Zašto briga o sebi nije luksuz, nego nužan dio svakodnevice

Briga o sebi ima ozbiljan problem s percepcijom. U javnom prostoru često se svodi na estetski privlačne rituale – mirisne svijeće, kupke, wellness vikende i kratke predaha koji dobro izgledaju na društvenim mrežama. No stvarna briga o sebi rijetko je tako uglađena. Ona je tiha, ponekad neugodna i često zahtijeva više discipline nego užitka.

U svojoj suštini, briga o sebi nije nagrada, nego odgovornost. To je odluka da ugasimo ekran iako bismo još “samo malo” skrolali, da pojedemo pravi obrok umjesto da jedemo usput, da odemo spavati na vrijeme i kažemo “ne” bez dodatnih objašnjenja. Upravo te naizgled banalne odluke dugoročno čine razliku između održivog ritma i stalne iscrpljenosti.

Važno je razumjeti da briga o sebi ne podrazumijeva potpunu promjenu životnog stila. Ne traži savršene rutine ni radikalne rezove. Riječ je o svjesnom biranju sebe u malim, svakodnevnim situacijama, čak i onda kada okolina sugerira suprotno. U svijetu koji stalno traži dostupnost, brzinu i produktivnost, postavljanje granica postaje jedan od ključnih oblika brige o sebi.

Fizičko i mentalno zdravlje pritom su neraskidivo povezani. Dugotrajni stres ne ostaje samo “u glavi”, već se odražava kroz napetost u tijelu, poremećaje sna i pad koncentracije. U takvim trenucima briga o sebi prestaje biti izbor i postaje nužnost – svojevrsna osobna prva pomoć koja pomaže tijelu i umu da se ponovno stabiliziraju.

Često zanemaren, ali iznimno važan dio brige o sebi odnosi se na svakodnevnu organizaciju života: zakazivanje pregleda, rješavanje obaveza koje stalno odgađamo, pojednostavljivanje rasporeda. Iako te aktivnosti rijetko djeluju opuštajuće, one dugoročno smanjuju mentalni pritisak koji se inače nakuplja ispod površine.

Briga o sebi često se pogrešno doživljava kao sebičnost. No stalno stavljanje tuđih potreba ispred vlastitih vodi prema iscrpljenosti, frustraciji i gubitku ravnoteže. Voditi brigu o sebi ne znači zanemariti druge, već prepoznati vlastite granice i potrebe. Tek kada smo odmorni, prisutni i stabilni, možemo kvalitetno biti tu i za druge.

U okruženjima koja podrazumijevaju neredovit ritam, pojačanu stimulaciju i emocionalni intenzitet – poput kreativnih industrija ili noćnog života – važnost brige o sebi dodatno dolazi do izražaja. No njezina vrijednost daleko nadilazi bilo koju scenu ili profesiju. Briga o sebi univerzalna je vještina koja se uči i razvija kroz cijeli život.

Na kraju, briga o sebi nije savršen ritual niti konačno stanje. To je proces. Skup svjesnih, često nevidljivih odluka koje život čine lakšim za živjeti. Možemo uživati u malim luksuzima, ali stvarna promjena dolazi iz onih manje fotogeničnih izbora koji nam omogućuju da dugoročno ostanemo dobro sa sobom i s drugima.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske