Jesu li prvi “tulumi” počeli u krošnjama?
Prvi put su istraživači promatrali majmune i vidjeli da zajedno jedu plodove koji sadrže alkohol. Što to govori o majmunima, a što o čovjeku?
Kada plodovi afričkog kruhovca, koji mogu biti teški i do 30 kilograma, sazru i padnu na tlo, zabava može početi! Većina fermentiranih plodova sadrži alkohol, a čini se da su oni za čimpanze posebno privlačni. Istraživači su prvi put zabilježili čimpanze u prirodi kako zajedno jedu plodove s udjelom alkohola. Inače ne dijele hranu. Tim sa Sveučilišta u Exeteru snimio je takvo ponašanje u više navrata u Nacionalnom parku Cantanhez, u zapadnoafričkoj Gvineji-Bisau.
Većina ispitanih plodova na tlu – 24 od 28 – imala je udio alkohola do najviše 0,61%. Međutim, ostaje nejasno izaziva li takva mala koncentracija alkohola kod čimpanza osjećaj opijenosti. Istraživački tim je zabilježio ukupno 70 slučajeva u kojima su čimpanze gotovo uvijek zajedno jele plodove s alkoholom. U „zabavama” su sudjelovale čimpanze oba spola i različitih dobnih skupina. „Naši podaci pružaju prvi dokaz da čovjekoliki majmuni međusobno dijele hranu bogatom alkoholom“, piše tim u znanstvenom časopisu Current Biology.
Korištenje alkohola među životinjama nije rijetkost
Dugo se vjerovalo da divlje životinje rijetko i slučajno konzumiraju etanol, kako se alkohol stručno naziva. Ipak, 2024. godine objavljena je studija u časopisu Trends in Ecology & Evolution koja pokazuje kako nije rijetkost da divlji majmuni, ptice i kukci dolaze u dodir s alkoholom u prirodi.
U obje studije sudjelovala je bihevioralna ekologinja Kimberley Hockings sa Sveučilišta u Exeteru. „Prisustvo alkohola u prirodi mnogo je češće nego što smo ranije pretpostavljali“, kaže Hockings. Jer etanol se, kako objašnjava, može pronaći u gotovo svakom ekosustavu.
@dw.science Is socializing under the influence of alcohol rooted in our distant past? Wild chimpanzees in Guinea-Bissau were observed eating and sharing naturally fermented African breadfruit that contained small amounts of alcohol (up to 0.61%). Sharing fermented fruit might have ancient evolutionary roots linked to social bonding. So it might not be all that different to how humans bond over food and drinks today. Author: Anna Carthaus #wildlife #party #vibe #sciencetok #learnontiktok #dwscience ♬ Originalton – DW Science
Jesu li prvi “tulumi” počeli u krošnjama?
Znanstvenici sa Sveučilišta u Exeteru nisu ponudili objašnjenje zašto su fermentirani plodovi dijeljeni ni jesu li čimpanze svjesno tragale za alkoholom. Koautor prve studije Matthew Carrigan s koledža College of Central Florida izražava sumnju: „Nije mudro biti pijan kada se penjete po drveću ili kada se noću morate čuvati predatora.“
Ipak, istraživanja podržavaju ideju da zajedničko uživanje u hrani koja sadrži alkohol može biti rasprostranjeno i da bi u ljudskim zajednicama moglo igrati ulogu još od davnina, navodi se u novoj studiji.
„Znamo da konzumiranje alkohola kod ljudi izaziva lučenje dopamina i endorfina, što izaziva osjećaj sreće i opuštenosti“, objašnjava glavna autorica istraživanja Bowland za Deutsche Welle. „Također znamo da zajedničko ispijanje alkohola, kroz običaje i proslave, pomaže u jačanju društvenih veza.“
Zato se postavlja pitanje vrijedi li to i za čimpanze. Ako je tako, onda bi se moglo reći da promatramo jednu prastaru verziju tuluma, zaključuje ekologinja.
