Skip to main content

Foto: Laurent Garnier – glazbeni genije u Petom Kupeu

Pogledajte fotografije sa nastupa glazbenog genija Laurent Garniera koji je u petak, 16. siječnja rasplesao posjetitelje Petog Kupea na partyu za koji se posljednja dva mjeseca tražila karta više.

Tomislav Šuflaj na blogu sessiondigger donosi euforičan izvještaj s rasprodanog nastupa francuskog velikana Laurenta Garniera u Zagrebu, opisujući noć kao intiman “masterclass” za sve ljubitelje eklektičnog zvuka.

Kompletnu fotogaleriju pogledajte ovdje, a iscrpan izvještaj Sessiondiggera dostupan je na slijedećoj poveznici.

Kultura brige o sebi: Suhi siječanj (Dry January)

Iza nas je intenzivno razdoblje. Prosinac, blagdani, dočeci, tulumi, izlasci, klubovi i duga noćna druženja često znače i pojačanu konzumaciju alkohola. Kada se svjetla pozornica ugase, a kalendar okrene na siječanj, mnogi osjete potrebu za pauzom, resetom i svježijim ulaskom u novu godinu. Upravo se tu uklapa inicijativa suhi siječanj – mjesec dana bez alkohola kao svjesna odluka brige o sebi.

foto: freepik

Što je suhi siječanj i zašto se o njemu sve više govori?

Suhi siječanj globalna je inicijativa koja je krenula 2013. godine u Velikoj Britaniji (kao Dry January), a danas se prakticira diljem svijeta. Cilj nije zabrana, kazna niti moraliziranje, već pauza i osvještavanje vlastitih navika. Kako piše Novi list, suhi siječanj mnogima služi kao svojevrsna „samodijagnoza“ odnosa prema alkoholu i prilika da se u novu godinu uđe bistrije, odmornije i zdravije.

Od ove godine inicijativa je dobila i snažnu institucionalnu podršku u Hrvatskoj. Hrvatsko gastroenterološko društvo, Hrvatsko psihijatrijsko društvo, KBC Zagreb i Klinika za psihijatriju Vrapče pokrenuli suSuhi siječanj – Dry January” kako bi ukazali na zdravstvene koristi čak i kratkotrajne apstinencije od alkohola.

Što se događa s tijelom kada napravimo pauzu?

Hrvatski liječnici naglašavaju da ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola te da i umjerene količine dugoročno mogu imati štetan učinak na zdravlje. Predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva dr. Ivana Mikolašević ističe kako alkohol negativno utječe na gotovo sve organske sustave, a osobito na jetru, gdje povećava rizik od masne jetre, hepatitisa, ciroze i raka. Uz to, alkohol narušava funkciju probavnog sustava, potiče refluks, oštećuje sluznicu jednjaka i povezuje se s većom učestalošću raka želuca i debelog crijeva.

Stručnjaci uključeni u inicijativu navode da se pozitivni učinci pauze od alkohola često osjete već nakon tjedan dana. Sudionici suhog siječnja prijavljuju bolji san, više energije, bolju koncentraciju i stabilnije raspoloženje, dok se istovremeno smanjuje razina anksioznosti. Dr. Anna Mrzljak iz KBC-a Zagreb ističe kako više od polovice sudionika nastavlja piti manje i mjesecima nakon završetka izazova, što suhi siječanj često pretvara u početak dugoročnijih promjena, a ne samo kratkotrajni izazov.

Nije natjecanje, nego poziv na pauzu i fizičko zdravlje

Pauza od alkohola ne donosi koristi samo tijelu, već i mentalnom zdravlju. Iz Klinike za psihijatriju Vrapče poručuju kako prekid rutine pijenja može povećati osjećaj kontrole, poboljšati fokus i smanjiti rizik razvoja ovisnosti. Kako ističe dr. Zrnka Kovačić Petrović, suhi siječanj nije natjecanje niti zabrana, već poziv na osvještavanje navika i brigu o sebi.

Sličnu poruku šalje i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, koji suhi siječanj vidi kao priliku za iskren razgovor o zdravim životnim navikama. Naglasak nije na osuđivanju, već na razumijevanju kako alkohol utječe na naše tijelo, odnose, svakodnevno funkcioniranje te dugoročan učinak na kvalitetu života.

Liječnici poručuju da suhi siječanj nije rješenje za sve probleme niti zamjena za liječenje ovisnosti. Za osobe koje imaju problem s alkoholom, prvi korak trebao bi biti razgovor s liječnikom. Za sve ostale, riječ je o jednostavnom, besplatnom i sigurnom načinu da tijelu i glavi damo predah, posebno nakon prosinačkog tempa koji rijetko koga štedi.

Kako zaključuju stručnjaci, najteži dio često nije izdržati mjesec dana bez alkohola, nego donijeti odluku da se pokuša. A ponekad upravo ta kratka stanka može napraviti razliku.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

Istraživanje: Zašto nas festivali poput Burning Mana mijenjaju iz korijena?

Niste jedini, a to nije samo posljedica iscrpljenosti ili supstanci. Opsežno psihološko istraživanje provedeno na posjetiteljima Burning Mana otkrilo je da ovi događaji doista trajno mijenjaju ljudsku psihu.

Burning Man – Foto: Sidney Erthal

Svatko tko je barem jednom doživio pravi “festival immersion” poznaje taj osjećaj. Povratak u stvarnost (tzv. default world) čini se teškim, ali u sebi nosite neku novu mirnoću i povezanost. Znanstvenici su odlučili empirijski provjeriti taj fenomen na uzorku od 1.200 “Burnera” u Black Rock Cityju, a rezultati objašnjavaju zašto se stalno vraćamo na plesne podije.

Transformacija nije mit

Istraživanje je pokazalo nevjerojatan podatak: čak 63,2% ispitanika izjavilo je da su tijekom festivala doživjeli barem jedno mistično ili transformativno iskustvo. Sudionici su to opisivali kao osjećaj “ponovnog rođenja”, “čišćenja” ili duboke povezanosti s nečim većim od sebe.

Znanost potvrdila ono što svi osjećamo

Ono što je najzanimljivije jest trajanje tog efekta. To nije samo prolazna euforija vikenda:

Za 19,5% ljudi osjećaj promjene trajao je tjednima.

Za 14,1% trajao je mjesecima.

A za čak 40,5% sudionika, promjena je bila trajna (godinama).

Burning Man – Foto: Denys Nevozhai on Unsplash

Jesu li za to zaslužni samo psihodelici?

Iako je Burning Man, kao i mnogi festivali, poznat po upotrebi psihodelika, znanstvenici su došli do ključnog zaključka: droge nisu bile nužan uvjet za transformaciju.

Iako su supstance često bile katalizator, studija naglašava da su okruženje, rituali, osjećaj zajedništva i sloboda izražavanja igrali jednako važnu ulogu. Mnogi su doživjeli duboke promjene i potpuno trijezni, što potvrđuje tezu da je kultura festivala sama po sebi terapijska.

“Afterglow” efekt

Istraživanje je potvrdilo da posjetitelji nakon festivala prijavljuju znatno manje negativnih emocija (anksioznost, tuga) i porast pozitivnih osjećaja koji traju tjednima. Ovo znanstveno potvrđuje ono što elektronička zajednica tvrdi desetljećima – plesni podij nije samo mjesto za zabavu, već prostor za psihološki “reset” i povezivanje.

Dakle, sljedeći put kad vam netko kaže da je odlazak na festival “gubitak vremena”, slobodno se pozovite na znanost. Pustinja (ili klub) doista liječi.

Izvor: Neuroscience News / Research by University of Pennsylvania & Yale University

Carl Craig izdvojio 5 traka koje su definirale povijest techna

Jedan od pionira drugog vala detroitskog techna i vlasnik etikete Planet E Communications, Carl Craig, sastavio je listu od pet ključnih traka koje po njemu najbolje predstavljaju dušu Motor Cityja.

Odabir “najboljih” u moru detroitskih klasika nezahvalan je posao, no Carl Craig se u razgovoru za detroitski radio WDET odlučio za eklektičan miks koji pokriva sve od ranih electro korijena, preko emotivnih himni, pa sve do gospel-techno fuzija. Za sve one koji žele razumjeti temelje žanra ili samo osvježiti playlistu bezvremenskim klasicima, evo njegovog “Top 5” izbora:

Derrick May – Beyond the Dance

Za Craiga, ovo je esencija onoga što Derrick May predstavlja. Traka koja nije samo ritam, već čista emocija i futurizam zapakirani u zvuk koji je godinama bio ispred svog vremena.

DJ Rolando – Knights of the Jaguar

Himna koja je probila granice undergrounda. Craig naglašava kako je ova traka postala globalni fenomen, ujedinjujući techno i house fanove svojom prepoznatljivom melodijom koja i danas izaziva euforiju na podijima.

Floorplan – Never Grow Old (Re-Plant)

Robert Hood, pod svojim aliasom Floorplan, donosi duhovnu dimenziju na listu. Craig ističe ovu traku kao savršen primjer fuzije gospela i techna, zvuka koji slavi korijene crnačke glazbe unutar elektroničkog okvira.

Cybotron – Clear

Povratak na sami početak. “Cybotron je radio prve electro ploče koje su se pretvorile u Detroit techno zahvaljujući Juanu Atkinsu,” objašnjava Craig. “Ovo je traka koju i danas možete čuti posvuda, od automobila do klubova, a čak ju je i Missy Elliott semplirala.”

Inner City – Good Life

Pop trenutak detroitskog techna. Craig ovu traku naziva “najpopularnijom Detroit techno trakom koja postoji”. Prisjetio se kako, kada ju je prvi put čuo, nije mogao vjerovati da je to djelo Kevina Saundersona – čovjeka kojeg je poznavao, a koji je stvorio stvar koja je “izludila” sve na legendarnim partyjima na brodovima rijeke Detroit.

The Electrifying Mojo: Misteriozni radijski glas bez kojeg Detroit Techno ne bi postojao

Kada pričamo o povijesti techna, obično spominjemo “Sveto trojstvo” iz Bellevillea (Atkins, May, Saunderson). No, svi oni će vam reći istu stvar: njihova glazbena edukacija počela je uz radio prijemnike, slušajući čovjeka koji se zvao The Electrifying Mojo.

Detroit – Foto: Nils Huenerfuerst on Unsplash

Charles Johnson, poznatiji kao The Electrifying Mojo, bio je radijski voditelj (DJ) koji je od kasnih 70-ih do sredine 80-ih svojim eklektičnim emisijama srušio rasne i žanrovske barijere te posijao sjeme onoga što danas zovemo techno. Evo zašto je Mojo ključna figura naše kulture:

“Glazbeni blender” koji je definirao Detroit

U vrijeme kada su radio stanice bile strogo segregirane (rock stanice za bijelce, R&B/soul za crnce), Mojo je odbio igrati po pravilima. U njegovoj emisiji mogli ste čuti Princea, The B-52’s i Peter Framptona, a odmah nakon njih Parliament-Funkadelic i – što je najvažnije – Kraftwerk. Upravo je Mojo bio taj koji je njemačku robotiku (Kraftwerk) predstavio afroameričkoj mladeži Detroita. Taj sudar europske hladne elektronike i američkog crnačkog funka postao je zvučni nacrt za Detroit Techno.

Midnight Funk Association

Mojo nije samo puštao glazbu; on je stvarao zajednicu. Njegov najpoznatiji segment bio je “The Midnight Funk Association” (MFA). Svake večeri pozivao bi slušatelje da, bez obzira gdje se nalaze, točno u ponoć upale svjetla na trijemovima, trube automobilima ili bljeskaju farovima. Zamisli scenu: voziš se pustim ulicama industrijskog Detroita i vidiš kako se svjetla pale i gase u ritmu radija. Taj osjećaj kolektivne pripadnosti kasnije se prenio na warehouse partyje.

Lansiranje techno pionira

Mojo je bio otvoren za novo. Legenda kaže da su mu Juan Atkins i Derrick May osobno donosili kasete s prvim demo snimkama. On je bio prvi koji je u eter pustio Cybotron – “Alleys of Your Mind” i “Cosmic Cars”. Da nije bilo Moja koji je te čudne, futurističke zvukove pustio milijunskom auditoriju, pitanje je bi li Atkins i May dobili vjetar u leđa da nastave stvarati.

Misterij identiteta

Baš poput mnogih techno producenata kasnije (npr. Underground Resistance), Mojo je njegovao anonimnost. Rijetko je davao intervjue i gotovo nikada nije dopuštao da ga fotografiraju. Fokus je bio isključivo na glazbi i poruci, stvarajući mističnu auru oko svog lika koja traje do danas. The Electrifying Mojo nije stvorio techno svojim rukama, ali ga je stvorio svojim ušima i hrabrošću. On je otac “duha” Detroita.