Preliminarni rezultati velike studije sugeriraju da umjerena konzumacija vina može biti povezana s manjim rizikom od smrti, osobito od kardiovaskularnih bolesti, piše Euronews. Istraživanje se temelji na podacima više od 340 tisuće odraslih osoba iz baze UK Biobank, praćenih kroz razdoblje dulje od desetljeća.

Prema tim podacima, umjereni konzumenti vina imali su oko 21% manji rizik od smrti povezanih sa srcem u usporedbi s osobama koje rijetko ili nikada ne piju. Istovremeno, čak i niske do umjerene količine piva, cidera i žestokih pića bile su povezane s oko 9% većim rizikom.

Kod većih količina alkohola razlike nestaju – visoka konzumacija povećava rizik bez obzira na vrstu pića. Tako su osobe koje piju više od preporučenih količina imale 36% veći rizik od smrti od raka, 24% veći ukupni rizik smrtnosti te 14% veći rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima, piše Index.

Zašto se vino izdvaja?

Znanstvenici pretpostavljaju da bi razlika mogla biti povezana sa spojevima koje vino sadrži, poput polifenola i antioksidansa, koji se povezuju s pozitivnim učincima na zdravlje srca i krvnih žila. No jednako važnu ulogu igra i širi kontekst konzumacije. Naime, vino se češće pije uz obroke i povezuje se s uravnoteženijim životnim stilom, dok su pivo i žestoka pića češće povezani s lošijim prehrambenim navikama

“Vrlo smo zadovoljni ovom studijom, pogotovo zato što na čvršćoj znanstvenoj osnovi potvrđuje nešto što smo već slutili“, govori dr. Lauru Catenu, vinarka i umirovljena liječnica hitne medicine koja dodaje: “Vino je važno promatrati u kontekstu životnog stila koji se temelji na zdravlju i ravnoteži, bez odricanja od životnih užitaka.“

Dugovječnost i “pravilo jedne do dvije čaše”

Sličan obrazac uočen je i u tzv. “Plavim zonama“, regijama svijeta poznatima po iznimnoj dugovječnosti. Istraživač Dan Buettner navodi da stanovnici tih područja najčešće konzumiraju alkohol umjereno i redovito, obično jednu do dvije čaše vina dnevno, uz hranu i u društvu, prenosi Index.

Prema njegovim riječima, umjereni konzumenti alkohola često žive dulje od onih koji uopće ne piju, no ključ leži upravo u umjerenosti i navikama koje prate konzumaciju.

Umjerenost kao jedino pravilo

I dok ovakva istraživanja otvaraju prostor za optimističnije interpretacije, stručnjaci se slažu u jednom – ključ nije u količini ni u traženju “zdravog alkohola”, već u ravnoteži. Umjerena konzumacija, posebno vina uz obrok i u društvenom okruženju, može biti dio šireg, kvalitetnijeg životnog stila koji uključuje bolju prehranu i navike.

Ipak, naglašava se da alkohol nije nužan za zdravlje te da pretjerivanje brzo poništava moguće koristi i povećava rizike, od kardiovaskularnih bolesti do raka. Upravo zato, zaključak koji povezuje znanstvene studije i primjere dugovječnih zajednica ostaje jednostavan – ako se pije, neka to bude umjereno i s razlogom.