Moda i elektronička glazba

Sjećam se svog prvog posjeta klubu Volksgarten u Beču, posjetitelji su izgledali kao da su sišli s modne piste, go go plesači/plesačice izvijali su se u SM outfitima, a glazba je bila njihovo ljepilo i pokretač. Taj trenutak savršeno mi je pokazao koliko moda i glazba idu ruku pod ruku: glazba oblikuje stil, a stil daje glazbi vizualni identitet..

I. POGLAVLJE

Moda i elektronička glazba… Hook s Bečom i klubom Volksgarten 1994.

Glazba i moda kroz desetljeća

A kako je sve počelo, taj magični odnos glazbe i mode? Povijesno gledano, kroz glazbu i glazbene žanrove, mladi i oni “malo stariji” dobivali su impuls slobode, oslobađanja i poticaj za izražavanjem svoje kreativnosti. Većina kroz modni stil određenog glazbenog žanra, a manji dio kao poticaj za vlastito izražavanje i napredovanje u drugim granama umjetnosti, kreativne industrije, znanosti, a pogotovo tehnologije.

Svaki glazbeno modni izričaj nosio je i društvenu poruku zajednice, hrabro i beskompromisno, pozitivno utječući na razvoj društva, ma koliko god establishment to pokušavao zataškati i/ili zaustaviti. Fascinantna je činjenica da su često pripadnici “zlatne mladeži” u svim društvima i erama bili ti koji su doma donosili taj utjecaj te stilom i glazbom i bar djelomično omekšavali tvrdokorne “starce” koji su mogli utjecati i nešto promjeniti u društvu. Na taj način mainstream je preuzimao i glazbeni i modni izričaj, jer svi vole “ono što vole mladi”.

No, nažalost, nije sve bilo pozitivno. Korporacije i velike izdavačke kuće crpile su iz “underground” svijeta ideje, preuzimale izvođače, činile ih popularnim, “mega zvijezdama” (je li vam to od nekud poznato?!), a na kraju bi prevelikom eksploatacijom, “komercijalizacijom” doveli do zasićenja, često i do kontraefekta tj otpora u ekstremističkim krugovima, što je rezultiralo krajem cijelog pokreta u mainstreamu.. no ne i potpunog nestanka stila ili pravca.

Najčešće su glazbeni i modni stilovi utjecajem na najmlađe naraštaje, kroz slušanje glazbe roditelja, braće ili starijih prijatelja preuzimali i stvarali novi stil, svojstven za svoju generaciju. Nerijetko se događalo da su unuci ili puno mlađe generacije “otkrivale” pojedini stil kroz “slučajnosti”, kopajući po stvarima svojih predaka ili “dobrom kupnjom na buvljaku“. Stilovi nastaju, mijenjaju se, nestaju te se ponovno pojavljuju, možda samo kao utjecaj, nekad kao osnova novog izričaja ili vrijedni vintage dodatak, no svakako potiču nove generacije na stvaranje.

II. POGLAVLJE

Povijesni pregled modnih utjecaja po desetljećima

Od jazz kluba 1920-ih do Electroclasha i Nu Disco-a

Evo “malog” pregleda kroz noviju, pop povijest, neke utjecaje na elektroničku scenu ću naglasiti, a neke utjecaje ćete sigurno i sami prepoznati:

1920-ih, Jazz klubovi u SAD-u oblikovali su prvi prepoznatljivi stil pod utjecajem glazbe. Moda su bile kratke haljine s resicama, bob frizure, perje, dugačke perle i smoking za muškarce. Moda je postala simbol oslobađanja i nove slobode, a Flappersi (žargonski naziv za pripadnike tog stila) su postali modni uzor cijelom društvu.

1930-40-te obilježili su swing i bebop glazba. Nosila su se prevelika (oversize) odjela koja su nazivali “zoot suit”, široke hlače i duge jakne koje su predstavljale bunt manjinskih zajednica.

1950-tih rock’n’roll donosi kožne jakne, bijele T-majice, traperice i zalizane frizure. Moda postaje simbol bunta mladih protiv konzervativnih normi. Izvođači poput Chucka Berrya i Elvisa Presleya donose nemir u mnoge domove i konzervativne krugove.

1960-te obilježavaju MODSI & Hippie pokret. Oba pokreta zapravo su MODSI; možda su i najbolji primjer kako je glazba direktno stvorila cijeli modni pokret: sofisticiran, urban i buntovan. Nastali su u Londonu krajem 50-ih, početkom 60-ih, naziv im dolazi od “MOD” skraćenice za “Modernist”, prema mladima koji su slušali moderni jazz, R&B, soul, ska, kasnije britanski beat (The WHO, The Kinks, Small Faces) i željeli se razlikovati od starijih generacija.

Glazba im je bila centralni identitet – Modsi su bili opsjednuti gramofonskim pločama i plesom. U modi su težili “eleganciji i sofisticiranom” stilu, ali na mladenački, urbani način. Nose uska, tanka odijela po uzoru na talijanske krojeve, “button down” košulje (Ben Sherman, Fred Perry), parka jakne koje su bile vojni višak, a koristili su ih kako bi zaštitili skupa odijela dok voze skutere, uske kravate, mokasine i Chelsea čizme.

Modsi su živjeli za noćni život, plesne podije i glazbene novitete, voze skutere (Vespa, Lambretta) a omiljeni opijat im je bio amfetamin kako bi izdržali cijelonoćne partyje.

Modsi su opisivani kao “urbano sofisticirani”, a Rockersi kao “ruralno sirovi”

Ukratko, cilj im je bilo izgledati “cool, urbano i moderno”, potpuno suprotno od njihovih tada najvećih rivala “Rockersa” koji su naslijedili kulturu 50-ih, te bili grublji, radničkih korijena. Rockersi su nosili kožne jakne, motoristički stil, slušali rock and roll 50-ih… Modsi su opisivani kao “urbano sofisticirani”, a Rockersi kao “ruralno sirovi”.

Zanimljivo je da je upravo taj njihov sukob obilježio epohu te je kulminirao masovnom tučom na britanskoj obali, upravo u nama rejverima, partijanerima, clubberima omiljenom Brightonu 1964. godine. Mods kultura redefinirala je odnos glazbe i mode, a njihov stil nastavlja inspirirati – od britpopa 90-ih (Oasis, Blur) do današnjih indie projekata i bendova u koje se definitivno svrstavaju i Indie Dance projekti, omiljeni i u stalnom usponu popularnosti na elektroničkoj glazbenoj sceni (Soulwax, Justice, Hot Chip, Adam Ten, Boy Hersher, The XX, Yamagucci).

Paralelno s Modsima, hippie pokret u 60-im donosi mop top frizure, cvjetne uzorke, trapke zvoncare i boho estetiku i “Love & Peace” filozofiju, slušaju rock i psihodeliju i postavljaju se kao kontrakultura.

Naravno, estetika hippie pokreta utjecala je na psy i goa trance osim načinom razmišljanja – filozofijom, već i mjestima koja su bila/jesu žarišta oba stila: Goa (prekrasan obalni dio zapadne Indije po kojoj je i Goa Trance dobio ime), Portugal, Španjolska.

Psy i Goa Trance, kao i hippie pokret pak zajednički su utjecali i dobili i s jedne sasvim druge strane, što ih je sigurno usmjerilo prema “Love & Peace” filozofiji ali i, modno gledano, frizurama i laidback odijevanju.

Jamajka i rastafarijanska filozofija u mnogome je utjecala na prepoznatljive pletenice u kosi, obrađene “majkom zemljom” i organskim dodacima. Današnja psy zajednica minimalno se odmaknula od originalnog goa stylinga, najviše stoga što su se i fanovi tog stila promijenili. Danas su to i dalje “putnici” ali s dobro plaćenim online poslovima za razliku od boema koji su obilježavali hippie pokret.

1970-e donose Punk & Disco. Punk glazba (Sex Pistols, Ramones) svoje je sljedbenike obukla u poderane majice, kožu, irokeze, ziherice i zakovice. Bio je to totalni anti-fashion i anti-establishment stav, dok je Disco (Studio 54 ekipa) težio glamuru, visokim petama, uskim košuljama i majicama, dugim kragnama, šljokicama, teatralnosti i hedonizmu.

Današnji hausijaneri, podosta su uzeli iz tog disco perioda, ne samo glazbeno, no stvoren je modni hibrid u kojem su majice, traperice, hlače i sve ostalo prilagođeni današnjici, upravo pod velikim utjecajem visoke mode i streetware-a. Čak je stvoren i potpuno novi, skoro neovisan glazbeni stil: Nu Disco.

Ne smijemo ni zaboraviti jednog “nevaljalca“, stilski gledano, koji je uveliko utjecao na opstanak ili, neki će prije pristati na pojam, metamorfozu elektroničke glazbe krajem 90-ih: Electroclash; dijete mnogih glazbenih stilova, koje je pomalo, uz dominantne elektroničke utjecaje Techna i Synth Popa, preuzelo najbolje baš iz glavnih filozofija 70-ih te ih izmiksalo u odličnu kombinaciju spajajući futurizam, latex i glam-cyber estetiku.

DJ Hell, Miss Kittin, The Hacker samo su neki od izvođača začetnika, a gomila bandova i DJ-a koji su nastali nakon prvog vala, još su više širom globusa promicali taj zvuk i stil. Kao i Punk i Disco, Electroclash je svoje baze imao baš u Berlinu, Londonu i New Yorku! Zanimljivo, zar ne!?

1980-te su obilježili New Wave, Metal & Hip-Hop. New Wave (Depeche Mode) koristi neon i futurističke krojeve, metalci (Metallica) su u crnoj koži, jednostavnim majicama, uskim trapericama i nitnama, dok Hip-Hop (Run DMC, Public Enemy, LL Cool J) kao svoja obilježja ulične i scenske mode uzima Adidas, Fila trenirke, prevelike zlatne i srebrne lance, na početku s ukradenim znakovima s automobila (WV ili Mercedes), a kasnije sa zlatnim privjescima čije su cijene bile više od većine automobila, te specifične “bucket hats”; okrugle redizajnirane ribičke šešire koji su proslavili i postavili modnu marku Kangol osnovanu daleke 1938. godine na modne piste.

Upravo ti “ribički šeširi”, uz marame (bandanas) i Adidas Originals, obilježili su kasne 80-te, početak 90-ih i prve rejvove. Danas su bucket hats dio “must have” modnog ormara svakog rejvera i partijanera koji drži do sebe: Stussy, Carhartt, Superme neki su od klasičnih brandova, a “Polo” Ralpha Laurena i J.Crew uveli su ih u svoje linije visoke mode.

1990-ih Grunge, Rave i nova generacija Hip-Hopa ulaze svom žestinom na glazbenu modnu scenu kao odgovor na “šarene 80-te”. Nirvana, Prodigy i NWA pršali su iz sve većih razglasa, karirane košulje, poderane traperice, prevelike majice dominirale su scenom koja se modno počela preljevati kroz stilove. Iako je rejv donio fluorescentne boje, UV detalje i respirator maske na svim mjestima gdje se konzumirala glazba, mogli ste gledati široke trapke i hlače, tregerice i kombinezone, sportsku odjeću.

Mnogi modni brandovi doživjeli su „revival“,a neki su svoj zvjezdani uspon počeli upravo u 90-im prošlog stoljeća. Stussy, Hysteric Glamour, Champion, Russell Athletic, Tommy Hilfiger a uz navedene modne marke, rejveri su odijevali poprilično iste brandove kao i HipHop društvo: Ecko, FUBU, Adidas, Nike..

III. POGLAVLJE

Elektronička glazba i vizualni identitet

Rave, techno, trance, house; wearable tech, LED odjeća, AR naočale, digitalni outfiti u metaversu

Kada sam započeo istraživanje za ovaj članak, naišao sam na jedan zanimljiv naslov članka: “Before Streetwear There Was Clubwear” On govori puno, jako puno…

Utjecaj glazbe i klubova na modu oduvijek je bio velik, u nekim dijelovima presudan, a današnji modni izričaji uveliko su oblikovani impulsom koji već više od četiri desetljeća dolazi s elektroničke scene. Klubovi su uz koncerte i festivale u 60-im prošlog stoljeća postali dominantna pozornica predstavljanja i uživanja u glazbi.

Od prvih rave-ova u 90-ima, preko techno klubova u Berlinu do današnjih festivala, moda je postala produžetak glazbenog doživljaja. Svaka scena stvorila je vlastitu “uniformu”. Na elektroničkoj sceni moda je jednako važna kao i beat. Elektronička glazba nikada nije bila samo zvuk, ona je vizualni i modni identitet. Publika koristi odjeću, maske, šminku i detalje kako bi izrazila slobodu, pripadnost ali i individualnost.

Neon, glitter, LED odjeća, maske/respiratori ili pak potpuno crni minimalizam, sve su to znakovi identiteta

Moda omogućava da se poruka glazbe „vidi”, a ne samo čuje. Modni brendovi sve češće prepoznaju moć elektroničke glazbe i preuzimaju njezine utjecaje. Adidas, Nike i Puma dugo su bili prisutni u klubovima i na partyjima, dok je visoka moda (Dior, Prada, Balenciaga) počea graditi kolekcije inspirirane techno i rave estetikom. Moda daje glazbi prepoznatljiv vizualni okvir čineći cijelu scenu kulturnim brendom.

Granice između mode i elektroničke glazbe sve se više brišu. Izvođači, umjetnici i DJ-i surađuju s brendovima, a festivali postaju modne piste. “Wearable Tech” poput LED odjeće, AR naočale* i digitalni outfiti u metaversu otvaraju novu dimenziju. Glazba oblikuje modu, moda oblikuje glazbeni doživljaj – i zajedno stvaraju novu kulturu.

*(uređaji proširene stvarnosti (engl. Augmented Reality) koji kombiniraju stvarni svijet s digitalnim informacijama, prikazujući ih na zaslonu ispred očiju korisnika. Ove naočale projiciraju virtualne objekte i podatke u stvarno okruženje, stvarajući interaktivno iskustvo. Iako tehnologija još uvijek napreduje, cilj je da AR naočale postanu lagane, elegantne i da zamjene pametne telefone u bliskoj budućnosti).

IV. POGLAVLJE

Hrvatska elektronička scena – moda i rejv

Od 1991. PAUK, Aquarius, Kashina, The Best, UP & Down… do Cro-A-Porter i Fashion.hr

A kakva je naša priča, priča o modi i hrvatskoj party sceni, gdje su se osim mode i glazbe i ljubavi isprepletale i party scene naših susjeda. U ranim danima Slovenci i Bosanci, a u zadnje vrijeme priključili su nam se i Srbi, Makedonci, Crnogorci…

Elektronička glazbena scena u Hrvatskoj, slobodno, a možda i bahato ću primjetiti, prva je od mnogih glazbenih epoha u nas koja NIJE zaostajala i kasnila za svjetskim đirom, kako glazbom, tako i modom.
Prvi techno party službeno gledano, održao se 26.12.1991.godine u KSET-u, a DJ Mary kao suorganizator, navodi kako im je jedan od gostujućih DJ-a bio Vanja Balogh, sin poznate i priznate hrvatske dizajnerice Keti, koji je tada živio u Londonu i bavio se DJ-anjem.

Treba li nam bolji dokaz o povezanosti elektroničke glazbe i mode te bolji start scene?! Svakako ne, jer do današnjih dana kolaboracije su se nizale, nekad rjeđe, nekad češće, ali konstanta je tu!

Under City Rave donio je prvi pravi rejv na kojeg su se kasnije nadovezali Galactica, Brave Rave, Future Shock, Total Destruction i Špica Pere u Varaždinu, tzv. “Velika Zabava” u Gorskom Kotaru, prvo “techno vjenčanje” u dvorcu Lukavec.

Nisu zaostajala ni druga mjesta po Hrvatskoj

Aquarius, Kashina, The Best, OTV u Zagrebu, Quorum Colors u Rijeci odnosno Opatiji, Shakespeare, Up & Down i druga mjesta u Splitu vrištala su novom modnom i glazbenom estetikom.

Na početku je rejv davao totalnu slobodu u interpretaciji i iskazivanju modnog izričaja. Skupljalo se sve što je podsjećalo ili bilo kao na stranim rejvovima, ekipa koja je putovala ili živjela vani, donosila je masu „obleke“. Starcima se uzimala HTZ odjeća (odjeća za zaštitu na radu), šivale su se i prekrojavale već postojeće kreacije i komadi – pravi moderni DIY pristup. A mladi modni dizajneri dobivali su prve “velike” narudžbe svojih prijateljima. Neki su od toga napravili i brandove.

Irena Škarica bila je među najprisutnijim na sceni. Organizirala je prvu veliku party reviju u klubu The Best, Quorum Colors je redovno svoje go-go girls and boys oblačio u odjeću lokalnih dizajnera, klub EX u Varaždinu uz veće evente elektroničke glazbe organizirao revije Tekstilne škole Varaždin i frizera iz regije: nezaboravni Pero Propellero iz Ptuja, a kasnije i varaždinski doajen hairstylinga Petar Jaroš česti su sudionici happeninga.

Sigurno ću zaboraviti nekoga spomenuti, ali to ne znači da su manje doprinjeli sceni, stoga slobodno me podsjetite. Rejv je postajao sve popularniji, stilovi glazbe su se polako počeli dijeliti, pa je tako i modni izričaj postajao “uređeniji”. Kužeri i partijaneri, to je bila podjela koja nije nužno isključivala jedne i druge, a na velikim eventima, kao i danas svi su postajali jedna cjelina.

“Must have” je bio klasični Adidas, novi brandovi poput Bad+Mad, Freeman T. Porter, a na nogama su plesne podije “frkale” Buffalo tenisice, specifične po debelim džonovima. Kasnije je španjolski ART preuzeo dominaciju na hrvatskim i regionalnim stopalima, a u 2000-im su dominirali Yellow Cab, Cat i drugi brandovi, poglavito preuzeti sa skejterske scene..

2000-te su obilježili i prvi kontinuirani modni projekti: Cro-A-Porter je započeo s radom i od prvih dana je uključio elektroničku glazbu kao stup predstavljanja mode. Sergej Lugović i ja bili smo prvi za DJ pultovima Cro-A-Porter-a koji je na više lokacija u Zagrebu prezentirao novu modnu ali i glazbenu scenu. Kao i na većini internacionalnih revija na “Tjednima Mode” u Londonu, Milanu, Parizu ili New Yorku i ovdje su se završni partiji bili elektroničarski.

2007. objavljen je i XXX Backstage mix, službena kompilacija za Nokia Cro-A-Porter, na kojoj su se predstavili naši elektroničari Ludvig & Stelar, Darko Vrabac, Duptribe, Ivan Mastermix, Damir Rogina, Ewan, Go Cut & Mario Mataković, Lollobrigida, Jan Peters, a kao producent i autor ubacio sam i nekoliko svojih stvari, te drugi izvođači.

Uskoro se na modnoj sceni pojavio i Fashion.hr, a uz druge projekte, kao i većina dizajnera, podosta su inzistirali na predstavljanju svojih kolekcija uz elektroničku glazbu. Video najave za kampanje radile su se uz autorsku elektroničku glazbu, a ateljei vrtili najnovije pjesme iz čitavog svijeta.

Svakako treba spomenuti kako je glavni hub dizajna koji je surađivao s elektroničkom scenom bio i jest zagrebački Tekstilno tehnološki fakultet te projekt Modni Ormar pokojne profesorice Režek. Tu su nicali i razvijali se dizajneri od kojih mnogi i danas vode glavnu riječ – na danas, (moram ovo napisati), poprilično pustoj hrvatskoj modnoj sceni. No, tu su neke nove generacije koje dolaze i nadam se da će ta mlađa populacija dati novi sjaj i uzlet usprkos svim izazovima današnjice.

PETO POGLAVLJE: Utjecaj globalnih trendova – simbioza glazbe i mode

Utjecaj mode na glazbu i obrnuto; DJ-i u futurističkim kostimima (Daft Punk), vizualni identitet scene, kulturni brendovi

Kroz godine koje sam proveo u oba svijeta, modnom i glazbenom, došao sam do spoznaje kako je zapravo elektronička glazbena scena kroz svoje skoro pa nefiltrirano preuzimanje i primjenu nove tehnologije na scenu, klubove ili festivale, u mnogome zaslužna što je multimedijski pristup umjetničkim projektima u svakodnevnom životu postao standard.

Klasične projekcije i vizualizacije, razglasi,rasvjeta, a u posljednje vrijeme i umjetnom inteligencijom vođeni glazbeno vizualni doživljaji (primjer Sphere u Las Vegasu ili projekti poput putujućeg Gates of Agartha, Afterlifea u Tulumu) sve to postaje svakodnevnica u privatnom, obrazovnom ili poslovnom dijelu naših života.

A modna industrija uvijek je “na oprezu” i budno prati nove trendove, odnosno, kako najbolje i najupečatljivije predstaviti modu. Stoga nije trebalo dugo da preuzme i počne surađivati s elektroničkom glazbenom scenom, od samih početaka.

Utjecaj mode na elektroničku glazbu je bitan i velik. Moda je utjecaj glazbe uzvratila istoj postavljajući se kao vitalni nastavak umjetnika, poboljšavajući vizualni aspekt nastupa i komunicirajući svoj stil i poruku bez riječi. Izvođači često utjelovljuju svoju glazbu kroz kultne stylinge, poput futurističkih kaciga i odijela Daft Punka, koji stvaraju specifičnu auru i tematsku vezu s tehnologijom.

Odnos se razvio izvan osnovne robe i uključio je povišene, modne ponude koje brišu granicu između opreme za obožavatelje i usmjerene mode. Za obožavatelje, odjeća, obuća i moda elektroničke glazbe služe kao opipljiva veza s prolaznim iskustvima glazbe i zajednice, djelujući kao znak pripadnosti i oblik kulturne povezanosti.

Ponavljajući ritmovi i slojeviti zvukovi elektroničke glazbe estetski inspiriraju i prenose u modu smjele uzorke, upečatljive dizajne te upotrebu svjetla i digitalnih elemenata. Kultura elektroničke glazbe potiče individualnost, slobodu i inovaciju, što se odražava u modnim izborima koji nadilaze mainstream trendove kako bi izrazili pripadnost određenoj sceni ili subkulturi.

Elektronička glazba i moda dijele simbiozni i recipročan odnos, pri čemu glazba inspirira modu svojim ritmom, inovacijama i subkulturama, dok moda poboljšava performanse i služi kao oblik identiteta i zajednice za partijanere. Ova interakcija dovela je do različitih estetika, od industrijskog minimalizma techna do eteričnog flow-a trancea, te je inspirirala suradnje u visokoj modi, nosivu tehnologiju i novu generaciju uzvišene, modno napredne odjeće i obuće.

Dakle, različiti žanrovi potiču različite estetike, pa je tako Techno poznat po minimalističkim, često potpuno crnim kombinacijama odjeće i obuće s industrijskim elementima, što odražava sirovu, eksperimentalnu prirodu žanra; Trance sadrži eterične, lepršave odjevne kombinacije s luminiscentnim i futurističkim detaljima; House inspiriran opuštenom, odvažnom estetikom s odvažnim logotipima, crpeći inspiraciju iz kulture underground klupskog života.

Svakako ne možemo stvari generalizirati, pogotovo u elektoničkoj glazbi, i svrstavati stilove u nekoliko pretinaca. Kako se elektronička glazba mijenjala i metamofrozom preuzimala značajke više ili drugih žanrova, tako su nastajali i modni hibridi.

Najbolje sam to doživio u Berlinu, na Love Parade-u 1999., u trenutku “klinča” jedan nasuprot drugome stajali su i osvjetljavali se međusobno kamioni. Na jednom “Kit Kat” fetish ekipa uvijajući se na zvukove industrial techna, a na drugome šarena “Carnival de Brasil” – polugoli i perjem okićeni multi-etnički hausijaneri iz čijeg je razglasa prštio afro i latino ritam.

Danas se to najbolje vidi na primjeru Burning Man-a u Americi, gdje na Mad Max-ovskoj postapokaliptičnoj “pozornici” u pustinji Nevade, odjeća i instalacije savršeno označavaju pripadnost stilu glazbe, filozofiji odijevanja i umjetničkim afinitetima. Glazbenici, umjetnici i dizajneri surađuju na projektima koji spajaju glazbu i modu, dok integracija raznih tehnologija rasvjete u odjeću, stvara interaktivna, vizualna iskustva za nastupe i događaje.

ZAKLJUČAK

„Moda i glazba su poput Fenixa: iako na neko vrijeme nestanu, pojave se u novom obliku…“

Složit ćemo se kako su elektronička glazba i moda poput Fenixa: iako na neko vrijeme nestanu, pojavljuju se u novom obliku inspirirajući nove generacije.

A, kako vi vidite modu i stil elektroničke scene u Hrvatskoj danas?

Nadam se da je ovaj esej dao dobar uvid u našu temu, elektronička glazba i moda te za kraj i za sve one koji žele znati više, slijedi nekoliko “must have” naslova koje preporučujem jer ih vrijedi proučiti:

BIBLIOGRAFIJA I PREPORUKE

Knjige:

Fashion & Music – Jochen Strähle (ed.)
Analizira veze između glazbe i mode, uključujući grunge, merch, komunikaciju i suradnje. Korisno za razumijevanje kako se modne i glazbene industrije isprepliću i komercijaliziraju.

Techno Fashion – Bradley Quinn
Istražuje veze mode i tehnologije: digitalna odjeća, pametni tekstili, cyber estetika. Važno za kontekst suvremene elektroničke scene i futurističkog modnog izričaja.

Energy Flash: A Journey Through Rave Music and Dance Culture – Simon Reynolds
Klasično djelo o povijesti ravea, housea i elektronike od 1980-ih do 2000-ih. Naglašava i vizualne, stilske aspekte rave kulture.

Modulations: A History of Electronic Music – Peter Shapiro (ed.)
Kompendij razvoja elektroničke glazbe kroz različite žanrove. Eseji i vizualni elementi korisni za istraživanje modnog aspekta.

Ten Cities: Clubbing in Nairobi, Cairo, Kyiv… – Johannes Hossfeld i sur.
Istražuje globalnu klupsku kulturu i modni utjecaj u različitim gradovima. Fotografije dodatno dokumentiraju stil i estetiku.

Electronic: From Kraftwerk to the Chemical Brothers
Vizualni prikaz povijesti elektroničke glazbe i njezine kulture, uključujući modu, fotografiju i dizajn.

Fabulous: The Rise of the Beautiful Eccentric – Madison Moore
Analizira queer estetiku, klupsku modu i vizualni identitet, posebno u odnosu na elektroničku scenu.Ž

Last Night a DJ Saved My Life – Bill Brewster & Frank Broughton
Povijest DJ kulture, sa snažnim naglaskom na poveznice između scene, mode i identiteta.

Techno Rebels – Dan Sicko
Povijest detroitskog techna s detaljima o socijalnim i vizualnim aspektima kulture.

The Look: Adventures in Rock & Pop Fashion – Paul Gorman
Premošćuje glazbene i modne ikone (Elvis, Bowie, punk, rave). Iako šire fokusiran, sadrži korisne reference za elektroničku kulturu.

Članci i online izvori

The Rise of Conceptronica – Pitchfork
Esej o konceptualnoj elektronici, gdje se glazba, moda i vizualna umjetnost stapaju.

Honey Dijon’s Fashion & House Roots – Vogue
Intervju i analiza Honey Dijon, DJ-ice i modne dizajnerice koji spaja house i queer estetiku s modom.

How to produce a killer fashion show soundtrack – Vogue Business
Analiza kako dizajneri i DJ-i kreiraju zvučni identitet za modne revije (npr. Richie Hawtin za Pradu).

Larry LeGaspi – Wikipedia
Biografija futurističkog modnog dizajnera koji je oblikovao scenu 70-ih i 80-ih (disco, afrofuturizam).

Dodatne preporuke iz virtualne zajednice (Reddit, forumi)

Preporučio bih naslove poput: „Rave On“, „Technomad“, „Weekend Societies“ i „The Underground is Massive“ kao detaljna istraživanja rave kulture, društvenih i vizualnih aspekata. „Last Night a DJ Saved My Life“ posebno se često spominje kao osnovni pregled DJ kulture i njezine veze s modom.

______

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske