KS Promo: dubrovački perkusionist u elektroničkom!





„Danas neki od vodećih glazbenih digitalnih servisa grade ogromna poslovna carstva na grbači kreativaca. To nije pošteno. To iskrivljenost tržišta koja koči rast kreativnog sektora“.
{youtube}1XY3vnwQzy8{/youtube}
Na predstavljanju talijanske studije o vrijednosti kulturnih i kreativnih industrija Italia Creativa, Jarre je istaknuo važnost autora i kreativaca diljem svijeta koji su samo srce – “glavni pokretači uspjeha i rasta digitalnog svijeta i tržišta”. Nažalost, danas je potencijal kreativnih i kulturnih industrija blokiran problemom “prijenosa vrijednosti” a bez povrata investicije – uloženog u rad kreativaca, pravične naknade za korištenje njihovih djela, ne može se očekivati održiv razvoj tržišta čiji su glavni pokretači upravo kreativci.
{youtube}iyX_qouAmfE{/youtube}
U trenutku kad Europska komisija razmatra uređenje digitalnog tržišta, pa donekle i prepoznaje problem “prijenosa vrijednosti” kojim bi se posebno trebala baviti nova Direktiva EU o autorskom pravu, Jarre je istaknuo potrebu da se isprave trenutne pogreške digitalnog tržišta i zaštite prava autora i kreativaca i tako osigura veći rast digitalnog gospodarstva u Europi ali i diljem svijeta.
{youtube}w434qhNJMdw{/youtube}
„Već smo godinama znali da u budućnosti glavni generatori gospodarskog rasta neće biti proizvodnja i tradicionalne industrije, već znanje i kreativnost. Sada, imamo i sveobuhvatne studije – nacionalne i globalne – koje upravo to dokazuju. One ne pokazuju samo što je kulturni i kreativni industrijski sektor u gospodarstvu postigao, nego pokazuju i koliki bi još veći rast ove industrije mogle postići ukoliko im se u budućnosti osigura odgovarajuće okružje“.
{youtube}ivTOqoNMAT8{/youtube}
Podsjetimo, i rezultati Studije mapiranja kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj iz 2015. godine potvrdili su svjetske i europske trendove. Ovaj industrijski sektor u Hrvatskoj izuzetno je otporan na gospodarsku krizu, generira značajan BDP i broj radnih mjesta. Imaju prihod veći od 15 milijardi kuna i generiraju 2,3% BDP-a, a njihova bruto dodana vrijednost je 6,3 milijarde kuna. U ovom sektoru zaposleno je više od 42 tisuće ljudi odnosno 3 % ukupno zaposlenih u zemlji.






