Psihološki i fiziološki učinci techno glazbe
Razne studije izvijestile su o psihološkim i fiziološkim učincima glazbe.
Utvrđeno je da različite vrste glazbe potiču različite neuroendokrine promjene. Cilj ovog eksperimenta bio je istražiti moguću kombinaciju emocionalnih i endokrinih promjena kao odgovor na techno glazbu i definirati varijable ličnosti kao prediktore odgovarajućih promjena.
Šesnaest psihosomatski zdravih ispitanika (18 do 19 godina, osam muškaraca i osam žena) bilo je slučajnim redoslijedom izloženo techno glazbi ili klasičnoj glazbi (po 30 minuta). Izmjerene su koncentracije norepinefrina u plazmi (NE), epinefrina (EPI), hormona rasta (GH), prolaktina (PRL), kortizola (CORT) adrenokortikotropnog hormona (ACTH), beta-endorfina (beta-EP) i promjena emocionalnog stanja uvjetima i nakon eksperimentalnih pokusa s dvije različite vrste glazbe. Techno glazba bila je povezana sa značajnim porastom otkucaja srca, sistoličkim krvnim tlakom i značajnim promjenama u samoprocjenjenim emocionalnim stanjima.
Značajan porast zabilježen je u beta-EP, ACTH, NE, GH i CORT nakon slušanja techno glazbe. Klasična glazba inducirala je poboljšanje emocionalnog stanja, ali nije imala značajnih promjena u hormonalnim koncentracijama. Nisu pronađene razlike između odgovora muškaraca i žena na glazbu. Techno i klasična glazba nisu utjecale na razinu PRL-a i EPI u plazmi. Promjene u emocionalnom stanju i NE, beta-EP i GH odgovori na techno glazbu negativno su u korelaciji s rezultatima izbjegavanja štete i pozitivno s ocjenom temperamenta u potrazi za novitetima na Cloningerovoj ljestvici. Slušanje techno glazbe izaziva promjene u neurotransmiterima, peptidima i hormonalnim reakcijama, povezane s mentalnim stanjem i emocionalnom uključenošću: osobine ličnosti i temperament mogu utjecati na široku inter-individualnu varijabilnost u odgovoru na glazbu.
