Dok većina građana završava svoj radni dan, za mnoge tek počinje – upravo u tom vremenu odvija se “noćna ekonomija”, koja obuhvaća aktivnosti između 18 sati i 6 ujutro.

Ovaj fenomen bio je u fokusu pionirskog istraživanja koje su proveli Sanja Tišma, Iva Tolić Mandić i Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, uz Mladena Kovačevića.

Prema informacijama objavljenim na Index.hr, identificirano je šest ključnih problema koji otežavaju razvoj urbane noćne scene:

1. Nedovoljna promocija i vidljivost događanja – Unatoč raznovrsnoj ponudi, mnogi građani i turisti nisu svjesni što se sve događa u gradu, što dovodi do slabije posjećenosti događanja

2. Problemi s bukom – Noćni klubovi i koncertni prostori često se suočavaju s pritužbama građana, što dovodi do ograničenja radnog vremena i potencijalnog zatvaranja prostora.

3. Loša prometna povezanost – Odsustvo noćnog javnog prijevoza značajno otežava mobilnost posjetitelja, prisiljavajući ih na korištenje taksija ili osobnih vozila.

4. Ekološki problemi – Noćni život stvara velike količine otpada i onečišćenja, što utječe na kvalitetu života u gradskim četvrtima.

5. Sigurnosni izazovi – Nedostatak adekvatne sigurnosne infrastrukture i regulacije može dovesti do neugodnih situacija u i oko klubova i barova.

6. Birokratske prepreke za organizatore – Administrativni procesi otežavaju rad klubova i organizatora evenata, usporavajući razvoj scene.

Istraživanje ima za cilj integrirati noćni život u kulturnu i ekonomsku strategiju grada

Istraživanje pod nazivom “Zagreb Night-Time Economy: Hit or Myth“, temelji se na anketama i intervjuima provedenima s vlasnicima i voditeljima koncertnih prostora.

Na temelju prikupljenih podataka izrađena je SWOT analiza koja pruža uvid u trenutno stanje i izazove zagrebačke noćne scene.

Tena Šarčević sa portala Glazba.hr razgovarala je sa autoricom studije Danielom Angelinom Jelinčić koja ističe da se Grad Zagreb aktivno uključio u rješavanje ovih problema kroz četverogodišnji projekt NITIES – Noćna ekonomija Zagreba.

Ovaj projekt, koji se oslanja na primjere iz europskih metropola poput Berlina i Amsterdama, ima za cilj integrirati noćni život u kulturnu i ekonomsku strategiju grada.

Postoji nekoliko mogućih pristupa rješavanju ovog pitanja. Jedna opcija je pokretanje zasebnog natječaja usmjerenog isključivo na noćnu ekonomiju.

Druga mogućnost je prilagodba postojećih natječaja kako bi uključivali financiranje aktivnosti vezanih uz noćni život.

Treća opcija uključuje šire institucionalne promjene, poput osnivanja posebnog ureda za upravljanje noćnom ekonomijom ili uvođenja funkcije noćnog gradonačelnika, što je već praksa u nekim svjetskim metropolama.

Ključne inicijative ovog projekta uključuju

1. Razvoj strategije noćne ekonomije kroz suradnju s ugostiteljima, glazbenicima i organizatorima događanja.

2. Povezivanje noćne scene s turističkim sektorom radi bolje promocije i rasta lokalne ekonomije.

3. Rješavanje problema buke i sigurnosti uz podršku gradske uprave i lokalne zajednice.

Istraživanja pokazuju da kvalitetno reguliran i podržan noćni život može imati veliki pozitivan utjecaj na ekonomiju grada, stvarajući radna mjesta, privlačeći turiste i jačajući kulturnu scenu.

Međutim, ključni izazov ostaje postizanje balansa između živahnog noćnog života i kvalitete života građana.

Anketa: Treba li u Hrvatskoj uvesti funkciju noćnog gradonačelnika? – Klubskascena.hr