Cookie Consent by FreePrivacyPolicy.com
Baner

Ilko Čulić: U domaćem undergroundu ima jako puno kreativnog potencijala

Nedjelja, 27 Ožujak 2022

Kultni glazbeni kritičar, novinar i radijski urednik Radija 101 i 808


Kroz hrvatsku i regionalnu glazbenu scenu proživio i doživio je sve. Začetnik najstarijeg HR dub/reggae sounda - Bass Culture; jedan od osnivača Radia 808; organizator nagrađivanog Magic Box online koncerta; organizator glazbenih programa u Studentskom Centru, Zagreb Winter Reggae Festivala (ZWRF) i niza klupskih i dvoranskih koncerata hrvatskih alter i pop rock sastava.

Stoga, Ilko ima široku lepezu glazbenog znanja i žanrovskog dosega raznog zvukovlja koji konstantno plovi među svima nama. Više zanimljivih informacija o glazbenoj sceni i njegovom djelovanju doznajte u nastavku intervjua.



1.)    Koji su početci tvog ulaska u svijet glazbe? Kako se u tvoje vrijeme dolazilo do glazbe koja nije bila toliko mainstream te koju nisi mogao čuti na radiju ili kod prijatelja?

U početku su najviše pomogli stariji frendovi koji su imali puno ploča i daleko širu selekciju od one iz izloga Jugotona. Otkrivanje 70's kraut scene s bendovima kao što su Can, Faust i Neu bilo je možda najdragocjenije iskustvo u formativnim godinama, presudno za spoznaju da najuzbudljivija glazba nije na chartovima.   


2.)    Koji od glazbenih žanrova su najviše utjecali na tvoj rad i buduće kreacije u glazbenom svijetu?

Pripadam generaciji koja je odrasla s izrazito anglocentričnom slikom glazbenog svijeta, što je najprije donijelo utjecaje psihodelije, post punka i indie rocka.  Poslije su se tome pridodali reggae, elektronika i cijeli spektar afričke glazbe.


3.)    Pošto si prvi počeo proučavati i pisati o Reggae glazbi, kakvi su bili prvi utisci Reggaea na tvoje kolege novinare?

Možda sam bio drugi na tom polju, nikako prvi. U Poletu je 1980-ih pisao Mišo Ćurčija, veliki znalac old school reggaea. Rock kritičari su tada znali napraviti osvrt na Marleya ili Tosha, rijetko nešto više od toga. U međuvremenu je reggae doživio puno veću globalnu ekspanziju kroz nu roots, dancehall, digital, UK dub i  ragga jungle , što je sve skupa bilo neuhvatljivo ili teško razumljivo za većinu rock kritike.    



4.)    Što ti trenutno više  preferiraš u dub/reggae sceni i elektronskoj sceni općenito, Old school vibe ili nove digitalne/hibridne kreacije? Ili je zlatna sredina najbolja?

U dub reggaeu uvijek preferiram živi bubanj i bas, makar je elektronika danas dovoljno moćna da može preuzeti ulogu ritam sekcije bez ikakvih gubitaka. Temeljni koncept dub produkcije je istraživanje i eksperiment, pa su futuristi svakako zanimljiviji od nostalgičara.


5.)    Tvoj najdraži inozemni dub/reggae festival i zašto?

Njemački Summer Jam, najveća i najznačajnija smotra reggae glazbe na kontinentu. Od 1995. tamo sam u  desetak godina vidio i čuo gotovo sve koji su ostavili dublji trag na sceni. Imalo je smisla svakog ljeta potegnuti do Kolna sve dok kod nas nije došao Outlook koji je unutar šireg okvira bass glazbe perfektno pokrivao dub reggae.  


6.)    Koji je tvoj stav prema novim kontroverzama i „Cancel culture“  formama oko novog albuma TRAM 11 i Menarta?

Popularna muzika je ogledalo društva. A Tram 11 je popularan bend, pogotovo u Zagrebu. Sve što je kontroverzno na njegovom albumu mogli ste prije čuti u školi, crkvi, politici, medijima, na ulici ili utakmici. Ako nema nikakvih sankcija za ZDS, neizbježna posljedica je Pšk. Odluka o povlačenju albuma naškodila je jedino Menartu, dok je Tram 11 zasad dobio enorman dodatni publicitet. Međutim, vrlo brzo će se suočiti s otkazivanjem koncerata što će mu itekako zakomplicirati nastavak karijere.


Foto Bass Culture
 
7.)    U ovim podosta neizvjesnim pandemijskim vremenima uistinu je teško nastupiti kao DJ, a kamoli kao cijeli band. Imaš li možda koje zamisli kako bi svi skupa mogli ponovno i nesmetano uživati u glazbi uživo ili je corona situacija gamechanger?

Corona kriza jest gamechanger zato što jako dugo traje. Kad napokon izađemo iz ovog nereda proći će još neko vrijeme do potpune normalizacije odlaska na koncert ili party ili festival. U tom trenutku na sceni će se već pojaviti totalno nova mlada ekipa koja će aktivnije tražiti poveznicu  s nekim novim akterima i novim trendovima nego povratak na staro jer ono što je sviralo u klubu ili na festivalu prije pandemije uopće neće imati zapisano u kolektivnoj memoriji.     


8.)    Kakva god globalna situacija bila, Hrvatska već neko vrijeme ima podosta kvalitetnih underground glazbenih autora. Jesi li i ti zadovoljan napretkom?

U domaćem undergroundu ima jako puno kreativnog potencijala uspješno prenesenog na hrpetinu novih izdanja. Međutim, promocija i distribucija kod nas ide znatno slabije pa je realnije očekivati da će najistaknutiji underground autori napraviti solidnu internacionalnu karijeru nego veliki rezultat na domaćem terenu.


9.)    Kao dugovječni član medijskog carstva, koji je tvoj stav s trenutnim medijskim svijetom? Tradicionalni vs. novi mediji, digitalizacija, medijska manipulacija? Kamo sve vodi?

Tradicionalni mediji su naglo potonuli kad je svijet preskočio iz Gutenbergove u Zuckerbergovu galaksiju. Novi interaktivni mediji su neusporedivo brži, samo se u toj brzini događa opasna devalvacija pisane riječi. To ne može dobro završiti! 

Ilko Čulić: U domaćem undergroundu ima jako puno kreativnog potencijala