Cookie Consent by FreePrivacyPolicy.com
Skip to main content

Montina Design: “Spajanje glazbe i dizajna u našim radovima nije slučajno”

Ovogodišnji stručni suradnici za nagradu Ambasador u kategoriji Likovno oblikovanje godine, bili su Sanja i Ivo. T Montina

Piše: 


Sanja i Ivo T. Montina stoje iza tvrtke Montina Design koja između ostalih usluga, izrađuje kreativne koncepte i likovno oblikuje cijele kampanje za domaće i strane festivale i evente.

U svojim profesionalnim karijerama imaju preko 20 godina iskustva u vizualnoj komunikaciji, a već neko vrijeme su službeni dizajneri za belgijski Legacy Festival te renomiranu izdavačku kuću Bonzai Music.

Ivu također poznajemo kroz njegov rad u Cortex Thrillu, no kroz ovaj intervju imamo priliku upoznati i njegovu drugu profesionalnu stranu. Sa Sanjom i Ivom smo u velikom intervjuu razgovarali o počecima u dizajnu, samom grafičkom dizajnu, trendovima, kreativnom procesu, blokadama, ali naravno i budućnosti koja je sve više u znaku umjetne inteligencije.

Upoznati smo s vašom bogatom glazbenom karijerom, no važan dio vaših života je i vizualna umjetnost. Kako ste započeli vašu karijeru u dizajnu?

Ivo: Zaista sam sretan što mogu dijeliti svoju strast premavizualnoj umjetnosti isto kao i s elektroničkom glazbom proteklih 30-tak godina. Moja karijera u dizajnu započela je tijekom srednje škole, kad sam pohađao školu i faks za grafički dizajn. Tijekom tog vremena, istraživao sam različite stilove i tehnike, a posebno sam se usredotočio na grafički dizajn časopisa, prijeloma knjiga,kreiranja naslovnica. Radeći od 90-ih u studiju produkciju za inozemne izdavačke kuće, usporedno sam učio i upoznavao nove alate za grafiku i video. Tada mi je bila u fokusu više glazbena produkcija nego grafički dizajn.

Nakon što sam postigao uspjeh i ciljeve koje sam zacrtao vezano za izdanja i nastupe, odlučio sam se malo više fokusirati na grafički dizajn.Zadnjih 12 godina sam radio kompletne konceptualne ideje na preko 500 CD-a i 50 vinila (za naše i strane izdavačke kuće, web kampanje za evente, i zadnjih par godina sam uz to spojio i UX te digitalni marketing jer sve to je povezano.

Za razliku od mene, Sanja (Trbojević Montina) je među vodećim stručnjacima za digitalni marketing u Hrvatskoj i regiji te je prošla mnogobrojne procese rada na pozicijama menadžera, kreativne direktorice i voditelja digitalnog marketinga i grafičkog dizajna. Ima veliko iskustvo vezano za branding određenih proizvoda, webdizajn i UX dizajn koji pridonose boljem UX-u (user experienceu / korisničkom iskustvu) te poznaje jako dobro psihologiju mase, koncepte i načine na koje treba napraviti dizajn da ima višestrukog efekta na krajnjeg korisnika (npr. korištenje nekog proizvoda ili odlazak na event).U jednom trenutku smo odlučili spojiti njezino i moje znanje i otvoriti "Montina Design" firmu.

Oboje sudjelujemo u svakom zadatku od klijenata jer se nadopunjavamo u digitalnom marketingu (od strategije do operative), a u dizajnu osmišljamo zajedno "Moodboarde" za određeni event pa ja to napravim i onda zajedno dorađujemo i šaljemo klijentu par verzija na izbor. Važno nam je da je klijent zadovoljan i zahvalni smo što nam se sve više javljaju iz stranih zemalja (Belgija, Njemačka, Francuska, Italija) da surađuju s nama jer su čuli dobre preporuke. Isto tako radili smo i za hrvatske evente (Astralis, UMC, Spirit of Nature….).


Kako izgleda vaš kreativni proces u dizajnu? Koliko se on razlikuje recimo od vaše “glazbene kreative”? Odakle crpite inspiraciju za vaše dizajnerske projekte?

Sanja: Mislim da je to isto. Kada se bavimo dizajnom, obično započinjemo istraživanjem i prikupljanjem inspiracije, zamišljanjem različitih koncepata, nekoliko “Moadboarda”, boje, fontovi. To može uključivati pregledavanje različitih dizajnerskih web siteova , istraživanje na internetu. Nakon što pronađemo inspiraciju, slijedi faza skiciranja i eksperimentiranja s različitim idejama. Zatim koristimo digitalne alate kako bih ih stvoriliartwork/dizajn i "polirali" ga do detalja.

Ivo: Što se tiče glazbene kreativnosti, stvar je skoro pa ista samo tu se prikuplja inspiracija iz nekih audio zvukova, trackova različitih stilova koje čujem (ne mislim pritom na pokradanje, već ideje koncepata aranžmana i primjene određenih zvukova). Nadalje preslušavam nove zvukove iz sintheva, nastojim spojiti i napraviti neku interesantnu emulziju auditivnog iskustva u smislu groova, bogatih melodičnih isprepletenih tema i dinamičkog aranžmana. Bitno mi je daaranžman ima raznolikost i da nije dosadan. Dodajem dosta detalja isto kao i u dizajnu.

Zaključak: U oba slučaja, kreativni proces rada na dizajnu ili rada elektroničke glazbe je gotovo pa isti pristup samo su različita osjetila u pitanju (vid vs. sluh).

Kreativne blokade? Kako se nosite s njima? Imate li ih više u glazbenoj karijeri ili dizajnerskoj?

Kreativne blokade su nešto s čime se svi mi ponekad suočavamo, bez obzira na područje kreativnog rada. Kada se suočimo s kreativnom blokadom, obično pokušavamo pronaći načine da seponovno povežemo sa svojom inspiracijom ili taj dan nastavimo raditi nešto drugo ukoliko nikako ne ide i zapne na prvobitnoj ideji. To se ne događa često jer nas je dvoje pa se nekako uvijek nadopunjujemo u kreativnosti. Bitno je pratiti trendove za svaku industriju pa tako i za evente. Mislimo da postoji neka vidna razlika između hrvatskih vizuala evenata i stranih. Vjerujem da će se u budućnosti to nekako ujednačiti.Nas dosta traže u Belgiji i Njemačkoj te znamo što je sada “IN” tamo za određeni event jer imamo dobar feedback od strane klijenata van Hrvatske.

 

Koje su vam vrste dizajna najbliže srcu i zašto?

Ako govorimo o vrsti dizajna, tu se radi o različitim pristupima. Web design, UX dizajna i grafičkog dizajna se razlikuju po dosta stvari.

Web design i UX design imaju dosta pravila koja treba slijediti kako bi se dobro pripremio dizajn za programere. Postoje pravila točna i tipografske veličine koje se moraju odrediti po skalama te moadboardi s obzirom na industriju ili neki webshop kako će izgledati. Npr. u UX dizajnu (User Experience design) se mora se dobro osmisliti "persona" (zamišljeni lik) i "users journey" (korisničko putovanje), proces prilikom kojega opisujemo kako je "persona" došla do našeg proizvoda i tražimo moguće nedostatke i prednosti kako bi se osmislio što bolji user friendly prototip za desktop ili mobilnu aplikaciju…

Kod grafičkog dizajna postoje određeni formati i rezolucije u kojima se radi odnosno pripreme digitalnom formatu (za web) ili za tisak na papiru…To su neke bitne razlike u vrstama dizajna ako ih kategoriziramo na taj način.Ako gledamo sa kreativne strane,grafički dizajn nam omogućava da napravimo više detalja i kreativnije se izrazimo bez ograničenja ali u skladu sa psihologijom boja naspram korisnika i u konačnici je bitno postići efektni čitljivi dizajn koji je koristan i pamtljiv krajnjem korisniku.

Zaključak: Ukusi su različiti tako da sve može biti subjektivno nekome dobro ili loše, o tome ne treba raspravljati. Pokazatelj da je nešto dobro je rezultat odnosno broj novih klijenata kojima smo zahvalni što su prepoznali naše radove.

 

Jeste li ste imali dosta projekata koji su vezani za glazbu?

Sanja: Generalno spajanje glazbe i dizajna u našim radovima nije slučajno. Volimo istraživati različite umjetničke discipline i pronalaziti načine kako ih kombinirati. Glazba i dizajn su za nas iznimno inspirativni i moćni načini izražavanja. Kroz njih možemo stvoriti jedinstvene vizualne i auditivne doživljaje koji dodatno obogaćuju i nadopunjuju jedan drugoga.Spajanje glazbe i dizajna omogućuje mi da prenesem emocije, priče i ideje na nov i inovativan način.Radeći elektroničku glazbu te nastupajući u Europi i Hrvatskoj, Ivo ima dovoljno iskustva da pretoči tu atmosferu sa eventa ili festivala u novi artwork koji naruči jedan od klijenata.Dobro poznavanje glazbe i atmosfere daju dobre inpute kako napraviti nešto da je dobro u dizajnu. No svakako je to samo jedan od segmenata dizajna koje radimo jer radimo dizajn za website za dosta klijenata koji nisu povezani sa glazbom iz različitih sfera i industrija pa i AI industrije.

 

Među svim radovima kojima ste dosad napravili, imate li najdražega? Ili se vodite onom “svaki sljedeći mi je najdraži”?

Kao kreativne osobe, svaki naš rad ima posebno mjesto u srcu. Svaki projekt predstavlja jedinstveno iskustvo i priliku za rast i razvoj. Ne možemo izdvojiti jedan rad kao najdraži jer se svaki od njih ističe na svoj način. Ono što je nama dobro u većini slučajeva klijentu odgovara jer pogodimo njegov ukus i očekivanja. Dobro je uvijek napraviti nekoliko različitih pristupa za početak i onda klijent izabere jedan od tih koji se dalje razrađuje.Svaki novi rad donosi sa sobom nove izazove, ideje i mogućnosti za istraživanje, ato nas motivira da nastavimo dalje stvarati.

 

Posljednjih godina potpisujete vizualni identitet belgijskog Legacy festivala. Kako je došlo do suradnje s njima?

Ivo: Legacy Festival iz Belgije je jedan od velikih europskih festivala gdje smo bili pozvani Robert Grizilo i ja da nastupimo kao "Cortex Thrill" povodom 30. godišnjice Bonzai Recordsa, te godine bilo je preko 100 artista na 4 stage u dva dana.

Na "VIP Artist terasi" se druže svi koji nastupaju i organizatori raznih evenata te nam je prišao organizator i pitao me bi li ja mogao preuzeti kampanju za sljedeću godinu.Moram priznati da sam bio jako počašćen i oduševljen s tim prijedlogom.Naime vidio je da već neko vrijeme radim dizajn za druge klubove i za Bonzai Records te mu je to izgledalo interesantno.

Nakon razgovora i razmjene ideja, dogovorili smo suradnju na vizualnom identitetu za 10. jubilarni Legacy Festival. Bilo je izuzetno uzbudljivo i privilegirano raditi s njima na stvaranju vizualnog identiteta koji će predstavljati taj festival. Na kraju je naš artwork bio otisnut na limited edition luksuznoj boci votke koja je napravljena baš za taj festival i to svega 5 komada. Cijena jedne boce je iznosila 2000€.

Već ste objavili dizajn za sljedeće izdanje Legacy festivala. Koja je ideja iza izgleda?

IVO: Kada smo radili na dizajnu za sljedeće izdanje Legacy Festivala, imali smo u vidu brief koji je tražio da izgled bude šaren i ljetni. Naša ideja bila je stvoriti vizualni identitet koji će odražavati energiju i atmosferu festivala a da je što različitiji od prethodnog jubilarnog Legacy Festivala 2023. koji je napravljen uljetnim danjim narančasto-žutim bojama sa krunom i detaljima plaže (jer je event na jezeru).Ove godine smo u dogovoru sa organizatorom napravilikarizmatično ljubičasto plavu noćnu varijantu kako bi se vidjela jasna razlika od prošle godine, ali smo ostavili identitet i neke od detalja kao poveznicu. Koristili smo žive boje, razigrane motive i ljetne elemente kako bismo stvorili osjećaj radosti i zabave. Cilj nam je bio da dizajn bude privlačan i da prenosi pozitivnu energiju koja je karakteristična za Legacy Festival.

Legacy Festival sljedeće godine će se održati 14. i 15. lipnja, a i pozvani smo kao "Montina Design" da dođemo radi poslovnih novih dogovora kao gosti te posebno kao artisti Robert i ja ćemo nastupiti kao Cortex Thrill na Bonzai stageu.

 

Nedavno ste bili i stručni suradnici nagrade Ambasador gdje ste prijavljene radove u kategoriji Likovno oblikovanje godine nominirali. Među brojnim radovima ste izdvojili one najbolje, već te nam otkrili kako je taj proces izgledao. No sada kad je on prošao, kakvo vam je bilo iskustvo i što kažete na nominirane?

Prvo bi se željeli zahvaliti na povjerenju i prilici od strane organizatora za naše sudjelovanje kao stručnih suradnika na nagradi Ambasador. Bilo je izuzetno uzbudljivo iskustvo! Pristigli radovi u kategoriji Likovno oblikovanje godine bili su zaista impresivni, zanimljivi i raznoliki.

Svi sudionici su se držali jasnih kriterija. Izdvojili smo one radove koji su nas najviše impresionirali, prenosili jasno poruku i koji su se istaknuli svojom kreativnošću i izvedbom.Sveukupno, bilo nam je zadovoljstvo sudjelovati u nominaciji i uživati u različitim kreativnim radovima. Sadas nestrpljenjem iščekujemo rezultate i vjerujemo da će svi sudionici razumjeti naš izbor.

 

Koliko trendovi utječu na vaš rad, ali i želje klijenata? Kakve trendove sada možemo primjetiti u kontekstu vizualnog dizajna i glazbene, specifičnije elektroničke industrije?

Trendovi u dizajnu i u elektroničkoj glazbi igraju značajnu ulogu u našem radu i također utječu na želje naših klijenata. U kontekstu vizualnog dizajna, primjećujemo da se trenutno ističu dva glavna trenda:

Prvi trend je usmjeren prema futurističkom stilu, koji donosi nove tehnologije, minimalističke linije i moderne elemente. Ovaj trend naglašava inovaciju i napredak u dizajnu. Drugi trend je nostalgičan i inspiriran prošlim vremenima. Ova energija vraća elemente iz prošlosti, poput retro stilova, vintage estetike i ručno izrađenih detalja. Ovaj trend donosi osjećaj topline i prisjeća nas na vrijeme koje je prošlo te njeguju nostalgičnu atmosferu koristeći vintage sintisajzer i sampleove iz prošlosti.

U inozemstvu je dosta “IN” retro glazba iz 90-ih u novom modernijem ruhu a koja se preimenovala u tehno peak glazbu po nekim poznatim platformama (Beatport i sl.).Tako da npr. Cortex Thrill izdanje "Dimensions" je u biti prošlo kao techno izdanje na ljestvici na 8, mjestu techno peak charta. Donedavno nitko ne bi povezivao Cortex Thrill sa "techno" stilom, ali sada je to techno… Ja nekako vjerujem da je razlog tome jer se sve u samom početku (ako se vratimo u prošlost 90-te) zvalo prvo techno glazba (podvrste su bile: rave, trance, gabba, i ostali pod stilovi….).

 

Kako vidite budućnost dizajna i koje promjene očekuješ u industriji? Koliki će utjecaj imati umjetna inteligencija?

Sanja: Kada razmišljam o budućnosti dizajna, vidim da će se industrija suočiti s nekoliko značajnih promjena. Jedna od tih promjena je sve veći utjecaj umjetne inteligencije (AI) na naš rad.

Trenutno smo osim "Montina Designa" zaposleni na polju digitalnog marketinga upravo u jednoj od najbrže rastućih svjetskih tvrtki "TensorPix" za online obradu videa uz pomoć AI tehnologije. AI alati koje pruža takva platforma, omogućavaju nam bržu i efikasniju kreaciju. Prateći "#tensorpix" na društvenim mrežama, dobivamo uvid u razne kreativne radove koje su korisnici izradili uz pomoć AI.

Međutim, važno je naglasiti da iako AI alati mogu ubrzati proces kreacije, ljudska intervencija je i dalje ključna za postizanje izvrsnosti. Bez ljudske kreativnosti, umjetna inteligencija može pružiti samo prosječne rezultate. Ljudi donose jedinstvenu perspektivu, osjećaj za estetiku i intuitivno razumijevanje dizajna.

U budućnosti, očekujem da će umjetna inteligencija i dalje napredovati i pružati nam sve više alata i mogućnosti. No, ljudi će i dalje biti ključni u interpretaciji, inovaciji i stvaranju nečeg izvanrednog.

Ivo: Smatram da bi moglo doći do velikih promjena u skorijoj budućnosti vezano za AI u području glazbe, a posebice evenata. Obzirom na razvoj tehnologije u budućnosti možemo očekivati da će vlasnici klubova kupiti AI DJ software (možda i robota, koliko god to svima zvučalo nemoguće), koji će biti spojen na mixer i puštati precizno isprofilirani stil glazbe na način da biometrijski senzori u klubovima očitavaju pulseve (sa smartwatcha) i playliste (naravno uz privolu prilikom kupnje karata za ulaz) sa mobilnih uređaja svih koji su u klubu.

Takav AI DJ software / robot će imati mogućnost da osjeti publiku preko podataka o pulsu, i znati će njihove omiljene trake iz njihovih playlista sa uređaja te sumirati to sve u super skladan mix jedne od tehnika poznatih DJ-a (jer imati će puno tehnika uploadano jer će znati već koji stil mixanja ima koji DJ) koja je omiljena većini koja se nalazi u klubu. On će imati sve tehnike mixanja, i slagati će playlistu u momentu s obzirom na povratne informacije iz prostora. Ako još dodamo da može i vizualne i audio senzore, tada će moći ćuti reakcije publike u određenom trenutku na temelju primjećenih pokreta i zvukova publike. Dakle prikupiti će emulziju informacija i imati uvid u cjelokupan doživljaj mase publike i pustiti će upravo ono što žele ćuti. Jer generalno gledajući, ekipa se dolazi zabaviti nakon radnog tjedna. Nisu baš svima imena artista toliko bitna. Mislim da je bitnija organizacija samog eventa, a ime privuče jedan dio publike.

Zaključak: Vlasniku kluba će se dugoročno više isplatiti dati (npr. recimo otprilike neku cifru) jednokratno novac od "15000 eura" za takav AI sofware / robot nego bookirati svaki mjesec nove DJ-eve, letove, hotele, ručkove večere, taxije. Jer će imati uvijek dobru atmosferu i dobar promet na šanku. Mislim da o toj kalkulaciji neće odlučivati DJ-i nego vlasnici klubova i event industrije.
 

Ostaje nam pitanje: "Hoće li taj AI software imati veću percepciju s obzirom na toliki skup (audio, video, biometrijski, playliste) info u realnom vremenu bolju procjenu od DJa da osjeti publiku ili ne?

Volio bi da se tako nešto ne dogodi naravno. Sve to je samo neko moje razmišljanje koje svakako ne treba uzimati za ozbiljno iako nikada ne znamo u kojem pravcu će krenuti sve skupa a i već postoje takvi software u naprednim zemljama… Ja sam svakako na strani manualnog rada DJ-a, artista i produkcije! 🙂

Vezani članci
Turn Up The Bass: 20 godina rave scene gluhih (Deaf Rave) u novom dokumentarcu
‘Turn Up The Bass’ slavi 20 godina rave scene gluhih (Deaf Rave) i istražuje predrasude s kojima se zajednica suočava s mainstream elektroničkom scenom
‘Turn Up The Bass’ slavi 20 godina rave scene gluhih (Deaf Rave) i istražuje predrasude s kojima se zajednica suočava s mainstream elektroničkom scenom