Na Youtubeu je objavljena VHS snimka plesa u zadarskoj diskoteci Saturnus, u noći s 2. na 3. travnja 1989.
DJ je tada vrtio poznate svjetske klupske hitove Morya Kantea “Yeke Yeke“; Michaela Jacksona “The Way You Make Me Feel”; Yazz & The Plastic Population “The Only Way is Up”… Neke od ovih pjesama se i danas čuju na partijima u remiksiranim verzijama…
Nakon toga će uslijediti koncerti u mariborskoj Pekarni 25.10. i zagrebačkom klubu Dva Osam 26.10. Za sve nadolazeće koncerte pratite alternativne medije.
Auf Wiedersehen na svoju rave’n’roll turneju kreću s Felverom, poznatim zagrebačkim DJ-em elektroničkog zvuka. Vizualni video i svjetlosni dio ovog ad hoc kolektiva “Complete Chaos Toura” kreirat ċe Izvanredni Bob, posljednji ambasador autentičnog beogradskog šarma i elegancije.
Elektro r’n’r zvuk, vrišteće feedback gitare, zarazni groove i svjetlosne instalacije prilagođene su svakom pojedinačnom koncertnom prostoru
Ovo je jedinstvena prilika da na jednom mjestu čujete i vidite najbolje iz rave’n’roll underground sfere na ovim prostorima. Elektro r’n’r zvuk, vrišteće feedback gitare, zarazni groove i svjetlosne instalacije prilagođene su svakom pojedinačnom koncertnom prostoru. Garantiran vrhunski umjetnički i klupski doživljaj. Sladokusci, dobro došli!
“Zelena soba je bila baš na pravom mjestu! Nadam se da ćete uživati u setu jednako kao i ja. GGWP“, na društvenim mrežama napisao je Cosmic G nakon novog nastupa u popularnom berlinskom HÖR podcastu.
Za svoj povratak u HÖR talentirani je beogradski DJ pripremio selekciju traka koje su varirale od neobjavljenih dragulja pa sve do klasika iz 90-ih, a mjesta je bilo i za neke njegove omiljene ljetne odabire.
Kako zvuči set kojeg Cosmic G opisuje kao set ispunjen s “trancey atmosferom, house ritmom i UKG grooveom” poslušajte na YouTubeu.
U proteklih desetak mjeseci, berlinski HÖR je ugostio nekolicinu hrvatskih i regionalnih aktera poput Commissara Laga, Dee Dvornik, Glije i Runyja koji su imali prilike predstaviti svoju glazbenu selekciju.
Riječ je o brendu Glazbena kuhinja kojeg vode Matija Sindičić i Andro Babić, koji kroz njega kuhaju probrani spoj housea, funka, disca, ali i puno toga još.
Matija se bavi ugostiteljstvom te je osmislio neke od barova u Zagrebu koji su popularni među alternativnom i urbanom publikom poput Papagaja na Ribnjaku, Rockstara u Preradovićevoj i Tres Chic u Vlaškoj, a DJ-ingom se bavi već dugi niz godina. S druge strane, Andro se po danu bavi PR-om, dok je po noći DJ i producent s nešto kraćom glazbenom karijerom.
Matija i Andro su udružili snage i pokrenuli Glazbenu kuhinju 2022. godine kao odgovor na izazove u organizaciji i promociji tuluma na koje svaki DJ nailazi u svom profesionalnom razvoju. Kako nam zagrebački dvojac otkriva, tematika kuhanja je obojici bliska, a u prenesenom značenju oni na svakom tulumu nešto kuhanju, no njihovi sastojci nisu oni kulinarski već glazba, ljudi, prostor i atmosfera koja se stvara u trenutku.
Inicijalna ideja je bila da naprave brendirani party s kojim će se predstaviti publici. Matija i Andro su svoju priču kao Glazbena kuhinja započeli kao putujući party koji je gostovao u barovima, klubovima i eventima po Zagrebu, ali im nije dugo trebao da se projekt razvije u puno kompleksniju priču. Kako nam objašnjavaju, Glazbena kuhinja se danas bavi širokim spektrom djelatnosti koje uključuju: micro-label aktivnosti poput produkcije i promocije naših remixeva i edita, organizacijske angažmane bukiranja i osmišljavanja glazbenih programa, rad s tehnikom, ozvučenjem i opremom te gostovanja i DJ nastupe diljem Hrvatske, ali i šire. ”Gradeći priču na prvotnom konceptu, sve naše aktivnosti povezujemo u jedan brend s jasno definiranim narativom i identitetom.”
Kad su krenuli s projektom, Matija i Andro su prve zajedničke korake napravili u sada, nažalost, zatvorenom Rockstaru, a među prvima ih je ugostio kulturni hub Super Klet. Glazbena kuhinja je skuhala svoje odabire i u KIC-u, Vintageu, Art Parku, A’e-u u Radićevoj, a tu su i legendarni Aquarius te Katran. Dečki su se pobrinuli da i publika diljem Hrvatske može čuti što kuha Glazbena kuhinja. Ljetos su imali rezidenciju u Kalavanda baru na otoku Hvaru, a dva do tri puta ljeti se pojave i u prekrasnoj Alaviji na otoku Silbi gdje naprave party uz more. Odnedavno su uspostavili suradnju s Apotheca barom u Rijeci pa će imati priliku bolje upoznati i primorsku publiku.
Osim nastupa u barovima i klubovima, Glazbena kuhinja nam se pohvalila kako su nastupili na InMusic festivalu 2022. godine, Flora Art festivalu te da redovito podržavaju Picigin fest u Baškoj na otoku Krku i festival Bita i Graffita u Vodicama, dok nam svirku na Zlarin Street Music Festivalu ovog ljeta izdvajaju po tome što će ga pamtiti zbog maratonskog seta koji je trajao od ponoći do osam ujutro.
Ono što su dečki iz Glazbene kuhinje kroz svoj rad primijetili je interes van standardnih lokacija na kojima netko zamišlja DJ-a. “Kroz svoj rad primijetili smo značajan porast u potražnji za DJ angažmanima u okruženjima izvan standardnih klubova, festivala i barova”, ističu Matija i Andro te nabrajaju kako su svirali jedno vrijeme intenzivno po restoranima. Odradili su niz korporativnih događaja i svadbi, a uspješno su se snašli i na sportskim događajima koji su uvijek zanimljivi. “Bilo je tu još puno upečatljivih trenutaka, poput snowboard sessiona na snježnom sljemenskom partyju za B-Zona snowboard klub, kada nam se potpuno smrznula oprema.”
S obzirom na pregršt odrađenih gaža, nekad je teško odabrati najdražu, ali iz Glazbene kuhinje imaju svoje favorite. Kao svoju najdražu svirku Matija izdvaja nastup na InMusicu jer kaže da su napravili pravi mali rave u šumici na Jarunu. Andro pak naglašava da mu je jedan od dražih tuluma bio na Silbi, kada je Glazbena kuhinja radila afterparty za TBF u organizaciji Silba Vibre: “U jednom se trenutku pola publike popelo na binu, a tonac je panično krenuo skupljati opremu da ju razulareni partijaneri ne oštete.”
Trenutno Glazbenu kuhinju zagrebačka publika može često čuti u barovima Ro&Do, Regular i Tres Chic, gdje se pojavljuju na mjesečnoj bazi.
Glazbena kuhinja, uz svoj gust raspored nastupa te ostale poslovne i privatne obveze, razvija i vlastiti zvuk. Produkciju, u obliku obrada i edita potpisuje Andro, koji kaže da je u produciranju muzike pronašao kreativni ispušni ventil za sve životne frustracije. Do sada je Glazbena kuhinja objavila 7 remixeva, od kojih je većinom riječ o editima hrvatskih ili ex-YU pjesama.
“Puno pjesama koje rado slušamo ima kulturni značaj i predstavlja duh nekog vremena, ali na dobrom ozvučenju zvuče flach i ne pozivaju na ples. Kako bi novoj publici predstavili neke stare groovove i melodije, radimo edite s idejom da zanimljive domaće i strane pjesme transformiramo u klupske bangere koji će pokrenuti i najtromije.”
U odabiru pjesama s kojima će “kuhati”, za Andra ulogu igra i obiteljska povijest, naime prvi remixevi koje je napravio bile su šansone iz šezdesetih u kojima je njegov djed, poznati glumac Relja Bašić, davao svoj glas. Gradeći izričaj na kulturnoj ostavštini svoje obitelji, Andro je napravio dva remixa pjesama svojeg djeda, jednu u drum ‘n’ bass varijanti, a drugu u deep house verziji. U produkcijskom sazrijevanju Glazbene kuhinje veliku je mentorsku ulogu imao Filip Motovunski, DJ, producent i majstor za mastering zvuka.
U planu su, tvrdi Andro, dvije zanimljive kolaboracije s popularnim predstavnicima domaće indie scene, koje će zasigurno zaintrigirati ljubitelje elektroničke glazbe. Posljednji remix sarajevskog benda Rezonansa –” Mirno idem krivim putem” i playlistu edita Glazbene kuhinje možete poslušati na poveznici.
Na pitanje što budućnost nosi za Glazbenu kuhinju osim nastupa i novih produkcijskih umijeća, dečki nam ponosno otkrivaju: “Potaknuti nedavnim zatvaranjem niza kultnih barova, lokala, klubova i alternativnih lokacija u Zagrebu, odlučili smo pokrenuti novi zajednički projekt u prostorima nekadašnjeg Tomata u Tkalčićevoj. Ponosni smo što za Klubsku Scenu možemo premijerno najaviti da ćemo tamo dogodine otvoriti Koncept Bar, na čijem uređenju sada radimo. Koncept će imati bogati glazbeni program s fokusom na DJ-eve, ali i živu glazbu, kojim ćemo unijeti dašak svježine u zagrebački noćni život.”
Nešto ranije ove godine ponovno smo pokrenuli projekt Novi val kako bismo nastavili s misijom promoviranja elektroničke glazbe i njenih aktera, ali s fokusom na besplatnu promociju mladih, novonastalih i nadolazećih aktera sa scene.
Tako smo tijekom proljetnih mjeseci imali prilike predstaviti mnoštvo novih aktera kroz priče, ali i kroz radijsku emisiju “Novi val” koja se svakog petka emitirala na dubrovačkom UNIDU radiju. Ardee, Fris, Kalje Vest, Refill, Roberto Brignani samo su dio novih aktera koje smo imali prilike ovog proljeća upoznati kroz naš serijal priča, ali i poslušati njihovu glazbu u radijskom eteru.
Pred kraj ljeta smo objavili novi poziv za projekt Novi val, koji je još jednom pobudio veliki interes među novim, nadolazećim i novonastalim akterima. Njih ćete imati prilike upoznati u mjesecima koji stižu, ali i ponovno slušati u drugoj sezoni radijske emisije “Novi val“.
Emisija će se emitirati petkom od 21 sat na frekvenciji 97,5 mHz dubrovačkog UNIDU radija, kao i na njegovom streamu. “Novi val” u radijskom eteru će uređivati i voditi naš urednik Toni Jurić.
Ako već nisi, prijavi se i postani dio Novog vala!
Pozivamo sve mlade, novonastale, neafirmirane i nadolazeće aktere sa scene, bilo da su DJ-evi, producenti, live actovi, bendovi, MC-evi, vokalisti, kolektivi, organizatori, promotori, VJ-evi, art producenti, dizajneri, fotografi, performeri, udruge, nove radijske emisije, grafiteri, influenceri i ostale kreativce koji razvijaju scenu na sebi svojstven način da se predstave svojim dosadašnjim radom i biografijama. Više informacija možete saznati na poveznici.
Brojnim pripadnicima mlađe generacije vjerojatno je prva asocijacija hit pjesma iz 2011. godine “Party Rock Anthem” američkog dua LMFAO ili pak Scooterova “J’adore hardcore” iz 2009. godine. Iako su možda neke asocijacije uz shuffle na prošlo desetljeće, shuffle tj. shuffle dance ima bogatu i zanimljivu povijest koja seže do 80-ih godina prošlog stoljeća.
Shuffle dance, poznat je i kao Melbourne shuffle, po gradu odakle priča o ovome plesnom stilu kreće. Točno porijeklo plesa nije sasvim poznato, ali se vjeruje da je nastao krajem 80-ih godina unutar underground rave scene. U samim počecima, ples nije bio poznat kao “shuffle” već kao “stomping” zbog karakterističnog ritmičnog udaranja stopalima, dok se plesalo uz house i acid house ritmove.
Prvi javni spomen naziva “shuffle” dogodio se tijekom TV intervjua Ruperta Keillera, a lokalni mediji poput The Age brzo su prihvatili taj izraz. Prema njima, shuffle je “izgledao kao križanac između chicken dancea i robota koji udara nogama.” Bez obzira na naziv, srž shufflea ostala je ista — brzi pokreti petom i prstima savršeno usklađeni s brzim elektroničkim ritmovima.
1990-ih shuffle dance je izašao iz undergrounda i rejvova te se počeo izvoditi i na plesnim natjecanjima. Tih je godina ples stjecao sve veću i veću popularnost, koja je dovela do njegovog razvoja te stvaranja varijacija u plesu. Usprkos rastu u popularnosti, sve većem interesu, osnovni pokreti shufflea poput “T-Stepa” i “Running Mana” su ostali ključni elementi plesa – kako tada, tako i sada. U to su doba ruke igrale veću ulogu u pokretima, dok su kasnije verzije shufflea postale više usmjerene na sinkronizaciju pokreta nogama s bas ritmovima.
Shuffle dance, koji je prvotno bio vezan uz house i acid house, s vremenom je postao povezan s raznim podžanrovima elektroničke glazbe kao što su hardstyle, hard trance, drum ‘n’ bass i electro house. Hardstyle je sa svojim brzim i snažnim bas linijama postao omiljeni izbor za mnoge plesače zbog energičnog ritma koji je savršen za shuffle. S druge strane, neki su plesači eksperimentirali i plesali uz deep i bass house jer im je to omogućavalo da pokažu glatke prijelaze i stilizirane korake, prilagođene sporijim i melodičnijim ritmovima.
Velika prekretnica u modernoj povijesti shufflea dogodila se 2005. godine s dokumentarnim filmom “Melbourne Shuffler“, koji je zabilježio scene iz klubova, raveova, festivala i drugih događanja u Melbourneu. Nedugo nakon toga, pojavom YouTubea otvaraju se još veća vrata shuffle danceu da ga otkrije cijeli svijet i naposljetku postane globalni fenomen.
Krajem 2000-ih legendarni njemački elektronički bend Scooter izdaje “J’adore Hardcore“, čiji video spot prikazuje ekipu kako pleše shuffle na ulicama Melbournea. Taj spot i pjesma su označili novo poglavlje za shuffle dance jer je to bio znak da je taj stil plesa postao globalni fenomen, koji je prerastao klupsku scenu te postao poznat i u široj popularnoj kulturi. Ono što je “J’adore Hardocre” započeo, “Party Rock Anthem” je potvrdio i lansirao na još veću razinu te u ranim 2010-ima nije bilo plesnog podija na svijetu koji se nije tresao pod ritmom shuffle koraka.
Unatoč tome što su prošla desetljeća od njegovog nastanka, shuffle dance nije izgubio na popularnosti, već nastavlja s globalnim rastom. Danas je to jedan od najpopularnijih plesnih stilova na društvenim mrežama. Primjerice na TikToku brojni plesači dijele svoje interpretacije shufflea, od old-school načina plesa koji vraća T-step i jednostavne pokrete do modernijih verzija s naglaskom na glatke prijelaze i koreografije.
Svakako vrijedi spomenuti da dok je shuffle stjecao popularnost u Australiji te pomalo izvan nje, u Ujedinjenom Kraljevstvu se pojavila evoluirana varijanta shufflea koja je danas poznata kao cutting shapes o kojoj ćemo pisati nešto više nekom drugom prilikom.
No, idemo na ono najbitnije, kako se pleše shuffle?
Ako vam treba motivacija za naučiti plesati shuffle, neka istraživanja su otkrila da nudi mnoge fizičke i mentalne benefite. Plesanje uz brze ritmove može sagorjeti između 500 i 1500 kalorija na sat, poboljšava koordinaciju i tonizira mišiće, dok oslobađanje endorfina pomaže u smanjenju stresa i poboljšava raspoloženje. Ples se može izvoditi bilo gdje, a potrebno je samo nekoliko koraka i malo elektroničke glazbe, a ono što je najbitnije možete ga naučiti plesati u svega pet minuta.