Glazba čini nešto nevjerojatno s prirodnim ritmovima vašeg mozga

Prema teoriji neuronske rezonancije (NRT), naš mozak doslovno oscilira u ritmu glazbe, sinkronizirajući se s vanjskim zvukovima poput ritma i visine tona.

Drugim riječima kada plešemo u klubu ili na festivalu, naš mozak automatski prepoznaje i sinkronizira se s beatom. Ta rezonancija pokreće fizičke i emocionalne reakcije koje doživljavamo kao groove, flow, ekstazu ili trance.

Istraživači su otkrili da ono što zovemo groove, poriv da se tijelom krećemo uz glazbu nastaje kad ritam nije previše predvidljiv, ali ni kaotičan. Naša percepcija “dobrog groovea” dolazi iz idealne količine “nelinearne rezonancije” kad mozak popunjava male ritmičke praznine i tako nas još jače povezuje s muzikom.

NRT objašnjava i zašto je glazba univerzalna: od beba koje instinktivno skaču u ritmu, do iskusnih DJ-a koji znaju savršeno “voziti” publiku. Iako su neki glazbeni elementi naučeni (poput metra ili kompleksnih struktura), osnovni puls i frekvencije rezoniraju s nama na duboko biološkoj razini, zato techno i house, sa svojim ponavljajućim strukturama, mogu izazvati osjećaj katarze.

Osim što nas pokreće, glazba može imati i terapijsku ulogu jer se koristi za poboljšanje fokusa, liječenje trauma, povezivanje među ljudima i jačanje zdravlja mozga.

Znanost sada potvrđuje: plesanje nije bijeg od stvarnosti, već duboka neurološka aktivacija.

Perspektiva je objavljena u časopisu Nature Reviews Neuroscience. Piše: Michael Irving za Science Alert.