Skip to main content

Graffiti na Gradele 2025: I ovog ljeta idemo na Bol

Festival se širi kroz dnevni program u legendarnoj ‘Bijeloj kući’ i večernji ritam kluba 585. Netko dođe crtati, netko puštati, baciti tricu na basketu ili kartati u hladu. ‘GNG’ ima ono što puno većih festivala često vremenom izgubi – prirodan spoj scena koje se susretnu, isprepletu i zajedno stvaraju nešto što traje.

Foto: Marko Lopac

Bijela kuća

Dnevni program ponovno se odvijao u hladovini borova, među muralima i sadržajem koji stalno klizi iz jedne stvari u drugu. Tu se navijalo na dance battleovima, gledalo skokove u more kao da je olimpijada, i naravno, plesalo.

Dio dnevne selekcije činili su i DJ-evi, među njima Bugre i Giljo, splitski dvojac koji je već postao dio GNG ekipe.

Otkrili su mi usput, u prolazu:

„Na našim prvim ‘Graffitima na Gradele’ završili smo uz pomoć naše DJ prijateljice i mentorice Niki Peducci, koja tu vrti muziku godinama i koja nas je općenito dosta pogurala u našim počecima. Od tada vrtimo na festivalu svako ljeto, ovo je treće za redom i već nam je postala draga i bitna ljetna tradicija doći vrtiti na ‘Graffite’ i podružiti se s ekipom.“

Njihovi razigrani setovi balansiraju između housea, disca, trancea i UK garagea. Spoj ljudi i scena je ono što su najviše istaknuli:

„Smatramo da su festivali poput ‘Graffita na Gradele’ važni na hrvatskoj glazbenoj sceni koja je još uvijek relativno mala. Bitno je da se održavaju ovakvi festivali koji zastupaju dobru zabavu i spajaju mnoštvo scena, od nastupa raznih izvođača i DJ-eva, do plesa i naravno grafitera. Lijepo je i vidjeti kako je sve više volontera koji pomažu i kako općenito raste sama ova priča.“

Noćni đir

Navečer se đir seli u klub 585, do kojeg se većina spušta vlakićem, najlakšim i najšarmantnijim prijevozom. Tamo se okuplja publika željna koncerata i plesnog znojenja. Ove godine nastupili su Hiljson Mandela, Vojko V, Bore Balboa, i drugi izvođači čiji hitovi već godinama prolaze test publike.

Nakon njih, pult su preuzeli DJ-evi: DJ VRH, poznat po svom drum and bass i jungle zvuku, gradio je set s osjećajem i preciznošću. Tu su još puštali: Niki Peducci, Lilacube, Laine, Traposlavia, Forever, a zadnju večer plesalo se do sitnih sati uz Topolku & Lepu Mrenu.

Ibiza kakvu pamtimo: Nestale, ali nikad zaboravljene legende otoka

Ibiza je sinonim za beskrajne noći, miris mora pomiješan s bass linijama i osjećaj slobode koji traje dok sunce ne obasja horizont. No, neki od hramova hedonizma koji su oblikovali duh otoka danas postoje samo u pričama i sjećanjima.

Foto La Torre Ibiza

Tko može zaboraviti Ku, nekoć najveći klub na svijetu, gdje su se plesni podiji stapali s noćnim nebom? Ili Space Ibiza, čiji su afteri nedjeljom ujutro bili sveto hodočašće svakog istinskog clubbera?

El Divino, elegantan i smješten uz more, bio je magnet za glamur i ples do zore. Bora Bora nam je podarila dane kada se plesalo boso na pijesku, bez stresa i bez pravila, dok su Sankeys i Heart Ibiza donosili avangardne zvukove i umjetnički pristup koji je spajao glazbu, vizuale i gastronomiju.

Imena poput Ku, Space, El Divino i Bora Bora izazivaju nostalgiju među iskusnim clubberima, predstavljajući ne samo mjesta održavanja, već i kultna razdoblja u bogatoj povijesti klupskog života na Ibizi.

Ovi klubovi nisu bili samo mjesta za zabavu, bili su ritual, osjećaj zajedništva i simbol epohe kada je otok bio čista magija. Danas, dok nova imena preuzimaju scenu, njihova energija i priče i dalje žive među onima koji su ih doživjeli, podsjećajući nas da pravi spirit Ibize nikada ne nestaje.

Tiffany Barrett na portalu Enter Gray Area napravila je dublji presjek zaboravljenih klubova na Ibizi koji detaljnije možete istražiti ovdje.

Zašto smo i dalje opsjednuti glazbom iz mladosti?

Jeste li se ikad zapitali zašto vas stara plesna himna iz 90-ih ili početka 2000-ih, poput “Children” od Roberta Milesa ili “Insomnia” od Faithlessa, u sekundi vrati u neko posebno vrijeme? Znanost ima odgovor na to pitanje i nema veze s time je li tadašnja glazba objektivno bila bolja.

foto: Enora Paola

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Music and Science, glazba koju slušamo u mladosti, a posebice između 13. i 17. godine ostavlja snažan i trajan emocionalni trag. Tinejdžerski mozak u tom je razdoblju u pravom “turbo modu” jer hormoni pojačavaju emocionalnu osjetljivost, počinjemo graditi vlastiti identitet, tražimo svoje mjesto u društvu i povezujemo se s vršnjacima. Svaka jaka emocija iz tih godina, od prve zaljubljenosti do nezaboravnog partija, duboko se urezuje u pamćenje.

Znanstvenici ovaj fenomen nazivaju “musical reminiscence bump“. Istraživanja pokazuju da pjesme iz tog razdoblja izazivaju najviše autobiografskih sjećanja, a vrhunac tog efekta događa se oko 14. godine. Čak i ako danas mislite da vam ta glazba “više nije stil”, vaš mozak je i dalje povezuje s iskustvima koja su oblikovala vašu osobnost.

foto: Mohammad Metri on Unsplash

Razlog leži u načinu na koji glazba komunicira emocije. Ne samo kroz riječi, nego i kroz ritam, melodiju i energiju koja može biti jednako snažna kao neverbalna komunikacija među ljudima. U tinejdžerskim godinama glazba postaje svojevrsni vodič kroz emocionalne uspone i padove, ali i ključan alat za povezivanje s drugima. Zato nije čudno da vas neka trance, techno ili house traka iz tih dana i danas može rasplesati jače nego bilo koji aktualni hit.

U konačnici, te pjesme postaju svojevrsna glazbena vremenska kapsula. Svaki put kad ih čujemo, otključavaju se slike iz mladosti i vode nas na nostalgično putovanje – druženja s prijateljima uz glazbu, prvi izlasci, istraživanje novih izvođača i prvi susreti s žanrovima koji su nas obilježili. Zato, kad vas DJ iznenadi s nekim klasikom, znajte da plešete i na uspomene koje ste zauvijek nosili sa sobom.

Fotografije sa ovogodišnjeg Modema, festivala psihodelične kulture

Fotografije sa dnevnog i noćnog programa iz kampa, kao i sa svih pozornica donose O’rizontal Production i Transformational Eye.

Sam početak festivala popraćen je kraćim video zapisom ovdje, a jučer smo objavili i kako izgleda festivalski kamp snimljen dronom.

Street Parade: Preko 800 tisuća ljudi na ulicama Züricha slavilo mir, ljubav, slobodu i toleranciju

Prošlu subotu, Zürich je ponovno bio u znaku Street Parade, najveće techno parade na svijetu. Više od 800 tisuća ljudi okupilo se na ulicama najvećeg švicarskog grada kako bi zajedno proslavili mir, ljubav, slobodu i toleranciju, u duhu ovogodišnjeg motta „Live Love, Love Life“.

Unatoč toplinskom i rekordnim vrućinama koje su protekle subote bile nad Švicarskom to nije zaustavilo brojne partijanere. Kako bi se olakšalo podnošenje vrućine, organizatori su duž rute postavili dvije velike prskalice koje su posjetiteljima pružile osvježavajuću pauzu i bile su vrlo dobro prihvaćene.

Uz ventilatore i boce vode kao nezaobilazne rekvizite, publika je plesala i uživala u bogatom programu koji je uključivao 29 Love Mobila i osam pozornica na kojima je nastupilo preko 200 DJ-eva među kojima su bili Ben Böhmer, Chris Liebing, Deborah de Luca, Pan-Pot, Solardo i mnogi drugi.

Završetkom još jedne parade, organizatori su na društvenim mrežama poručili:

“800 tisuća ljudi zajedno je slavilo mir, ljubav, slobodu i toleranciju! Street Parade 2025 bila je predivna, hvala svima! Slavili smo, plesali i smijali se kroz vrućinu i istinski osjetili magiju. Čuvat ćemo ove uspomene zauvijek. Vaša energija i strast ispunili su ulice Züricha, kao i naša srca!“

U nastavku pogledajte i poslušajte snimljene setove s dvije najveće pozornice – Opera Stage i Center Stage.

Alex Ranerro zavrtio u berlinskom HÖR-u

Svoju glazbenu karijeru započeo je prije nešto više od 10 godina. Od tada je Alex objavljivao za mnoge ugledne izdavačke kuće kao što su Blind Vision Dubs, MyHouse YourHouse, Berg Audio, Politics Of Dancing i druge.

Alex Ranerro – Foto: Screenshot Youtube HÖR

Godine 2016. Alex je suosnovao SOLVD, časopis i platformu za elektroničku glazbu koja potiče smislen sadržaj stvoren na Balkanu i šire. S mjesečnom rezidencijom SOLVD-a u najboljem ljubljanskom underground klubu K4, Alex uspijeva rasti kao umjetnik uz međunarodne talente kao što su Janeret, tINI, The Ghost, Giammarco Orsini, Ryan Elliott, Paramida i drugi.

Organizator je Butik festivala koji je izrastao u priču za sebe. Ambasadorom nagrađen za najbolji boutique festival po glasovima publike, Butik je danas jedan od najtraženijih festivala za istinske ljubitelje underground glazbe.

U berlinskom HÖR-u nastupio je na samom početku ljeta.