Hrvati piju kao da sutra ne postoji, zaključak je nakon prvog “suhog siječnja” kod nas
Gotovo da nema odrasle osobe u državi koja ne konzumira alkohol
Završetkom prvog hrvatskog “suhog siječnja”, inicijative koja je građane potaknula na mjesec dana bez alkohola, ponovno su u fokus došle navike konzumacije alkohola u Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva zdravstva s kraja siječnja, Hrvatska se i dalje nalazi pri vrhu Europe po svakodnevnoj konzumaciji alkohola.
Kako prenose domaći mediji, procjenjuje se da u Hrvatskoj između 150 i 250 tisuća ljudi ima problem s ovisnošću o alkoholu, dok alkohol konzumira čak 77% odraslih te 82% mlađih odraslih osoba. Stručnjaci upozoravaju da se stvarni razmjeri problema rijetko priznaju, iako posljedice prekomjernog pijenja postaju sve vidljivije u zdravstvenom sustavu.
Na konferenciji posvećenoj inicijativi “suhi siječanj”, liječnici su istaknuli kako je alkohol prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije karcinogen prve klase te jedan od vodećih preventabilnih uzroka bolesti jetre u Hrvatskoj i Europi. Alkoholna bolest jetre danas je i najčešći razlog transplantacije tog organa u Hrvatskoj.
Inicijativu su pokrenuli Hrvatsko gastroenterološko društvo, Hrvatsko psihijatrijsko društvo i Klinika za psihijatriju Vrapče uz podršku Ministarstva zdravstva, s ciljem da građani barem tijekom siječnja preispitaju vlastite navike. Prema riječima stručnjaka, i kratkotrajna apstinencija može imati pozitivan učinak na fizičko i mentalno zdravlje te biti prvi korak prema dugoročnim promjenama.
Kako navodi RTL, velik broj građana uključio se u ovogodišnji “suhi siječanj”, a posebno se ističe interes onih koji inače konzumiraju umjerene količine alkohola. Upravo je osvještavanje tih navika jedan od glavnih ciljeva inicijative.
Istodobno, stručnjaci upozoravaju na snažan utjecaj alkohola na mentalno zdravlje – od poremećaja sna i raspoloženja do povećane anksioznosti i impulzivnosti. Naglašavaju i kako ne postoji potpuno sigurna razina konzumacije alkohola, dok dugotrajna uporaba može dovesti do brojnih kroničnih bolesti.
Iako brojna međunarodna istraživanja pokazuju da generacija Z konzumira manje alkohola nego prethodne generacije, taj trend zasad nije jasno vidljiv u Hrvatskoj. Stručnjaci stoga ističu potrebu za kontinuiranim javnozdravstvenim kampanjama, ranijim prepoznavanjem problema i smanjenjem stigme vezane uz liječenje ovisnosti.
Zaključak inicijative “suhi siječanj” za mnoge je bio tek početak promišljanja o odnosu prema alkoholu. Hoće li kratkotrajna apstinencija dovesti do dugoročnih promjena u društvu koje i dalje visoko kotira po konzumaciji alkohola – ostaje za vidjeti.
