Kultura brige o sebi: Ljubav je svuda oko nas, ali što kad se osjećamo sami u veljači?

Veljača je mjesec u kojem ljubav iskače iz izloga, s društvenih mreža i plesnih podija. Dok klubovi nude romantične večeri, a noćni život obećava povezivanje, mnogi se u isto vrijeme suočavaju s osjećajem usamljenosti. Paradoks suvremenog života je taj da smo okruženi ljudima na partyjima, koncertima i posebice online, a opet se možemo osjećati sami.

U mjesecu ljubavi često se stvara dojam da su svi oko nas u paru ili okruženi savršenim društvom. No realnost je drugačija. Dani koji dolaze možda su puni srca, ruža i očekivanja, ali to ne znači da se trebamo osjećati loše ako smo sami. Biti solo ne znači automatski biti usamljen.

Usamljenost nije isto što i samoća

Kako ističu stručnjaci koje piše Journal.hr, usamljenost i samoća nisu isto. Samoća je stanje jer možemo biti sami i osjećati se dobro. Usamljenost je osjećaj nepripadanja, nerazumijevanja i emotivne udaljenosti od drugih. Može se javiti i kada smo u vezi, u društvu ili na plesnom podiju.

Drugim riječima, nije problem u broju ljudi oko nas, nego u tome kako se osjećamo sami sa sobom. Upravo zato veljača može pojačati taj osjećaj jer se romantična ljubav nameće kao norma, a sve izvan toga djeluje kao manjak.

No istina je jednostavna: ne postoji jedan ispravan način da provedemo mjesec ljubavi.

Noćni život kao prostor povezivanja, ali i introspekcije

Klubovi i partyji često su mjesta susreta, ali mogu biti i mjesta introspekcije. Ponekad odlazak na ples može pomoći da se osjećamo povezano, dok ponekad shvatimo da nam više treba mirna večer kod kuće. I jedno i drugo je u redu.

Ako vam se ne izlazi – nemojte. Ako vam se pleše sami – plešite. Ako želite društvo – potražite ga. Kultura brige o sebi podrazumijeva slušanje vlastitih potreba, a ne praćenje očekivanja okoline.

Što može pomoći kada se pojavi usamljenost

Stručnjaci i istraživanja navode niz malih, ali učinkovitih koraka koji mogu ublažiti osjećaj usamljenosti.

Kako piše Večernji list, fizička aktivnost i briga o tijelu mogu značajno poboljšati raspoloženje. Trening, joga ili čak kratka šetnja potiču lučenje hormona koji smanjuju simptome depresije i tjeskobe. Meditacija i mindfulness, čak i kroz kratke svakodnevne vježbe, mogu pomoći u smanjenju stresa i osjećaja izoliranosti.

Glazba također ima snažan učinak. Slušanje omiljenih pjesama može ublažiti osjećaj usamljenosti i poboljšati raspoloženje, što je posebno blisko klupskoj kulturi u kojoj glazba često postaje zajednički jezik.

S druge strane, psihološki savjeti koje prenosi Kreni zdravo naglašavaju važnost malih socijalnih interakcija. Ljubaznost, iskren razgovor, slušanje drugih i ograničavanje negativnog samogovora mogu napraviti veliku razliku. Usamljenost se često smanjuje kada se usmjerimo na povezivanje i ne nužno romantično, nego ljudsko.

Volontiranje, hobiji i ulaganje u iskustva umjesto stvari dodatno jačaju osjećaj svrhe i pripadnosti. Ponekad je dovoljno planirati slobodno vrijeme tako da uključuje aktivnosti koje nas pokreću i povezuju s drugima.

Solo date nije klišej, nego briga o sebi

Veljača može biti i savršeno vrijeme za upoznavanje sebe. Stručnjaci savjetuju takozvani “solo date“, večer ili dan posvećen sebi. To može biti odlazak na koncert, večera, šetnja, film ili jednostavno opuštanje kod kuće. Poanta nije u bijegu od usamljenosti, nego u stvaranju ugode u vlastitom društvu.

Važno je zapamtiti: osjećaj usamljenosti ne nestaje automatski ulaskom u vezu. On se smanjuje kada razvijemo odnos sa sobom i kada gradimo autentične veze s drugima – prijateljske, obiteljske ili kreativne.

Nisi jedini/na

Ako se ovih dana osjećaš usamljeno, znaj da nisi jedini/na. Veljača može pojačati emocije, ali može biti i podsjetnik da ljubav nije rezervirana samo za parove. Postoji u prijateljstvima, glazbi, zajednici i odnosu koji gradimo sa sobom.

Kultura brige o sebi počinje upravo tu – u prihvaćanju vlastitog ritma. Bilo da vikend provodiš na plesnom podiju, na kauču ili u šetnji u prirodi, najvažnije je da se osjećaš dobro u vlastitom društvu.

Zašto briga o sebi nije luksuz, nego nužan dio svakodnevice

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske