Lifestyle
08.11.2025.

Rave kao vizualni pokret: kada moda progovori basom (prvi dio)

“Rejvovi nisu samo zabave; to su tihe revolucije, raskrižja gdje se glazba i moda susreću i spajaju”, ističe Max Devaux

Piše:

Naslovna foto:

Chipe

Od fluorescentnih majica do virtualnih pista tj. kako je energija rejva oblikovala estetiku jedne epohe i zašto je njezin puls i dalje u srcu suvremene mode. Ovaj članak u dva dijela istražuje kako je vizualni identitet rejva, rođen iz underground energije otpora, postao trajni estetski kod globalne mode.

Rave kao vizualni i estetski pokret: od podzemlja do piste

Rave kultura nikada nije bila samo ples. Ona je bila svjetlosni kod, vizualni šum, estetski glitch koji je probio zidove klubova i proširio se svijetom od napuštenih skladišta do modnih pista. Danas, više od tri desetljeća kasnije, rave estetika ponovno je u fokusu svjetskih dizajnera, ali i digitalnih umjetnika koji reinterpretiraju ono što je u 90-ima bilo čista energija otpora.

Uspon elektroničke glazbe, posebno techna, uvelike je utjecao na modu, odražavajući eklektične vibracije underground rave-ova i suvremenih beatova. Od svojih korijena u živahnim klubovima do globalnih festivala, rave moda utjelovljuje sintezu buntovnog duha i futurističkog dizajna. Analizirat ću i otkriti složenu tapiseriju rejv mode, prateći njezino podrijetlo, moderne interpretacije i simbiotski odnos između glazbe i mode te najznačajnije modne kolekcije nastale pod utjecajem rave i elektroničke glazbe.

Svatko ima svoju priču o prvom susretu s “Rejvom” i rave modom

Krenuo sam iz znatiželje, više profesionalne nego zbog zabave, pohoditi evente koji su se početkom 90-ih pojavljivali širom lijepe naše. I nisam baš obraćao pažnju kako je ekipa odjevena jer zanimali su me mjuza, tehnika, DJ-i. Galactica, Brave Rave, ali i manji lokalni “raveventi” poput Total Destructiona u varaždinskom Domu Željezničara odisali su nekom novom energijom pomalo zastarašujuće slobodnom. I svidjelo mi se sve to.

U tom momentu držao sam svoju prvu pravu zagrebačku klupsku DJ rezidenciju u Aquariusu na Jarunu, odgojen na “old school” principima DJ-inga i organizacije evenata. Vrtio sam i ja i kolege dosta mjuze koja se vrtila i na rejvovima, ali tek pred jutro, kad je popustila koncentracija i nadzor vlasnika i voditelja kluba. A sasvim slučajno, u rezident DJ ekipi kluba Kiki i Frajman taman su započeli svoj program “Sabotage” četvrtkom, koji se kasnije pretvorio u “Loops”.

I imali su jaaaaako zanimljiva gostovanja. Nisu me baš svi gostujući DJ-i impresionirali glazbom i tehnikom. Ali stav, način slaganja seta i estetika odjeće i obuće DJ-a me baš ugodno iznenadila. Moj fetish su majice i matovi (“ono” što se stavi na gramofon da bi se lakše manipuliralo pločama za vrijeme miksa). I tu sam mogao svašta novoga i čudesnog vidjeti. No, to je bio tek početak.

Prvi pravi dodir s rejverskom modom doživio sam u legendarnom i neprežaljenom butiku “Super Stuff”. Tamo sam kupio prve “marte” dok je dućan još bio u haustoru u Ilici, ali kad se preselio u prostor preko puta Mimare, tada je to postao “hot spot” izvođača, DJ-a, rejvera. Joe (vlasnik) je nabavljao ultra cool robu negdje vani i svi su dolazili bar nešto kupiti za slijedeći rejv ili izlazak.

Nije to bilo jedino mjesto gdje se starala scena, ali je Super Stuff bio neosporno glavni “melting pot” odnosa mode i rejva u Hrvata

Kako kod nas nije bilo ničeg sličnog i jedino ako si bio spretan sa šivaćim alatom mogao si nešto sam napraviti, pa je tako “Super Suff” prerastao u nešto više od pukog “dućkasa”. Na tom mjestu su se nabavljali flyeri, fanzini i časopisi izvana, saznavale informacije gdje se ide, što je “cool”… Tu sam počeo shvaćati taj posebni odnos rejva i mode. Svi smo se tu susretali, pričali, “snimali što se nosi”.

I ne samo ekipa s rejv i klupske scene, već i estradne figure u usponu, pogotovo kad je započela i trajala Cro Dance era. Nemali broj domaćih dizajnera je tu nabavljao i modne dodatke za svoje revije, kupovao odjeću da bi ju analizirali, a većinom i počeli slušati elektroničku glazbu pod utjecajem neke dobre stvari, miksa ili kompilacije koje su tamo čuli. Nije to bilo jedino mjesto gdje se starala scena, ali je Super Stuff bio neosporno glavni “melting pot” odnosa mode i rejva u Hrvata.

Detalje mode, rave kulture i hrvatske scene obradit ću u posebnom članku iz jednostavnog razloga: arhive suradnji ne postoje, a moji osobni kontakti nisu dovoljni, što bi potrajalo predugo za deadline ovog članka. No, usprkos tome potrudit ću se da vam u Novoj godini donesem najbolje informacije, suradnje, zgode i nezgode s naše scene jer u Hrvatskoj su rave i moda neraskidivo povezani pojavom Cro Dance generacije i lokalnih DJ spotova.

Korijeni: kada su svjetla zamijenila zidove

Podrijetlo riječi “RAVE” dolazi od britanskog slenga “rave-up” što je značilo uložiti trud. Neironično, mnogo se truda ulagalo u to kako su rejveri izgledali kada su prisustvovali ovim zabavama.

Rave kultura nastala je 1980-ih i 1990-ih iz underground plesnih zabava, isprva s funkcionalnom, vrećastom odjećom u jarkim neonskim bojama, koja je pružala udobnost i vidljivost za ples u slabo osvijetljenim prostorima. S vremenom se rave moda razvila i uključivala futurističke i cyber-inspirirane stilove, zatim streetwear u 2000-ima, prije nego što je postala eklektična, individualistička fuzija starih i novih trendova koju vidimo danas. Ključni dodaci poput svjetlećih štapića, Kandi narukvica i dječijih duda postali su sastavni dio samoizražavanja i zajedništva unutar kulture.

Od svog nastanka prije više od 40 godina, elektronička plesna glazba bila je nezaustavljiva sila koja je osvajala srca, uši i, što nije iznenađujuće, oči svih onih koji je prate. Samoizražavanje u plesnoj glazbi proteže se daleko izvan zvučnog iskustva i kružnih pokreta koji dolaze s njim. Izgledati u skladu s tim bila je stalno razvijajuća priča o smjelosti, pobuni i zajedništvu.

View this post on Instagram
A post shared by Massive & crew (@massive_and_crew_)

Moda u plesnoj glazbi, poznata i kao ‘Rave Wear‘, utjelovljuje sam duh kulture. Izvori i svjedočenja se mogu razlikovati, ali moglo bi se tvrditi da je pojava plesne glazbe bila rezultat “Smrti disca” ali i logični nastaval disco pokreta. Krajem 70-ih došlo je do masovne migracije glazbenih potrošača, posebno ljubitelja rock glazbe u Sjedinjenim Državama i Europi, sa plesnih podija disco klubova prema rock koncertima i festivalima.

Međutim, strast koja je ležala u osnovi disco glazbe nije se mogla prigušiti te je iz te borbe nastala house glazba. Podržavana od strane crnačkih, queer i latino zajednica, ova novonastala umjetnička forma bila je transformacija disca u mehaničkiju i semplovima vođenu zvijer koja je pulsirala kroz underground klubove ranih 80-ih.

Originalni izvor glazbenih utjecaja teško je odrediti jer su stilovi “šarali” i putovali od kontinenta do kontinenta, Kraftwerk i Europa su utjecali na Detroit i Chicago gdje su nastajali techno i house glazba, utjecaj se pak u drugačijem “pakiranju” iz SAD-a vraćao u Englesku (Acid House), Belgiju (pojava New Beat glazbe) i Njemačku (najviše u Berlin, razvoj hard beat stila). Belgijski New beat imao je vrlo distopijsku estetiku što je odličan kontrast britanskom neonu.

Otprilike u to vrijeme svjedočili smo pojavi prvih ‘rejvova’ tzv. underground plesnih zabava, i to obično noću i u prostorima napuštenih tvorničkih hala ili zapostavljenih prostora u industrijskim zonama. Rave kultura oduvijek je bila više od glazbe kao vizualni izraz identiteta, pobune i kreativnosti. Od underground skladišta u 80-ima do današnjih festivalskih krojeva vrijednih Instagrama, rave moda se razvijala uz ritmove, umjetnike i lokacije koje su je oblikovale.

Moda nije bila luksuz, nego identitet

Rejv moda značajno se razvila od svojih početaka u Detroitu i Berlinu. Ova transformacija odražava povezanost žanra s njegovim industrijskim korijenima i avangardnim duhom njegovih sljedbenika. Dok pratimo putovanje techno mode, vidimo kako je narasla od praktične, utilitarne odjeće do inovativnih, tehnološki prožetih dizajna koji rezoniraju s energijom glazbe.

*Izvor fotografije: Dreambutdonotsleep.com*

Rani rave pokret nastao je kao kontrakultura. Plesne dvorane pretvarale su se u pokretne instalacije svjetla i zvuka, a tijelo u komunikacijski kanal. Od fluorescentnih boja i neonskih traka do DIY majica s psihodeličnim natpisima – svaki element mode bio je dio glazbenog izraza.

U SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj krajem 80-ih i ranih 90-ih, klubovi su postali laboratoriji estetike. Moda nije bila luksuz, nego identitet. Nike Air Max, bomber jakne, oversized majice i sportski kompleti bili su oružje protiv uniformiranosti svakodnevice. Rejveri su stvarali vlastitu modu – spontanu, kolektivnu i funkcionalnu.

Rave/techno glazba započela je u tvornicama Detroita i avangardnim klubovima Berlina 1980-ih. Scena je zahtijevala odjeću koja je mogla pratiti duge noći na plesnom podiju. Rana techno moda davala je prioritet udobnosti, funkcionalnosti i izdržljivosti, s oštrinom koja je odražavala hrapave, industrijske korijene glazbe.

U Detroitu, rodnom mjestu techna, gradu koji simbolizira industrijalizaciju, inovacije i neumoljive ritmove, moda je na samom početku odražavala etos gradskih radnika. Utilitarna odjeća poput iznošenih traperica, običnih bijelih majica i radnih čizama preoblikovana je za plesni podij. Detroitska techno scena nije se tada bavila blještavim odjevnim kombinacijama, već se uklapala u okolinu uz istovremeno isticanje – suptilnog samopouzdanja koje je govorilo: “Ovdje sam zbog glazbe.“

Moda povezana s ovom scenom bila je snažno inspirirana urbanom estetikom. Kako je techno dobivao na značenju na svjetskoj glazbenoj i umjetničkoj sceni, tako se i estetika odjeće mijenjala. Izvođači, plesači i umjetnici vezani za scenu željeli su se odmaknuti od glazbenog mainstreama, željeli su biti potpuno drugačiji, posebni. U dijelovima scene pojavljivao se, očekivano i lagani snobizam i ekipa je postajala, kako mi kažemo, “kužerska”. Djelomično je to bilo opravdano, no dugoročno gledano, nekima se to obilo o glavu.

Rijetki s te scene ostali su umjetnički relevantni poput Jeff Millsa, Derricka Maya ili još ponekog. Ključni elementi mode u novom valu detroitskog techno đira uključivali su predimenzionirane siluete, utilitarne dizajne i niz monokromatskih paleta. Ovi stilovi odražavali su novu surovu stvarnost i naprednu prirodu same glazbe.

*Jeff Mills u 80-ima – Foto: 909 Originals*

Osim toga, početni val techno mode bio je i pobuna i izjava. S vremenom prihvatio je futuristički etos elektroničke scene, obilježen metalik i sintetičkim tkaninama koje su dobivale na popularnosti. Ovaj izbor odjeće ne samo da je odražavao radikalno odstupanje glazbe od tradicionalnih zvukova, već je i označio prepoznatljiv kulturni identitet protiv mainstream normi.

Berlinska techno scena razvila se u sjeni pada Berlinskog zida. To je razdoblje obilježilo kulturnu renesansu, a techno klubovi postali su utočišta slobode i izražavanja. Berlin je prihvatio tamniju estetiku, a crna je postala neslužbena uniforma. Kožne jakne, asimetrični dizajni i minimalistički krojevi nudili su oštar kontrast kaotičnoj glazbi. I tako je ostalo do danas uz minimalna odstupanja. Zapravo, odličan primjer je Sven Väth, koji iako s frankfurtske scene, često vrti i nastupa u Berlinu i svojim ne prevedrim, ali razigranijim detaljima na majicama unosi micro nemir na berlinsku scenu.

Od sirove, industrijske vibre Detroita do avangardnog izgleda Berlina, korijeni rave mode duboko su ukorijenjeni u kulturi glazbe. Underground klupska scena nije bila samo kulisa, već katalizator za stil koji je bio i pragmatičan i revolucionaran, stvarajući vizualni jezik koji je nadopunjavao energiju glazbe.

*Mladi iz Istočnog Berlina – Autor fotografije: @davidpleonard on X*

Underground klupska scena bila je ključna u oblikovanju mode. Klubovi su bili zajednice u kojima su se moda i glazba stapale u jedno. Rastezljive tkanine, prozračni materijali i slojevito odijevanje postali su ključni za izdržavanje fizičkih napora na rave partijima. Inovativni dizajneri počeli su prihvaćati minimalističku, ali radikalnu bit techna, izrađujući komade koji su bili praktični za plesne maratone, ali su i ostavljali dojam.

Kako su se ritmovi elektroničke / rave glazbe širili globalno, tako se širila i njegova moda. Oslanjanje na tamne palete boja, suprotstavljanje elegantnih i robusnih tekstura te naglasak na udobnosti i kretanju postali su osnovni elementi izvan klupske scene. Rave izgled počeo je utjecati na svakodnevnu uličnu odjeću, pojavljujući se u kolekcijama od visoke mode do brzih modnih brendova.

Rave ulazi u modni sustav

Kako je elektronička glazba postajala globalni fenomen, tako su i dizajneri počeli prepoznavati njezinu snagu. Brendovi poput Raf Simonsa, Alexander McQueena i Walter Van Beirendoncka u svoje su kolekcije unosili puls klupskih noći. U 2000-ima, s pojavom techno minimalizma i cyber-y2k povratka, moda je ponovno otkrila rave, ali ovog puta kroz estetsku distancu: sterilne tkanine, reflektirajuće površine, tehnički krojevi. Kao da su modni studiji postali DJ pultovi miksajući utjecaje subkulture i visoke mode u istom ritmu.

Noćni život oduvijek je imao utjecaj na scenu visoke mode, ako se osvrnemo na inspiracije Johna Galiana i Alexandera McQueena u 1980-ima i 1990-ima. Prema modnoj novinarki Dani Thomas u Evening Standardu, oni su izravno bili pod utjecajem svojih klupskih avantura, a McQueen posebno na house i underground rave sceni. To nije drugačije ni 40 godina kasnije. Klupska i rave kultura i dalje utječu na dizajnere i modne kuće s new age rave kulturom koja je pod snažnim utjecajem digitalnih prostora.

Raveovi su se počeli pojavljivati 1980-ih i bili su (i još uvijek jesu) karakterizirani plesom i elektroničkom glazbom, drogama za zabave i nekonvencionalnim odabirom odjeće. U početku se stil odjeće nije povezivao s raverima, no do 90-ih određena odjeća postala je rave odjeća. Jarke boje i opći “psihodelični” osjećaj preuzeli su rave scenu 90-ih, posebno s uvođenjem odijela tipa “boiler”. Pogledajmo kako se rave scena, u modnom smislu, kroz desetljeća razvijala, korigirala, nadopunjavala ali i sama sebi bila revival.

@tiktok_fashion_show Walter Van Beirendonck | Fall Winter 2020/2021 #Fashion #WalterVanBeirendonck #runway ♬ original sound – narr2

1980-e: POČECI ACID HOUSE-a I NEONA

Korijeni rave kulture ukorijenili su se sredinom i krajem 1980-ih s pokretom acid housea u Chicagu i Velikoj Britaniji. Underground partyji eksplodirali su hipnotičkim ritmovima, logotipima smajlića i neukroćenim osjećajem slobode.

Stil odjevne kombinacije:

Sve u neonskom – predimenzionirane majice, široke hlače, tajice i jarke tenisice. Motivi smajlića i trippy grafika postali su vizualne ikone.

Dodaci:

Svijetleći štapići debitirali su, pretvarajući mračna skladišta u impresivne, svjetleće plesne podije. Njihovo pulsirajuće svjetlo savršeno se sinkroniziralo s hipnotičkim ritmovima i postalo simbol underground rave vizuala.

Glazba i izvođači:

DJ-evi iz Chicaga poput Frankieja Knucklesa i Derricka Maya bili su pioniri housea, dok su britanski izvođači poput Second Phasea širili acid house u inozemstvo.

Ključne lokacije:

Londonski ilegalni partyji u skladištima i rana underground scena u Manchesteru postavili su pozornicu za globalni pokret. Osamdesete su postavile temelje rave mode: jarke, smjele i buntovne, postavljajući temelje za eksploziju stilova koji će tek doći.

*Izvor fotografije: Suspexraveoutfits.com*

1990-e: MADCHESTER VIBRE, KANDI KULTURA I CYBER RAVE

Do 1990-ih, rave kultura je eruptirala diljem svijeta. Glazba se diverzificirala, kandi kultura se ukorijenila, a rave moda postala je glasnija, vrećastija i izražajnija. Pokrenuta jednako funkcionalnošću i sjajem, ova era rave mode obilježila je mnoge osnovne elemente poput širokih hlača, jarkih boja, boja za tijelo i blještavih dodataka. Sasvim je jasno da je, ako se pripremate za dugu noć plesa pod utjecajem droga, vrećasta odjeća najpraktičniji izbor.

Također služi kao izvrstan prostor za pohranu vaših brojnih “sitnica za zabavu”. Kultni izgledi uključivali su i prevelike majice s nezaboravnim rave simbolom “smiješnog lica”. Kako bi dodali još jedan atraktivan glazuru, posjetitelji ravea nosili su dodatke poput zatamnjenih sunčanih naočala, svjetlećih štapića, malih šarenih torbi/ruksaka i obojene kose.

Odjevni stil

Rane 90-e:

Široke traperice, majice s tie-dye uzorkom, šeširi i ribarski šeširi definirali su vibracije Madchestera.

Sredina do kasnih 90-ih:

Pojavljuju se debele hlače – ultra široke hlače uparene s crop topovima, mrežastim košuljama i futurističkim vizirima. Metalik tkanine i cyber-inspirirane boje postale su osnovna oprema.

Dodaci:

Svjetleći štapići razvili su se u neophodan dio PLUR kulture (skraćenica od Peace, Love, Unity, Respect) – koriste se s kandi narukvicama, dudama i zviždaljkama.

Kandi perle postale su znakovi prijateljstva, razmijenjene kako bi utjelovile mir, ljubav, jedinstvo i poštovanje.

Glazba i umjetnici:

Izvođači poput The Prodigyja, Underworlda i Happy Mondays definirali su energiju ravea, dok su belgijski Joey Beltram i T99 promovirali futuristički zvuk techna.

Ključne lokacije:

Manchesterski noćni klub Hacienda, londonska skladišna scena i belgijski techno centri postali su globalni epicentri. Ovo je doba transformiralo rave odjevne kombinacije u hodajuću umjetnost – živopisan sudar samoizražavanja, glazbe i jedinstva.

2000-e: Cyber Goths, Techwear i Mainstream EDM

Dvijetisućite su godine obilježile promjenu: rave-ovi su se od underground pobune razvili u mainstream festivale, a moda se razvijala zajedno s njima. S popularizacijom i općim prihvaćanjem rave kulture, scena se počela seliti u klubove. S tim su došli i kodeksi odijevanja, a potom i blaži pristup rave modi. Po meni mračnije razdoblje na sceni. Izvan klubova, hip-hop kultura i cyber stil počeli su tresti plesni podij. Tijela u pokretu mogla su nositi bilo što, od kratkih majica u stilu baby doll do osnovnih crnih i neonskih boja.

Sa novim tisućljećem, odjeća za rave stil promijenila se kako bi pratila apstraktne modne trendove 2000-ih koristeći cyber i krznene detalje. Krznene gamašice i neonske boje pratile su 20-godišnji trendovski ciklus s utjecajem mainstreama iz 80-ih koji se probijao u underground rave scenu. Kako zaranjamo u 2020-e, odjeća za rave stil 2000-ih postaje posebno utjecajna pod vladavinom 20-godišnjih trendova jer se ti elementi vraćaju u svom vlastitom evoluiranom obliku u današnju rave kulturu.

U 2000-ima, rave moda je spojila futurističku pobunu s utjecajem mainstreama. EDM festivali su postali masovni, a odjevne kombinacije su postale smjelije, sjajnije i oštrije.

Stil odjevne kombinacije

Cyber Goth Edge:

Dominirali su reflektirajući PVC suknje, dodaci s lancima, čizme na platformu i slojevita mrežasta odjeća.

Estetika Techwear odjeće:

Funkcionalni dizajni koji susreću futuristički, naočale i modularni komadi postali su stalni elementi ravea.

Dodaci:

Veće kandi manžete, LED rukavice i prilagođene svjetleće igračke podigle su vizualnu kreativnost na višu razinu.

Glazba i izvođači:

Tiësto, Deadmau5, Calvin Harris i Skrillex pokrenuli su globalnu eksploziju EDM-a, oblikujući vibru i stil masovnih festivala.

Ključne lokacije:

Electric Daisy Carnival (EDC) u Las Vegasu postao je modna pista tog doba, uz Creamfields i Ultra Miami.

2010-e: FESTIVALSKA MODA SUSREĆE ESTETIKU INSTAGRAMA

Ovo desetljeće zamaglilo je granice između rave odjeće i mainstream mode, pretvarajući festivale u modne piste za kreativno izražavanje. Doba na koju se moda nije nužno gledala s naklonošću, ali je rave odjeća još uvijek bila živa i cvjetala s pojavom ‘Kandi’ kulture. Kandi je prepoznatljiv dio rave odjeće, odnosno predmeti namijenjeni razmjeni i povezivanju, poput narukvica od perli i privjesaka. Rave odjeća 2010-ih također je pozdravila krznene dodatke i go-go inspirirane elemente. Zamislite velike krznene čizme, tutu suknjice i pokrivalo za glavu s jednorogom (jao…).

Kako su se bližile 2010-e, odjeća za rave stil počela je imati uže siluete, podsjećajući na “ležerniju” rave odjeću iz 90-ih. Na ovu promjenu vjerojatno je utjecala i popularnost festivala na otvorenom poput Coachelle i naglasak na EDM-u umjesto house glazbe. Prostori visoke mode također su slijedili ovu promjenu u utjecajima odjeće za rave stil. Psihodelični izgled i kisele boje snažno su utjecali na kolekcije iz 2010-ih, a najznačajnije su Prada kolekcija za jesen 2018., Miu Miu Resort 2017. i druge reference na rave kulturu 90-ih u Raf Simons kolekcije jesen/zima 2018.

2010-e su bile desetljeće kada je odjeća za rave doista postala mainstream. S Instagramom koji je pokretao trendove i Coachellom koja je redefinirala festivalsku modu, odjevne kombinacije postale su blistava umjetnička djela.

Stil odjevne kombinacije:

Šljokice, svjetlucavice, holografske tkanine i metalik bodiji eksplodirali su u popularnosti.

Galaxy printovi, životinjski uzorci i pastelne slojevitosti definirali su Tumblr-meets-rave vibraciju.

Dodaci:

Cvjetne krune postale su neizostavan dio festivala, zahvaljujući Coachelli i Electric Forestu. Uparene s cirkonima, lančićima za tijelo i nakitom za lice, cvjetne krune simbolizirale su boho-meets-rave estetiku koja je dominirala Instagram feedovima.

Glazba i umjetnici:

Umjetnici poput Zedda, Flumea, Portera Robinsona i Major Lazera pomogli su definirati festivalske zvukove i inspirirali glam-meets-electronic vibraciju.

Ključne lokacije: Coachella je postala modna prijestolnica, dok su EDC Las Vegas, Tomorrowland i Ultra postavili globalne standarde stila.

2020-e: NOSTALGIJA, VISOKA MODA I SAMOIZRAŽAVANJE

Danas je rave moda spoj nostalgije i inovacije. 2020-e slave individualnost, smjelost i održivost.

Odjevni stil:

Preporod 90-ih: kandi kultura, hlače i krzneni dodaci vraćaju se na velika vrata.

Luksuzna festivalska odjeća: Dominiraju bodiji na naramenice, mrežasti prekrivač, kombinezoni s izrezima i komadi koji ističu odjeću.

Spora promjena u modi:

Neovisni rave brendovi daju prioritet kvaliteti, održivosti i jedinstvenosti.

Dodaci: LED oprema, lanci za tijelo s cirkonima, futurističke sunčane naočale i obnovljena kandi kultura ključni su za stil 2020-ih.

Glazba i umjetnici:

Charlotte de Witte, Dom Dolla, Peggy Gou i John Summit pokreću obnovljeni preporod techna i housea – a s njim i elegantniju rave estetiku.

Ključne lokacije:

Tomorrowland, Timewarp, Breakaway, EDC i butik festivali diljem svijeta definiraju današnji modni krajolik. 2020-e su u znaku samoizražavanja i individualnosti – slaveći korijene rave mode, istovremeno je uzdižući na teritorij visoke mode.

____

U drugom dijelu članka, pozabavit ću se ulaskom rave kulture i modne industrije u 2020-te i analizirati neke od najznačajnijih suradnji.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske