On je posve nešto drugo. Kultni finski glazbenik zadivljuje publiku već 36 godina svojim jedinstvenim, razigranim stavom prema glazbi. Jimi Tenor nikada se nije zadovoljio tradicionalnom ulogom – njegov rad nadilazi aktualne trendove.
Foto Antti Viitala
Upravo njegova glazba bit će na repertoaru sljedećeg nastupa Homage Collectivea, i to prvi put uz sudjelovanje glazbenika čija se djela izvode. Jimi Tenor gostuje učetvrtak, 17. listopada u ovom posebnom izdanju uz ponajbolje hrvatske glazbenike. Svirka uživo bit će pravo putovanje kroz žanrove – od jazza i afrobeata do elektronike.
Jer Jimi Tenor je izvođač koji kombinira upravo te ritmove, tj. najfinije elemente afro-američke glazbe, spontanu šašavost i besramni glamour na doista originalan način. S više od 20 albuma iza sebe, ovaj kameleon stvara prepoznatljivu kombinaciju s vlastitim potpisom.
Njegovu publiku čine klaberi i alternativni rock entuzijasti željni nove perspektive, ali i jazz i funk buntovnici
Glazba Jimija Tenora opisana je kao mješavina Gila Evansa, Jimija Hendrixa i Fele Kutija. Nije to ni neobično jer je ostvario dugogodišnju suradnju s legendarnim Felinim bubnjarom Tonyjem Allenom, ali i s drugim afrobeat glazbenicima. No svestrani Tenor bavio se i elektronikom, i to na nekoliko albuma. Upravo na svojem solo prvijencu snimio je svoj prvi hit Take Me Baby, rejversku himnu iz 90-ih.
Danas je Jimi Tenor etablirani europski umjetnik koji djeluje izvan mainstreama. Njegovu publiku čine klaberi i alternativni rock entuzijasti željni nove perspektive, ali i jazz i funk buntovnici. Oni koji razumiju da i nekonvencionalna pop glazba može pokrenuti tijelo i srce.
U Petom Kupeu pokrenut će ih uz pomoć Homage Collectivea koji će ovog puta činiti: Janko Novoselić – bubanj // Zvonimir Šestak – bas // Borna Šercar – udaraljke // Hrvoje Galler – klavir // Davor Doležal – gitara // Vojkan Jocić – tenor/sopran saksofon // Zvonimir Bajević – truba // Hrvoje Štefanić – trombon // Jurica Rukljić – tuba // Kristijan Beluhan – back vokal // Emil Kirbiš – back vokal
Bilo da se radi o jednovečernjem događaju na lokalnom mjestu ili trodnevnom festivalu uz mogućnost kampiranja, nije važno. Uvijek će postojati mogućnost da neki ljudi ne idu na te nastupe zbog glazbe ili nekoliko pića i dobrog provoda.
Yuri Arcurs YAPR
Neki ljudi imaju podlu namjeru ukrasti ljudima telefone, novčanike i druge osobne predmete s namjerom da ih prodaju. Stoga smo mislili da bi bilo ne samo korisno, nego i neophodno da vas posavjetujemo o nekim načinima za zaštitu vas i stvari vašeg prijatelja. Ovi savjeti nisu sigurni, ali trebali bi vam pomoći da postanete teška meta za krađu.
Vodite računa o svojim stvarima
Većina bi pomislila da je ovo očigledan savjet, ali svi znamo koliko teško može biti organizirati se unutar i izvan koncerta/partya/festivala. Kad kampirate na festivalu, pokušajte organizirati svoj kamp. Budite sigurni da su vrijedne osobne stvari pohranjene u vašem automobilu ili na vama osobno kada spavate ili napuštate kamp kako biste ušli na festival.
Svi bismo željeli da na događaj možemo unijeti svaki zalogaj, spravu i odjevni predmet koji imamo, ali u stvarnosti to može više ometati dobar provod nego pomoći. Pokušajte unijeti stvari koje vam trebaju prije stvari koje želite i pokušajte ne spakirati previše torbi i hidro paketa. Držite dragocjenosti i važne predmete u većim dubljim džepovima i povremeno provjeravajte jesu li vaši predmeti na sigurnom.
Budite svjesni svoje okoline
Iako ponekad može biti teško – osobito kada se krećete kroz velike gužve i plešete uz svog omiljenog izvođača – svjesnost je ključna, a saznanje tko se i što se događa oko vas može vas uštedjeti od mnogo problema. To znači da svoje torbe i predmete uvijek držite blizu i da ih ne ostavljate bez nadzora. Stoga svakako upoznajte svoje okruženje i uvijek budite odgovorni.
Pazite na sumnjive aktivnosti
Određena ponašanja mogu biti znakovi da ljudi ili grupe možda pokušavaju ukrasti od onih oko sebe. U nekoliko slučajeva viđene su skupine kako nose faraday vrećice ili metalne vrećice napravljene od materijala koji blokiraju telefonske i radio signale. Ljudi su uhvaćeni s ovim torbama koje sadrže desetke mobitela vrijedne desetke tisuća dolara.
Lopovi će također pokušati džepariti žrtve dok prolaze kroz gužvu ili dok plešu. Neke stvari na koje treba obratiti pažnju su ljudi koji se neobično kreću pored drugih, grupe koje se fokusiraju na druge ljude, a ne na zabavu, ili jednostavno ljudi koji posežu u tuđe džepove ili ruksake. Ako primijetite nekoga ili grupu ljudi koji to rade, pokušajte obavijestiti najbliže osoblje ili pripadnika osiguranja.
Kupite robu protiv krađe
Sada možete birati između pristojnog izbora protuprovalnih torbi, pa čak i hidratacijskih pakiranja poput kutije za ručak. Tu su i drugi korisni dodaci kao što su vezice za telefon, odjeća otporna na džepove i specijalizirani novčanici koji mogu pomoći da vaše osobne stvari ostanu osobne. Ovi predmeti dolaze s mehanizmima za zaključavanje, poklopcima s patentnim zatvaračima i drugim specijaliziranim materijalima koji krađu čine gotovo nemogućom.
Kupnja lokota za zatvarač vašeg šatora također može pomoći u pružanju dodatnog sloja sigurnosti za vaš kamp.Koristeći ove jednostavne savjete, vi i vaši prijatelji možete zaštititi sebe i druge od toga da ne postanete žrtva krađe. Najbolji alati koje imamo da našu zajednicu učinimo boljom su sigurnost i odgovornost. Koristeći ove alate zajedno, možemo učiniti festivale i klubove mnogo sigurnijim i ugodnijim iskustvom za sve.
Nitko to ne želi priznati, ali u vremenu kada su glasni koncerti i glazba dostupni bilo gdje i bilo kada, sasvim je moguće da će mnogi od nas imati ili već imati doživotno oštećenje sluha.
Svatko tko je išao na koncert ili festival iskusio je jako zvonjenje u ušima koje može trajati od sat vremena do cijelog dana. Ovo je jedan od znakova gubitka sluha. Ovdje smo da vam pomognemo odgovoriti na neka važna pitanja o gubitku sluha i što ljudi rade u vezi s tim.
Kako dolazi do gubitka sluha?
Oštećenje sluha ili gubitak sluha može se dogoditi kada se izloži glasnoći iznad 85 decibela. Decibeli su standardna mjerna jedinica za relativnu glasnoću zvukova. Do oštećenja sluha može doći i zbog dugotrajne izloženosti zvukovima jačine oko 70 decibela. Neki koncerti u zatvorenom mogu biti od 90 do 120 decibela. Imajući to na umu, neizbježno je da će svatko tko posjećuje glasne događaje bez zaštite za sluh dobiti trajna oštećenja, pa čak i gubitak sluha.
Zašto umjetnici i prostori puštaju glazbu tako glasno?
Za početak, ne postoji državni ili zakon o maksimalnoj dopuštenoj glasnoći na događajima. Stvar se promatra kao osobni izbor izvođača i posjetitelja događanja. Također, većina ljudi smatra da glazba zvuči bolje kada se pušta glasnije, stoga umjetnici i prostori radije puštaju glazbu glasnije.
To se međutim može pokazati opasnim i za izvođače i za publiku. Odgovornost za zaštitu posjetitelja koncerta leži na mjestima koja ih organiziraju ili pak na promotorima, a održavanje sigurne i ugodne glasnoće dio je te odgovornosti. Stoga se trebamo nadati da će osoblje na bilo kojem nastupu uživo imati zaštitu sluha spremno dostupnu za posjetitelje.
Kako prostori štite svoje posjetitelje?
Autor ovog članka Michael-John Aprahamian s portala Dance Music West koji ističe da je nedavno bio na nekoliko događanja na velikim i malim mjestima, te pritom otkrio zanimljiv trend.
“Kad smo posjećivali koncerte u većem prostoru, osoblje je imalo zaštitu za sluh pri ruci. Međutim, za nastupe u manjim prostorima kao što su bar ili noćni klub, zaštita za sluh obično nije dostupna.“
Kako mogu biti proaktivan u prevenciji gubitka sluha?
Za vrijeme kada čepići za uši nisu dostupni u prostoru, postoji širok izbor profesionalnih čepića za uši koji mogu zaštititi vaše bubnjiće, a istovremeno sačuvati zvukove koji se reproduciraju. To znači da i dalje možete čuti svaki glatki bas i hrskavi sintisajzer u svim detaljima i još uvijek možete razgovarati s ljudima oko sebe, a da pritom sačuvate i zaštitite svoje bubnjiće.
Na kraju, moći ćete čuti svoju omiljenu glazbu bolje i dulje vrijeme, i naravno, i dalje ćete moći čuti kasnije u životu umjesto da vam trebaju operacije ili slušna pomagala kako biste zadržali sposobnost sluha. Otvoreno razgovarajte s prijateljima i obitelji o važnosti zaštite sluha i prevenciji gubitka sluha
Maja Ceh poznatija kao Glia debitirala je u poznatom berlinskom HÖR podcastu. Slovenska DJ-ica i producentica, već neko vrijeme živi u Berlinu odakle gradi svoju galzbenu karijeru.
Ljetos, pred Sonus festival smo razgovarali s Glijomkoja nam je opisala svoj zvuk te što se u njenim setovima može čuti: “Svoj bih zvuk opisala kao intenzivan, tribalan i groovy, s prizvukom old-school pjesama koje sve povezuju i podižu. Pustim svoju kreativnost da slobodno teče, što je rezultiralo zvukom koji se može kategorizirati kao techno s naznakama duba, groovea, breakbeata i hard-driving elemenata.“
Kako produkcija i glazbena selekcija slovenske techno nade zvuči u praksi poslušajte na YouTubeu.
Osim Glije, ove godine u famoznom berlinskom HÖR-u od hrvatskih i regionalnih predstavnika svoje setove su još zavrtjeli Commissar Lag, Runy i Dea Dvornik.
Berlinski noćni život suočava se s ozbiljnim izazovima koji prijete njegovoj budućnosti. Zatvaranje dugogodišnjih institucija poput Watergatea i Renatea, zbog financijskog pritiska i rastućih najamnina, izazvalo je šok na klupskoj sceni i naglasilo sve veći utjecaj gentrifikacije na kulturni identitet grada.
Potaknuti nedavnim događajima, nekoliko specijaliziranih medija, kao i mainstream medija u Njemačkoj se odlučilo pozabaviti s ovim pitanjem, pronaći srž problema te pokušati dokučiti što budućnost nosi. Resident Advisor je tako još jednom porazgovarao s vlasnicima Watergatea te s Clubcommissionom, dok su Faze Mag i Tagesspiegel razgovarali s novim akterima sa scene.
foto: S. Widua
Zatvaranje kultnih prostora zbog gentrifikacije
Watergate, koji je slovi za jednog od najvažnijih klubova u Berlinu više od dva desetljeća, najavio je svoje zatvaranje krajem ove godine. Najamnina je postala previsoka za održavanje poslovanja, a osnivač Ulrich Wombacher izjavio je u razgovoru za Resident Advisor kako su rastući troškovi, inflacija i energetska kriza sustigli klub. Renate je također najavio zatvaranje do 2025. godine, uz izravnu kritiku stanodavca, Gijore Padovicza, kojeg optužuju za značajno povećanje najamnine.
Padovicz nije nepoznat berlinskoj sceni – ranije je bio odgovoran za izbacivanje anarho-feminističke udruge Liebig 34, čime je, prema mnogima, još jedan simbol otpora gentrifikaciji izgubljen u procesu pretvaranja prostora u luksuzne stanove. Gentrifikacija je postala sve prisutnija u nekada boemskim četvrtima Berlina, gdje su DIY prostori zamijenjeni modernim trgovačkim centrima i novogradnjama.
No, iako je gentrifikacija očiti neprijatelj, rastući troškovi nisu jedini faktor koji oblikuje klupsku scenu. Prema Ulrichu Wombacheru iz Watergatea, inflacija, energetska kriza i opadajući broj turista dodatno su otežali opstanak klupskih prostora u središtu grada. “Suočeni smo s enormnim financijskim pritiscima, što nas je na kraju prisililo na odluku da ne produžimo najam,” izjavio je Wombacher, dodajući da klupska scena danas “gubi na relevantnosti” zbog promjena u načinu na koji se umjetnici i publika povezuju.
Promjene u klupskoj kulturi i novi izazovi
Osim financijskih poteškoća, berlinski klubovi suočavaju se i s promjenama u samoj klupskoj kulturi. Sve je manji broj posjetitelja, a sve više ljudi privlače alternativni oblici partyja izvan klasičnih klubova. Kolektivi poput Spatial Tacticsa i Fraktion Nimmersatta organiziraju ilegalne rejvove na napuštenim lokacijama poput bolnica i bazena, gdje se mjesto događaja otkriva tek dan prije.
Ovi kolektivi predstavljaju svjesnu reakciju protiv etablirane klupske kulture, koja je prema njihovim riječima postala previše regulirana i komercijalizirana. Umjesto da naplaćuju ulaznice i skupa pića, ovi kolektivi nude besplatne rejvove na tajnim lokacijama, vraćajući fokus na zajednicu i slobodu, čime privlače jednu novu generaciju partijanera.
Pandemija je također pridonijela porastu ovih alternativnih oblika zabave. Tijekom zatvaranja klubova, ilegalni rejvovi u parkovima poput Hasenheidea postali su sve popularniji, a mnogi su tražili način da nastave s noćnim životom izvan klubova. Ovaj trend doveo je do stvaranja novih underground struktura koje nastavljaju cvjetati čak i nakon pandemije.
Koegzistencija tradicionalnih klubova i novih kolektiva
Dok neki kolektivi, poput Spatial Tacticsa, odbijaju suradnju s etabliranim klubovima kako bi izbjegli komercijalne pritiske, drugi pronalaze način da balansiraju između dvije strane. Primjerice, queer kolektiv Toys Buttons, koji privlači međunarodnu publiku i organizira tematske zabave, uspješno surađuje s etabliranim klubovima. U ovom modelu, kolektivi osiguravaju program, dok klubovi pružaju prostor i tehničku podršku. Ovakva simbioza omogućava organiziranje autentičnih događaja koji privlače specifične publike te su postali simbol otpora rastućoj komercijalizaciji berlinske klupske scene.
I dok se vode bitke protiv gentrifikacije i rastućih troškova, predstoji i još veća prijetnja piše Tagesspiegel, a to je proširenje autoceste A100, planirano za sredinu 2025. godine. Ovo proširenje prijeti zatvaranju nekoliko ključnih kulturnih prostora, uključujući klubove kao što su ://about blank, Else i OST, što bi moglo biti pogubno za scenu. Aktivisti i ljubitelji kulture trenutno prosvjeduju protiv ovog plana, no ishod je neizvjestan.
Kako Berlin raste i mijenja se, jedan je trend neizbježan – scena će postati nomadskija, zaključuje suvlasnik Watergatea, Wombacher u razgovoru s RA te predviđa da će klupski prostori biti sve privremeniji, a održavanje autentičnosti zahtijevat će kreativnost i žrtvu. Klubovi će morati pronaći načine kako opstati na rubovima grada, gdje su troškovi niži, a mogućnosti za stvaranje novih prostora veće.
Iako su izazovi veliki, berlinski noćni život pokazuje nevjerojatnu otpornost te nastavlja bitku protiv gentrifikacije. Ipak poučeni iskustvom, jedno je sigurno noćni život Berlina nikada neće potpuno nestati, već će se, kao i uvijek, prilagoditi i evoluirati.
Neuroznanstvena platforma koja je posvećena pronalaženju univerzalnog biomarkera sreće Matter Neuroscience, na svojim društvenim mrežama često kroz kratke videozapise promovira svoja istraživanja, studije i analize. Jedan od nedavno objavljenih videa na njihovim mrežama se dotaknuo korištenja mobitela i snimanja na koncertima i partyjima.
Kroz kratki video, objašnjeno je kako su izgledali odlaska na koncerte i partyje nekoć, a kako to izgleda danas. “Kroz neuroznanstvenu perspektivu, ako gledate koncert kroz vaš mobitel, imat će te manje zadovoljstva, manje uzbuđenja, jer gledate koncert kroz drugačiju perspektivu.“
Kako dalje s platforme Matter navode, koncerti i partyji više nisu nije kolektivno iskustvo, ako će svi prisutni pratiti taj događaj kroz mobitel te ističu kako se zbog toga određeni izvođači, organizatori i klubovi okreću politikama “zabrane mobitela” za vrijeme određenih događaja.
No, ono što je najzanimljivije iz Matter Neurosciencea objašnjavaju logiku i efekt koji se postiže snimanjem trenutka na koncertu ili pak partyju. “Kada dođemo doma i idemo pogledati fotografije ili videosnimke koje smo snimili možemo ponovno doživjeti iste emocije u mozgu, kao i kada smo ih prvobitno uhvatili.“
Za primjer su uzeli, da ako ponovno pogledate video koji ste snimili na koncertu Beyonce, možete ponovno dobiti taj osjećaj sreće i uzbuđenja, čak i nekoliko mjeseci kasnije, jer to zapravo aktivira vaše neurotransmitere povezane s tim osjećajem – u ovom slučaju dopamin i opioid.
Ipak, kako bi što više, bolje i kvalitetnije uživali u nekom događaju iz Mattera poručuju da sljedeći put kad odete negdje, slikajte jednu fotografiju ili snimite jedan video na početku kako bi ga imali za uspomenu, ali onda spremite mobitel i uživajte u trenutku, kako bi vidjeli što će se zapravo dogoditi.
Više puta ovog ljeta smo pisali o tematici mobilnih telefona na plesnim podijima. Čak 90% naših čitatelja koji su odgovorili u anketi podržavaju zabranu mobitela na plesnim podijima, a oni nisu jedini jer se taj problem prepoznao i šire tako da smo ovog ljeta imali prilike vidjeti DJ-eve, partyje i klubove koji su otvoreno govorili o korištenju mobitela na plesnom podiju te pozivali na njihovo smanjenje te zabranu korištenja.
Upravljajte svojom privatnošću
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.
