalni laboratoriji gdje su glazbenici razmjenjivali ideje tijekom duljih razdoblja i razvijali nove oblike DJ-inga.
Ako volite psytrance, povijest Goe, kulturu elektroničke glazbe ili kontrakulturu 60-ih ova epizoda je za vas.
Jedno od najutjecajnijih imena suvremene elektroničke glazbe, Maceo Plex gost je prvog BSH eventa u 2026. godini.
Maceo Plex – Foto: Jorge Alexandre @ Time Warp Sao Paulo 2024.
DJ i producent čija se karijera s razlogom opisuje kao „stuff of legend“ već desetljećima pomiče granice techno i elektroničkog izraza, balansirajući između sirove klupske energije i introspektivnih, gotovo IDM pejzaža.
Rođen u Miamiju u obitelji kubanskih imigranata,Maceo Plex (Eric Estornel) odrastao je na spoju latino ritma, breakbeata i futurističkog zvuka američke rave scene. Njegova autentičnost i odbijanje kopiranja tuđih stilova doveli su ga do statusa umjetnika koji je istovremeno bio broj 1 na Beatport ljestvicama u čak tri različita žanra, što ga je svrstalo u potpuno vlastitu ligu.
Osim pod imenom Maceo Plex, djeluje i kroz projekte Maetrik Live i Mariel Ito, istražujući različite forme live performansa i produkcije. Redovito nastupa na najvećim svjetskim pozornicama od Berlina i Amsterdama do Ibize i New Yorka, a svaki njegov set poznat je po dubokoj narativnosti, hipnotičnoj vožnji i besprijekornoj selekciji.
Zagrebačka publika može očekivati večer u kojoj se brišu granice između plesa i slušanja, kluba i koncertnog iskustva. Osigurajte svoju povoljniju ulaznicu za BSH pres. Maceo Plex na Entrio.
Velika količina psihoaktivnih tvari, sve mlađi konzumenti istih, nove droge, nove supstance, sve veća potrošnja alkohola, sve više slučajan depresije, učestali primjeri nesigurnog seksa… sve su to svakodnevne pojave koji su već i te kako uzele maha za koju stručnjaci tvrde da se ne mogu samo tako iskorijeniti, ali se šteta može znatno umanjiti. Zato postoji program pod nazivom Harm Reduction.
„Party je bio brutalan i ubila sam se. Ne znam što sam uzela ali mi je bilo super. Goran mi je sutra ponovo nabavio isto i opet sam se ubila. Više ne mogu zamisliti dobar provod bez toga.“
„Ni sam ne znam koliko popijem na nekom tulumu jer ionako pijem ili pijuckam cijeli dan. Zapravo pijem svaki dan. Ne znam jesam li alkoholičar ili ne ali zapravo stalno pijem neki alkohol. Iskreno, ne mogu više bez njega zamisliti niti jedan dan.“
„Nije bilo tuluma na kojem nisam povukla barem dim jointa. Nakon nekog vremena sam i sama uvijek dolazila sa jointom, dva, tri… Najmanje problem je bilo kupiti travu. Bilo mi je super pa sam brzo probala i neke pilseve koji su me razvalili. Počela sam isprobavati sve jer mi je sve bilo super. Mislim, zapravo znam da sam ovisnica i ne znam kako da se izvučem iz te ovisnosti.”
„Ja stvarno više ne znam tko je tu normalan. Starci su skroz popizdili. Ne mogu s njima više razgovarati. U školi me svi mrze i svi mi idu na živce. Ne znam! Ne znam što ću.“
To su samo neka od razmišljanja koja su nažalost postala s vremenom toliko učestala i „normalna“ da je to gotovo postala svakodnevna tema razgovora bez obzira što je zapravo riječ o izuzetno ozbiljnim problemima vezanim uz ovisnost ili pak mentalnim problemima.
Kod većine ovisnosti harm reduction metoda izbora je da se smanji šteta
„Unatoč svim nastojanjima društva i medicine i svih onih koji se bave s osobama koji imaju problem s ovisnostima, nažalost vidimo i svjedoci smo da su rezultati vrlo loši. Nažalost, svake godine imamo sve više ovisnosti, bilo po pitanju droga ili ponašajnim ovisnostima, tako da je “dotok” novih ovisnika jednak onima koji su se, možemo to reći, uspješno završili odvikavanje. Kod većine ovisnosti harm reduction metoda izbora je da se smanji šteta.“
Riječi su to Doc. Dr. sc Ranka Stevanovića dr. med. koje je izgovorio krajem 2024. godine na konferenciji pod nazivom „Harm Reduction Forum 2024,“ na kojem su sudjelovali stručnjaci različitih specijalnosti kako bi raspravljali o smanjenju šteta po zdravlje, postavili nove ciljeve i potvrdili važnost primjene takozvanog harm reduction pristupa. Pristupa koji već godinama daje odlične rezultate upravo kada je riječ o raznim vrstama ovisnosti kao i mentalnim problemima. Profesor doktor Stevanović od 1985. radi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na mjestu voditelja Odjela za opću/obiteljsku medicinu, na kojem provodi brojna istraživanja iz područja javnog zdravstva, a posebni su mu interes procjenjivanje ukupnosti stanja zdravlja, mjerenje kvalitete rada, kao i povezivanje timova opće/obiteljske medicine na rješavanju prioritetnih zdravstvenih problema populacije.
Harm reduction ili smanjenje štete javnozdravstveni je pristup usmjeren na smanjenje negativnih fizičkih i društvenih posljedica rizičnih ponašanja, poput uporabe droga, umjesto isključivog cilja potpune apstinencije. To se postiže praktičnim strategijama kao što su programi razmjene igala, sigurni prostori za injektiranje, distribucija naloksona (lijeka za poništavanje predoziranja) i edukacija radi poboljšanja zdravlja i sigurnosti pojedinaca i zajednica.
„Bitno je stvoriti sigurno, neosuđujuće okruženje, mjesto na kojem se osjećaju prihvaćeno. Mi smo kao neka vrsta mosta između osoba koje koriste droge i sistema, do nas dolaze najranjiviji i najčešće i oni koji ne koriste ostale socijalne i zdravstvene usluge, na što ih potičemo“, ispričala nam je Tijana Skelin iz Udruge za pomoć mladima HELP iz Splita, te dodala da ne postoji univerzalan način pristupa svima koji se bore s ovisnošću, naglasivši da je bitno ne osuđivati ih, pokušati ih razumjeti i potruditi se naći zajednički jezik.
„Bitno je i biti svjestan da se ne može svaki ovisnik osloboditi svoje ovisnosti. Postoje ljudi koji će provesti čitav život zapleteni u ovisnost, što ne znači da ne zaslužuju živjeti i da ne trebaju našu pomoć i podršku.“
Harm reduction rašireni je pristup pomoći širom Hrvatske kroz brojne udruge pa smo kontaktirali tako Udrugu za pomoć mladima HELP iz Splita, Udrugu Terra – Tripsitters iz Rijeke i Udrugu Porat – Safe Corner iz Zadra i Udrugu Alternacija iz Siska, koje provode u svojim sredinama smanjenje štete kako bi saznali kakvo je stanje po pitanju Harm reductiona u Hrvatskoj. Na spomenutoj konferenciji Stevanović je između ostalog rekao:
“Harm reduction pristup je pristup smanjenju šteta. Dakle, u nevolji koja vas zadesi, najradije bi se te nevolje riješili. Međutim, to je vrlo rijetko moguće. Onda kada ne možete taj problem riješiti do kraja i osloboditi ga se, onda pristupate harm reduction metodama. Ona je uobičajena u životu, kaže se “odaberi manje zlo”. Osobito na području ovisnosti, harm reduction je jedini mogući pristup, te naglasio da je Harm reduction sveobuhvatan skup načela za univerzalno smanjenje štete kao konceptualni pristup zdravstvenoj skrbi.“
Tripsittersi su se predstavili na nagradi Ambasador 2024. – Foto: Enora Paola
Pitali smo Andreja Rupnika iz Udruge Terra – Tripsitter iz Rijeke može li nam navesti broj osoba koje su ih kontaktirale upravo vezano uz Harm Reduction, te da nam navede konkretne aktivnosti vezane uz Harm Reduction njihove udruge?
„U 2025. godini zabilježili smo izrazito visoku razinu angažmana korisnika vezano uz harm reduction u sklopu projekta Tripsitters. Kontakti i aktivnosti odvijaju se kroz više kanala i formata:
Svakodnevni upiti korisnika putem društvenih mreža i ostalih komunikacijskih kanala, najčešće vezani uz sigurniju uporabu psihoaktivnih tvari, kombinacije, rizike i hitne situacije.
Tjedna rubrika “Pitaj Tripsittera”, kroz koju nam se kontinuirano javljaju osobe s konkretnim harm reduction pitanjima.
Stalni privatni upiti (DM) tijekom cijelog tjedna, posebno u večernjim satima i vikendom.
Intenzivan rad na terenu, gdje tijekom vikenda ostvarujemo veliki broj kontakata uživo, ponekad na više lokacija istovremeno.
Suradnja s organizatorima klupskih događanja i festivala, koji nas redovito kontaktiraju radi savjetovanja, podrške ili prisutnosti na njihovim eventima.
Rast interesa i vidljivosti projekta, zbog čega Tripsitters postaje prepoznat kao jedan od najtraženijih harm reduction resursa u Zagrebu i šire.
Sveukupno, tijekom 2025. godine projekt je dosegnuo visoku razinu prepoznatljivosti i postao izrazito tražen iz dana u dan, uz kontinuiran i snažan priljev upita, kontakata i suradnji.“
Istaknuo je da je najveći izazov što su mladi jako uključeni i izloženi problemima vezanim uz konzumaciju psihoaktivnih tvari od rane dobi
„Naš je cilj prenijeti im ključne informacije kako bi pri prvim susretima s tim supstancama mogli postupati odgovorno i promišljeno, budući da su upravo ti prvi kontakti najrizičniji. S druge strane, moramo paziti da naše objave ne potiču one koji još nisu došli u dodir s tim supstancama. Tijekom godina naučili smo vješto ostati u neutralnom pristupu, pružamo znanstveno utemeljene informacije, a da pritom ne glorificiramo niti demoniziramo supstance.“, ispričao nam je Andrej kojeg smo pitali i je li zapravo Harm Reduction isključivo vezan za mlade i njihov društveni život noću?
„Harm Reduction je u potpunosti povezan s životom mladih, posebno u večernjim i noćnim satima te u kontekstu klupskih provoda, jer se upravo tada najčešće susreću s psihoaktivnim tvarima i rizičnim situacijama. S druge strane, kako bismo dosegli širu populaciju mladih, pokrenuli smo i web outreach, što nam omogućuje da informacije o sigurnijem ponašanju budu dostupne i onima koji možda nisu aktivni u klupskom okruženju, a konzumenti su psihoaktivnih tvari.“
Andrej nam je ispričao kako djeluje ova riječka udruga poznata upravo po Harm Reductionu: „Udruga djeluje na harm reduction načelima kroz više kanala i aktivnosti. Projekt Tripsitter čini temelj našeg terenskog i web rada, pružajući podršku mladima i osobama koje koriste psihoaktivne tvari na siguran i nenametljiv način. Osim toga, Udruga Terra vodi Drop-in centar, jedan od najpoznatijih harm reduction programa, u kojem se provodi i needle exchange program, što je doprinijelo smanjenju rizika od hepatitisa i HIV-a, smrtnih ishoda i kriminala. Svojim radom nastojimo djelovati na sve dijelove društva – ne samo na same korisnike, nego i na njihove bližnje, roditelje, prijatelje i zajednicu u cjelini.
Psihološka podrška često se pruža i obiteljima korisnika, kako bi se pomoglo nositi s izazovima i smanjiti poteškoće s mentalnim zdravljem, što je inače skup i teško dostupan oblik pomoći, posebno mladima. Dodatno, Slon telefon (0800 99 77) omogućuje besplatnu psihološku podršku svakog radnog dana od 18 do 20 sati. Na taj način smatramo da naša udruga uspijeva djelovati u skladu s principima harm reductiona, nudeći sveobuhvatan pristup koji uključuje prevenciju, podršku i smanjenje štete na individualnoj i društvenoj razini.“
Trebalo je 40-ak godina da se Harm Reduction prihvati
“Trebalo je 40-ak godina da se taj pristup prihvati“, čulo se na spomenutoj konferenciji krajem 2024. godine kao i slijedeće: „Otpor prema harm reduction pristupu je nevjerojatan, a ustvari teško objašnjiv. Poštujući znanost, i sve što je znanost u zadnjih nekoliko godina na području harm reduction postigla, pristup smanjenju šteta po zdravlje je zapravo metoda odabira da smanjite štetu koju ovisnosti donose.”
Split već godinama ima problema s poprilično velikim brojem ovisnika, no Udruga HELP upravo je na tom polju putem Harm Reductiona napravila izuzetno puno.
„Programe smanjenja štete provodimo od sredine devedesetih, od 1996. godine. Kako se mijenjaju sredstva ovisnosti i potrebe naših korisnika, tako smo mijenjali i prilagođavali aktivnosti. Osnovne aktivnosti su zamjena pribora za injektiranje droga (Needle Exchange), terenski rad – outreach, slanje ovisnika na liječenje, dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV, hepatitis i sifilis, distribucija obrazovnih materijala, osiguravanje besplatnih prezervativa, prevencija predoziranja – edukacije i podjela naloksona u spreju, podizanje svijesti u javnosti o problemima osoba koje konzumiraju droge, briga o osobama zaraženim HIV-om i hepatitisom, praćenje na liječenje, sudjelovanje u istraživanjima, edukacije, treninzi, zagovaračke aktivnosti itd.“, ispričala nam je Tijana Skelin pohvalivši upravo Udrugu Terra i njihov Tripsitter.
„Projekte sigurnih noćnih okruženja sjajno provodi udruga Terra iz Rijeke, zovu se Tripsitters. Mi još uvijek ne radimo aktivnosti iz sigurnih noćnih okruženja u tolikom obimu ni sustavno, do sad smo ih izvodili samo kad bi se pokazala potreba, npr. kada su nam javili da se u jednom od klubova otvoreno konzumira droga ili kad se u tom istom klubu dvoje turista predoziralo. U sklopu programa smanjenja štete HELP ONLINE koji nam je prošli tjedan odobren za financiranje ćemo se više baviti sigurnim noćnim okruženjima, ići ćemo na party-je, i paralelno s tim raditi takozvani digitalni outreach.“ Ispričala nam je i da su četiri načina na koja dolaze do osoba sklonih rizičnim ponašanjima: izlaskom na teren (outreach), u njihovom uredu (drop in centar), na party-jima (sigurna noćna okruženja) i putem digitalnog outreacha. Također je uputila da svi koji se žele više informirati o smanjenju štete mogu pronaći na stranicama projekta BOOST.
Naglasila je da je smanjenje štete specifičan pristup osobama sklonim rizičnim ponašanjima, koji se zapravo svodi na to da osobi koja koristi droge treba pružiti potporu tamo gdje se ona nalazi, u trenutku kad joj treba, bez inzistiranja na tome da promijeni svoje životne navike.
Kod nas postoji pilot projekt, ali potrebno je mijenjati zakonodavstvo da bi se moglo testirati sastav droga u klubovima
„Bitno je stvoriti sigurno, neosuđujuće okruženje, mjesto na kojem se osjećaju prihvaćeno. Mi smo kao neka vrsta mosta između osoba koje koriste droge i sistema, do nas dolaze najranjiviji i najčešće i oni koji ne koriste ostale socijalne i zdravstvene usluge, na što ih potičemo. Često prvi saznamo da se pojavila neka nova droga pa javljamo u Sustav ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari, često prvi pronađemo krvlju i spolno prenosive bolesti kod naših korisnika, pratimo ih na liječenje od tih bolesti, educiramo ih kako spriječiti predoziranje itd. U razvijenijim zemljama u programe smanjenja štete osim klasičnih drop in centara u kojima se dijeli pribor, testira i savjetuje, spada i testiranje sastava droga.
Kod nas postoji pilot projekt, ali potrebno je mijenjati zakonodavstvo da bi se moglo testirati sastav droga u klubovima. Postoje projekti sigurnih noćnih okruženja (sustavno, ono koje uključuje obuku osoba koje rade u klubovima, postavljanje chillout zona, podjelu šmrkaljki, vode i elektrolita itd), zatim sobe za sigurnu konzumaciju droge odnosno injektiranje, pušenje, šmrkanje itd. To kod nas neće doći nikada. U Sloveniji to postoji od kraja 2023. godine. Tu je zatim i podjela naloksona za prevenciju predoziranja. To je pilot projekt koji je u zadnjoj fazi i to dobro funkcionira, a tu je i podjela supstitucijske terapije.“
Tijana je napomenula da imaju oko 1100 korisnika koji koriste droge na godinu. „Nismo još zbrojili podatke za 2025. ali otprilike toliko. Struktura korisnika nam se mijenja, prije su bili većinom opijatski ovisnici (heroin i još češće supstitucijska terapija), a danas imamo puno osoba koje koriste stimulanse i puno osoba sklonih rizičnom seksualnom ponašanjima uz konzumaciju droge, najčešće stimulansa. Pojavljuje se i novi trend injektiranja kokaina, no to je jedna druga tema.“
Problemi na koje nailaze u radu s mladima su različiti
„Osim smanjenja štete bavimo se organiziranim volontiranjem i provodimo i programe prevencije ovisnosti. Tržište droga je veliko i brzo se mijenja, mladi su skloni eksperimentiranju, a droge su vrlo potentne. U zadnje vrijeme se dosta priča o nitazenima i fentanilu kojeg je puno u Americi, Kanadi i u baltičkim zemljama, a problem je što se može predozirati od vrlo male količine. Naravno da je potrebno upozoriti mlade da je samo pitanje dana kada će ti ubojiti spojevi stići i kod nas, ali znamo da zastrašivanje nikad nije dobar pristup.
Trudimo se naučiti ih da mikroskopska količina može biti smrtonosna, ali sve kroz zabavne, neformalne i neosuđujuće radionice. Paralelno s edukacijama radimo i jačanje socijalnih i životnih vještina te slobodne aktivnosti u kojima ih potičemo na volontiranje, druženje i općenito kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Mladima nedostaje mjesta za kvalitetno druženje, smatram da je tu osnovni problem koji je ujedno i očito rješenje – poticati ih na volontiranje, omogućiti im strukturirano provođenje slobodnog vremena.“
Rekla je i da im se često javljaju osobe nakon izlazaka, od kojih neke dolaze po pribor za injektiranje opijata jer se nakon višednevne konzumacije stimulansa ne mogu umiriti i zaspati, dok neke dolaze na testiranje i savjetovanje nakon rizičnih spolnih odnosa, te se raspituju o postekspozicijskoj profilaksi.
U drugom dijelu članka donosimo iskustva udruge Porat (Safe Corner) iz Zadra i Alternacija (Safe&Sound) iz Siska.
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
D’n’B United vraća se i službeno u svom trećem izdanju! U subotu, 25. travnja 2026. zagrebačka Medika će odjekivati brzim bubnjevima i dubokim basevima.
foto: Domagoj Oklopčić
Nakon prošlogodišnjeg izvanrednog eventa na kojem je u prostorima klubova Depo i Super Super nastupilo čak 55 izvođačica i izvođača, najveće okupljanje drum ‘n’ bass entuzijasta u Hrvatskoj, ovog puta u organizaciji kolektiva 42Hz, dobiva novi datum i novi prostor.
Kroz otvoreni poziv, koji traje do 1. veljače 2026., priliku dobiva svatko tko želi predstaviti svoj zvuk i postati dio ove zajedničke glazbene priče. Poziv je otvoren za sve selektore, DJ-eve i one koji se tako osjećaju neovisno o dosadašnjim iskustvima jer cilj ovog okupljanja je povezivanja i umreživanje svih lokalnih i regionalnih sudionika d’n’b scene. Bilo da se radi o jungleu, garageu, dubu, liquidu, rolleru ili nekoj drugoj žanrovskoj kombinaciji, sve su prijave dobrodošle. Na otvoreni poziv se prijavljuje putem forme dostupne na poveznici.
Ovaj događaj okuplja cijelu zajednicu, od veterana drum ‘n’ bass scene, pa sve do mladih nada koje tek započinju svoj put.
“Ne propustite još jedno veliko druženje i nezaboravan drum and bass party 25. travnja u Medici!” poručuju organizatori.
Na prvi pogled izgleda kao opasan znanstveni eksperiment – snažni električni izboji, munje koje paraju zrak i glasno pucketanje visokonaponskih iskri. No Teslina zavojnica, izum Nikole Tesle s kraja 19. stoljeća, danas se sve češće opisuje i kao glazbeni instrument, pa čak i kao najopasniji instrument na svijetu.
Teslina zavojnica je oblik rezonantnog transformatora koji je Nikola Tesla razvio za eksperimente s bežičnim prijenosom energije i umjetnom rasvjetom. U svojoj osnovi sastoji se od dva rezonantna kruga, primarnog i sekundarnog, koji su induktivno povezani i podešeni na istu rezonantnu frekvenciju. Upravo ta rezonancija omogućuje prijenos velike količine energije i stvaranje iznimno visokih napona.
Moderne izvedbe Tesline zavojnice, često nazivane DRSSTC, koriste tranzistore za aktivno upravljanje tim rezonantnim krugovima. Zahvaljujući toj tehnologiji, električni izboji mogu se precizno kontrolirati, što omogućuje da zavojnica ne proizvodi samo munje, već i glazbu.
Primarni krug, koji se sastoji od zavojnice i kondenzatora, napaja se inverterom koji brzo mijenja smjer protoka struje u skladu s rezonantnom frekvencijom sustava. U tom trenutku kroz primarnu zavojnicu teče iznimno jaka struja, a energija se pohranjuje u obliku magnetskog polja, pri čemu se mogu generirati naponi i do milijun volti. Sekundarni krug mora biti precizno podešen na istu frekvenciju kako bi se energija učinkovito prenijela i stvorili snažni električni lukovi tj. vidljive munje koje izlaze iz vrha zavojnice.
Kako bi se razumjelo na koji način Teslina zavojnica proizvodi glazbu, važno je znati da je zvuk zapravo val tlaka u zraku. Svaki zvuk nastaje vibracijom, a visina tona ovisi o frekvenciji tih vibracija. Kod Tesline zavojnice, električni izboji zagrijavaju zrak oko sebe, koji se zatim širi i skuplja, stvarajući valove tlaka odnosno zvuk.
Teslina zavojnica u tom smislu djeluje poput plazma zvučnika. Iskre se pale pri svakom vrhu audio signala i stvaraju valove tlaka na audio frekvenciji. Iako ljudskom oku djeluju kao neprekinuta munja, u stvarnosti se izboji vrlo brzo formiraju i gase, u ritmu glazbe. Modulacijom snage i učestalosti tih iskri nastaju tonovi i melodije, uključujući i prepoznatljive elektroničke motive.
Da Teslina zavojnica nije samo vizualni efekt, već i pravi instrument, pokazala je i Zagrebačka filharmonija. Povodom 80. godišnjice smrti Nikole Tesle, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski održan je multimedijalni koncert „Tesla valovi“, na kojem je zavojnica svirala zajedno s orkestrom. Glazbene informacije slane su iz klavijature izravno u Teslinu zavojnicu, koja je munjama pratila melodiju, stvarajući jedinstvenu fuziju klasične i elektroničke glazbe.
Danas se glazbeni potencijal Tesline zavojnice najčešće susreće u digitalnom prostoru, gdje entuzijasti spajaju znanost, elektroniku i glazbu. Jedan od takvih primjera je YouTube kanal Franzoli Electronics, posvećen upravo toj neobičnoj kombinaciji. Kako zvuče neki od elektroničkih klasika odsvirani na Teslinoj zavojnici, možete poslušati u nastavku.
Upravljajte svojom privatnošću
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.
