Budućnost “žive” glazbe: Od klupskih noći do hibridnih svjetova

Digitalni svjetovi, virtualne zajednice i nova tehnologija stvaraju novu paradigmu u kojoj fizičko i virtualno ne samo da koegzistiraju, nego se prožimaju u jedinstvenu glazbenu i društvenu kako različitost tako i identiteta.

Novi val kulturne revolucije u zabavi

Proteklih pet godina radikalno je promijenilo definiciju zabave, ne samo kod mladih, nego i kroz društvene obrasce ponašanja. Generacija Z, a pogotovo najmlađa, Alpha, gotovo instinktivno odustaje od klasične večernje scene, a noćni klubovi i velika festivalska okupljanja – barem za globalnu većinu – postaju „rezervni sustav“ društvenog života. Broj redovitih klupskih i festivalskih posjetitelja pao je u EU više od 30% u odnosu na 2018. godinu, dok čak polovica pripadnika Gen Z otvoreno kaže da preferira male, jeftine ili digitalne oblike socijalizacije pred izlaskom u klub.

Brojke vezane uz konzumaciju alkohola još su impresivnije: samo 48% mladih do 25 godina u EU pije alkohol svaki mjesec (najniži postotak u povijesti), a u Hrvatskoj su “sober partyji” i dnevni eventi, poput brunch raveova, postali hit – njih preferira čak 44% ispitanih, daleko više nego bilo koja prethodna generacija.

Ni ekonomija nije benigni faktor – troškovi noćnog izlaska, cijene pića i prijevoza, pa i samih ulaznica, rastu brže od plaća mladih, što potiče povratak kućnim okupljanjima, mikroeventima, „soft clubbingu“ i dnevnoj chill zabavi.

No, izvan vidokruga klupskoga gurua odvija se digitalna revolucija. Gaming industrija prvi put prestiže filmsku i glazbenu industriju s prometom od preko 185 milijardi dolara godišnje samo u 2024.. Vrhunac digitalne zabave danas nisu ni TikTok ni YouTube, već virtualni koncerti – Travis Scottov „Astronomical“ u Fortniteu okupio je više od 27 milijuna gledatelja simultano, dok je Lil Nas X na Robloxxu dosegnuo čak 33 milijuna jedinstvenih (unique) auditivno-plesnih „posjetitelja“.

GWI istraživanja iz 2024. pokazuju da čak 66% mladih danas češće bira digitalne i gaming formate socijalizacije od klasičnog izlaska. Ali, za razliku od ranijeg doživljaja konzumacije zabave, ovdje gledatelj, slušatelj i igrač postaju stvarni su-kreatori vlastite zabave, identiteta, pa i zajednice.

TRYP: klub budućnosti u digitalnoj eri

U tom novom društvenom krajoliku Hrvatska ne kaska tehnološki, no u mentalnim obrascima očito grca. Festivalska industrija ovdje je primarno turistički resurs, a kreativni potencijal lokalne publike ostaje podcijenjen – sve dok se ne pojavi projekt kao TRYP, predvođen splitskim glazbenim i tech vizionarom sa zagrebačkom adresom Bobom Deliceom.

Ovaj veteran klupske i glazbene industrije jednako je uvjerljiv u globalnom marketingu Burn Residencyja, s mentorima od Carla Coxa do Aviciija, kao i na e-sport sceni gdje je s timom CR4ZY dosegao publiku od 300 milijuna gledatelja — što je više nego sve hrvatske sportske utakmice zajedno. No, kako sam kaže, upravo je taj doticaj s digitalnim svijetom promijenio njegov pogled na “vrijednost” i “realnost”: “Mladi više ne razlikuju stvarnu i digitalnu vrijednost. Njima je ‘skin’ u igrici jednako vrijedan kao tenisice u ormaru. Taj me trenutak resetirao — shvatio sam da živimo u hibridnom svijetu gdje je ‘realnost’ stvar perspektive.”

Delice smatra da upravo taj generacijski reset stoji iza novih navika mladih, ali i iza logike samog TRYP-a: “TRYP je, u tom smislu, prirodan nastavak mog puta: klub budućnosti koji pleše istovremeno u dva svijeta.” Hibridni event u TRYP-u nije tek prijenos DJ seta, nego prava igra:

“Fizički kapacitet je ograničen zidovima, dok je digitalni – beskonačan. U virtualnom TRYP svijetu, publika pleše, gradi, komunicira, otključava izazove i stvara svoj svijet. To nije pasivno gledanje prijenosa, to je sudjelovanje. Ljudi se upoznaju iz Japana, Brazila i Imotskog – u istoj digitalnoj dvorani, pod istim beatom.”

Pandemija je, tvrdi Delice, samo ubrzala sve ono što je generacijski već bilo ugrađeno

“Pandemija nije promijenila svijet – samo ga je ubrzala. To nije bio kraj klupskog života, nego početak nove ere socijalizacije – one u kojoj prostor nije fizička adresa, nego digitalna frekvencija.”

Tehnološki, TRYP nije ni VR ‘gadget’, ni elitistički eksperiment:

“Sve što ti treba je uređaj koji već imaš – mobitel, tablet, laptop ili konzola. TRYP je free-to-play, ali i play-to-earn igra – što znači da možeš ući besplatno, a uz malo angažmana čak i zaraditi. Ideja je da svatko, bez obzira živi li u Zagrebu, Sinju ili Buenos Airesu, može ući u isti digitalni klub i plesati na isti beat.”

Posebna tema je NFT – u TRYP-u, to nije “spekulativna slika” nego digitalna iskaznica, valuta identiteta i pristupnica za community: “NFT nije samo ‘slika na blockchainu’ – to je nova valuta identiteta. Oni predstavljaju digitalne komade sebe: od custom avatara i outfit-a do limitiranih DJ setova ili digitalne mode. Zamisli da na koncertu kupiš jaknu dizajniranu od strane DJ-a – ali ona postoji samo u metaverseu i tvoj avatar je jedini nosi. To je više od kolekcionarstva. To je izraz pripadnosti – način na koji nova generacija pokazuje tko je, bez riječi.”

Delice ovu ekonomiju vidi kao novu renesansu kreativaca koja baca rukavicu postojećem modelu zabave: “Više ti ne treba festivalski gigant da bi zaradio – sve što ti treba jest digitalni prostor i ideja. To je nova renesansa kreativaca. Oni koji to ne vide, ubrzo će to osjetiti – ne na tržištu, nego u tišini svog praznog kluba.”

Bobo Delice rezimira budućnost zabave u Hrvatskoj ali i globalno:

“Hrvatska ima ogromnu prednost – festivalima smo već globalno prepoznati. Ali još uvijek se gušimo u lokalnim mentalnim obrascima: svi grabe svoj mali komad kolača, umjesto da zajedno peku novi. No možda baš u tom ‘resetu’ leži šansa. Phygital zabava otvara prostor onima koji misle šire, koji stvaraju zajednice, a ne samo evente. To je pitanje vizije, ne kapitala.”

Njegova je prognoza jasna: “Klubovi neće nestati – ali će promijeniti funkciju. Oni će postati portali, ulazne točke u digitalne svjetove.”

Ove riječi nisu samo poruka generaciji koja ulazi u 2030-e, već podsjetnik starima – budućnost zabave nadilazi prostor i format, ali ne i ono što čini njezinu srž: znatiželju, kreativnost i zajednicu. Novi party je globalan, ali njegovo srce je uvijek lokalno – samo sada pulsira u digitalnom ritmu.

Gdje emocije nadilaze piksele

Ostaje pitanje – koja je stvarna vrijednost ovog društvenog hibrida? Smjerovi su jasni: mladi su odbacili opijanje kao normu, povlače se iz skučenih prostora u digitalnu ekspanziju, a klubovi, zahvaljujući „phygital“ rješenjima, izbjegavaju sve bržu marginalizaciju – pretvaraju se u portale digitalne interakcije i inovacije. NFT moda svaki tjedan prodaje milijunske komade, a u Hrvatskoj pionirski digitalni događaji TRYP-a bilježe tisuće „ulazaka“ iz cijelog svijeta već u beta fazi. Dok se u regiji debate još vode oko „autentične zabave“, globalna scena već u praksi živi miks Sinja i Hong Konga, muze i metaversea, iskustva i ekonomije.

Iz avangardnog ugla hrvatske realnosti, metaverse clubbing nije ideološka prijetnja ni korporativna zamka, nego povijesna prilika za resetiranje lokalne scene. Nova zabava više nije pitanje lokacije, nego vizije; razlika između uspjeha i zaborava leži u spremnosti da generacijske promjene prihvatimo kao kulturni resurs, a ne – kao mnoge prije nas – kao povod za nostalgičnu konstataciju „nekad je bilo bolje“. U budućnosti, klub neće biti samo mjesto zvuka, nego terminal zajedničke virtualne igre – i to je, možda više nego ikad, prilika da društvo najzad tehnologiju pretvori u zajednički beat.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske