Skip to main content
  • 29.04.2016.

Pa kaže znanost: Glazba je kao sex i/ili hrana!

Ekipa koja fura uokolo fancy labaratorijske kute sjela je u svoje mračne sobičke, prikopčala dobrovoljce na žice i spravice i bacila se u istraživanje.

 
Znaš već neko vrijeme da je strast prema zvučnim pejzažima, nevezano za žanrovske odrednice, nešto duboko usađeno u samu esenciju tebe, osjetio si žmarce koji se penju kičmom na dobru stvar, osjetio si adrenalinsku navalu dok je svaki atom tebe plesao u ritmu udarnog vala iz zvučnika. Ako si pomislio da je osjećaj gotovo orgazmički, nisi u krivu, a sada imaš i potvrdu onih koji ispred imena stavljaju Dr.
 
Neurobiolozi, kognitivni psiholozi i svakojaka svita onih koje zanimaju tajne crne kutije koje nosiš u neuronima uputili su se u istraživanje tvoje temeljne vezanosti za glazbu, Stoljećima već opisivana je kao univerzalni jezik, onaj koji spaja svijetsku Babilonsku kulu bez da se zapliće u lingvalne kompleksnosti različitosti jezika. Koherentno povezani tonovi nose moć da te podignu, inspiriraju, pokrenu i oblikuju cjelokupnu percepciju svijeta.

 
Već znaš da postoje terapije glazbom, jašeš li često na www.-u svoje Klubske moguće da si naletio na činjenicu da se ritam otkucaja srca usklađuje s beatom. No uz to što se čini da na dobru glazbu sve u tebi pleše i uz to što mesnato sjedište tvoje persone aktivira odmah i područja za pokret (da, zato se ne možeš ne mrdati na dobar beat), motoričko planiranje (kako bi se mrdao koherentnije, svi znamo onog frenda kojem ovo baš ne funkcionira) pažnju i auditorni korteks, ipak događa se još jedna stvar. Naime, okružen glazbom mozak te prelije valovima dopamina, one iste kemikalije koje možeš naći u kemijskoj jednadžbi zaljubljenosti, za vrijeme karnalnih užitaka sa svojom boljom polovicom, dok uživaš u dobroj hrani ili koristiš opijate.
{youtube}g6-C4NmK0fM{/youtube}
 
Dopamin je zapravo biološki način da te se usmjeri prema određenim ponašanjima, kao mali kemijski lakat u rebra s kojim tijelo vrišti "To nam se sviđa, nastavi to raditi i radi to često". Zanimljiva činjenica je da se dopamin ne luči samo u sladostrašću vrhunca pjesme ili konkretne lascivne fizičke aktivnosti već i u njenom očekivanju (što je ujedno isti mehanizam koji upravlja suptilnim uzbuđenjem kada čuješ da tvoji gadgeti zvrndaju, znaš da imaš poruku, ali mozak ne zna konkretan sadržaj i u iščekivanju luči dopamin – i tako sine postaneš oni ljudi koji nikada ne dižu pogled s ekrana, to je ovisnost baš kao i svaka druga).
 
Dakle za tvoj mozak, i tijelo kojim upravlja, glazba predstavlja jedan od temeljnih užitaka koji ujedno oblikuje i socijalne interakcije. Šanse su da ćeš dok uživaš u glazbi i osobe koje upoznaješ percipirati u boljem svjetlu i biti otvoreniji. Zato je toliko lakše povezati se s nekime na koncertu ili glazbenom eventu. Pa eto, slijedeći puta kada ti netko kaže da previše raveaš, imaš potvrdu da se znanost s njim ne bi složila! Reci mu da imaš ispričnicu od doktora.
brejcha 1
Vezani članci
Pariška koncertna dvorana za dvije tisuće posjetitelja – L’Olympia – u 131 godinu dugoj povijesti ugostila je i Paul Kalkbrennera
defected zagreb mobile
Pariška koncertna dvorana za dvije tisuće posjetitelja – L’Olympia – u 131 godinu dugoj povijesti ugostila je i Paul Kalkbrennera
sonus 2