Video isječci sa nastupa Laurent Garniera u Zagrebu
Riječi nekad nisu dovoljne za prepričati doživljenu magiju, stoga donosimo nekolicinu ekskluzivnih video isječaka gostovanja Laurenta Garniera u Petom Kupeu.
Kemija u krevetu: Što se događa kada pomiješamo seks i psihodelike?
Iako je tema seksa i droga često tabu, podaci iz opsežnog Global Drug Surveyja (GDS) dali su nam jedan od najdetaljnijih uvida u iskustva tisuća ljudi koji su odlučili eksperimentirati s intimnošću pod utjecajem supstanci. Donosimo pregled prednosti, ali i ozbiljnih rizika na koje treba obratiti pozornost.
Iako se o “chemsexu” često govori u mračnom kontekstu, GDS je svojevremeno posvetio veliku sekciju upravo utjecaju psihodelika (LSD, gljive) i empatogena (MDMA) na seksualno iskustvo. Ovo su ključne točke koje svaki partijaner treba znati o ovoj kombinaciji:
Pojačana osjetila i emocionalna povezanost
Korisnici su u istraživanju najčešće isticali kako psihodelici (poput LSD-a i psilocibina) drastično pojačavaju taktilne senzacije i osjećaj povezanosti s partnerom. S druge strane, MDMA (iako tehnički nije klasični psihodelik) prednjači u stvaranju duboke emocionalne bliskosti i empatije, pretvarajući seks u iskustvo koje je više usmjereno na dodir i emociju nego na samu izvedbu.
Problem “izvedbe” (Erektilna disfunkcija)
Jedan od najčešćih, ali rijetko spominjanih problema kod muškaraca je fizička nemogućnost seksualnog odnosa unatoč velikoj želji. Vazokonstrikcija (sužavanje krvnih žila) koju uzrokuju stimulansi i MDMA često dovodi do privremene erektilne disfunkcije. Istraživanje je pokazalo da, iako je želja na vrhuncu, tijelo često “ne surađuje”, što može dovesti do frustracije ako partneri nisu unaprijed svjesni te mogućnosti.
Siva zona pristanka (Consent)
Ovo je najvažnija stavka s aspekta smanjenja štete (harm reduction). Podaci ukazuju na to da intoksikacija drastično smanjuje sposobnost jasnog komuniciranja granica. Ono što se čini kao dobra ideja na vrhuncu djelovanja supstance, kasnije može izazvati osjećaj nelagode ili kajanja.
Stručnjaci upozoravaju: Pristanak dogovoren pod utjecajem teških droga pravno i etički je upitan.
Zlatno pravilo:
Ako planirate ovakva iskustva, razgovor o granicama, željama i onome što ne želite mora se dogoditi prije uzimanja bilo kakve supstance, dok ste trijezni. Psihodelici mogu otključati nove dimenzije intimnosti, ali bez pripreme, povjerenja i sigurnog okruženja (Set & Setting), kemija u krevetu može postati loš trip.
“Tekst je informativnog karaktera i temelji se na podacima prikupljenim u sklopu Global Drug Survey istraživanja (2022). Klubska Scena ne potiče konzumaciju ilegalnih supstanci.”
Foto: Laurent Garnier – glazbeni genije u Petom Kupeu
Pogledajte fotografije sa nastupa glazbenog genija Laurent Garniera koji je u petak, 16. siječnja rasplesao posjetitelje Petog Kupea na partyu za koji se posljednja dva mjeseca tražila karta više.
Tomislav Šuflaj na blogu sessiondigger donosi euforičan izvještaj s rasprodanog nastupa francuskog velikana Laurenta Garniera u Zagrebu, opisujući noć kao intiman “masterclass” za sve ljubitelje eklektičnog zvuka.
Kompletnu fotogaleriju pogledajte ovdje, a iscrpan izvještaj Sessiondiggera dostupan je na slijedećoj poveznici.
Kultura brige o sebi: Suhi siječanj (Dry January)
Iza nas je intenzivno razdoblje. Prosinac, blagdani, dočeci, tulumi, izlasci, klubovi i duga noćna druženja često znače i pojačanu konzumaciju alkohola. Kada se svjetla pozornica ugase, a kalendar okrene na siječanj, mnogi osjete potrebu za pauzom, resetom i svježijim ulaskom u novu godinu. Upravo se tu uklapa inicijativa suhi siječanj – mjesec dana bez alkohola kao svjesna odluka brige o sebi.
Što je suhi siječanj i zašto se o njemu sve više govori?
Suhi siječanj globalna je inicijativa koja je krenula 2013. godine u Velikoj Britaniji (kao Dry January), a danas se prakticira diljem svijeta. Cilj nije zabrana, kazna niti moraliziranje, već pauza i osvještavanje vlastitih navika. Kako piše Novi list, suhi siječanj mnogima služi kao svojevrsna „samodijagnoza“ odnosa prema alkoholu i prilika da se u novu godinu uđe bistrije, odmornije i zdravije.
Od ove godine inicijativa je dobila i snažnu institucionalnu podršku u Hrvatskoj. Hrvatsko gastroenterološko društvo, Hrvatsko psihijatrijsko društvo, KBC Zagreb i Klinika za psihijatriju Vrapče pokrenuli su “Suhi siječanj – Dry January” kako bi ukazali na zdravstvene koristi čak i kratkotrajne apstinencije od alkohola.
Što se događa s tijelom kada napravimo pauzu?
Hrvatski liječnici naglašavaju da ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola te da i umjerene količine dugoročno mogu imati štetan učinak na zdravlje. Predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva dr. Ivana Mikolašević ističe kako alkohol negativno utječe na gotovo sve organske sustave, a osobito na jetru, gdje povećava rizik od masne jetre, hepatitisa, ciroze i raka. Uz to, alkohol narušava funkciju probavnog sustava, potiče refluks, oštećuje sluznicu jednjaka i povezuje se s većom učestalošću raka želuca i debelog crijeva.
Stručnjaci uključeni u inicijativu navode da se pozitivni učinci pauze od alkohola često osjete već nakon tjedan dana. Sudionici suhog siječnja prijavljuju bolji san, više energije, bolju koncentraciju i stabilnije raspoloženje, dok se istovremeno smanjuje razina anksioznosti. Dr. Anna Mrzljak iz KBC-a Zagreb ističe kako više od polovice sudionika nastavlja piti manje i mjesecima nakon završetka izazova, što suhi siječanj često pretvara u početak dugoročnijih promjena, a ne samo kratkotrajni izazov.
Nije natjecanje, nego poziv na pauzu i fizičko zdravlje
Pauza od alkohola ne donosi koristi samo tijelu, već i mentalnom zdravlju. Iz Klinike za psihijatriju Vrapče poručuju kako prekid rutine pijenja može povećati osjećaj kontrole, poboljšati fokus i smanjiti rizik razvoja ovisnosti. Kako ističe dr. Zrnka Kovačić Petrović, suhi siječanj nije natjecanje niti zabrana, već poziv na osvještavanje navika i brigu o sebi.
Sličnu poruku šalje i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, koji suhi siječanj vidi kao priliku za iskren razgovor o zdravim životnim navikama. Naglasak nije na osuđivanju, već na razumijevanju kako alkohol utječe na naše tijelo, odnose, svakodnevno funkcioniranje te dugoročan učinak na kvalitetu života.
Liječnici poručuju da suhi siječanj nije rješenje za sve probleme niti zamjena za liječenje ovisnosti. Za osobe koje imaju problem s alkoholom, prvi korak trebao bi biti razgovor s liječnikom. Za sve ostale, riječ je o jednostavnom, besplatnom i sigurnom načinu da tijelu i glavi damo predah, posebno nakon prosinačkog tempa koji rijetko koga štedi.
Kako zaključuju stručnjaci, najteži dio često nije izdržati mjesec dana bez alkohola, nego donijeti odluku da se pokuša. A ponekad upravo ta kratka stanka može napraviti razliku.
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Istraživanje: Zašto nas festivali poput Burning Mana mijenjaju iz korijena?
Niste jedini, a to nije samo posljedica iscrpljenosti ili supstanci. Opsežno psihološko istraživanje provedeno na posjetiteljima Burning Mana otkrilo je da ovi događaji doista trajno mijenjaju ljudsku psihu.
Svatko tko je barem jednom doživio pravi “festival immersion” poznaje taj osjećaj. Povratak u stvarnost (tzv. default world) čini se teškim, ali u sebi nosite neku novu mirnoću i povezanost. Znanstvenici su odlučili empirijski provjeriti taj fenomen na uzorku od 1.200 “Burnera” u Black Rock Cityju, a rezultati objašnjavaju zašto se stalno vraćamo na plesne podije.
Transformacija nije mit
Istraživanje je pokazalo nevjerojatan podatak: čak 63,2% ispitanika izjavilo je da su tijekom festivala doživjeli barem jedno mistično ili transformativno iskustvo. Sudionici su to opisivali kao osjećaj “ponovnog rođenja”, “čišćenja” ili duboke povezanosti s nečim većim od sebe.
Znanost potvrdila ono što svi osjećamo
Ono što je najzanimljivije jest trajanje tog efekta. To nije samo prolazna euforija vikenda:
Za 19,5% ljudi osjećaj promjene trajao je tjednima.
Za 14,1% trajao je mjesecima.
A za čak 40,5% sudionika, promjena je bila trajna (godinama).
Jesu li za to zaslužni samo psihodelici?
Iako je Burning Man, kao i mnogi festivali, poznat po upotrebi psihodelika, znanstvenici su došli do ključnog zaključka: droge nisu bile nužan uvjet za transformaciju.
Iako su supstance često bile katalizator, studija naglašava da su okruženje, rituali, osjećaj zajedništva i sloboda izražavanja igrali jednako važnu ulogu. Mnogi su doživjeli duboke promjene i potpuno trijezni, što potvrđuje tezu da je kultura festivala sama po sebi terapijska.
“Afterglow” efekt
Istraživanje je potvrdilo da posjetitelji nakon festivala prijavljuju znatno manje negativnih emocija (anksioznost, tuga) i porast pozitivnih osjećaja koji traju tjednima. Ovo znanstveno potvrđuje ono što elektronička zajednica tvrdi desetljećima – plesni podij nije samo mjesto za zabavu, već prostor za psihološki “reset” i povezivanje.
Dakle, sljedeći put kad vam netko kaže da je odlazak na festival “gubitak vremena”, slobodno se pozovite na znanost. Pustinja (ili klub) doista liječi.
Izvor: Neuroscience News / Research by University of Pennsylvania & Yale University