Skip to main content

Berlin: Policijski dokumentarac prikazuje prekid ravea

Hundertzehn, nova dokumentarna serija funka i ARD-a, upravo to pokazuje u nedavnoj epizodi: prekid ilegalne rave zabave u Warschauer Straße u Berlinu.

Nekoliko berlinskih policajaca prekinulo je nenajavljeni party zbog pritužbe stanovnika na buku. Nezadovoljni raveri prisiljeni su napustiti mjesto održavanja ispod mosta Warschauer. Raspoloženje tada postaje napeto.

Samoorganizirani techno događaji često se održavaju ispod mosta Warschauer, nedaleko od lokacije RAW-a, i uglavnom su ilegalni zbog buke ili ako nemaju licencu.

Kako je NNNJM iz kafića i jedne poruke stvorio beogradsku priču o jutarnjim partyjima

O generaciji Z i njihovom konceptu “soft clubbing” već smo pisali. To je alternativa noćnim izlascima koja nudi druženje, ples i glazbu u nešto drugačijem, ležernijem ritmu i postaje sve popularnija. Jedan od prvih primjera tog trenda u našem susjedstvu upravo je beogradski kolektiv NNNJM (kratica od “Niko nikom ne jebe mater“), čiji jutarnji događaji posljednjih mjeseci privlače sve više pažnje.

Iza ideje stoji petorica prijatelja – Luka, Petar, Ognjen, Luka i Andrej. “Najbolji prijatelji, braća rođena“, kako nam kažu su različiti svako na svoj način, ali ih spaja Beograd i zajednička energija. Spoj toga prirodno je doveo do rađanja zajedničke ideje.

Sve je počelo prošlog rujna, kada su preuzeli mali kafić u centru grada. Ostvarili su tako dječački san da imaju vlastiti lokal, no ubrzo su uvidjeli koliko je teško voditi ga. Ideja koja ih je pogurala dogodila se sasvim spontano. “U dva ujutro, preko WhatsAppa, pala nam je na pamet ideja da okupimo ljude, slušamo muziku i đuskamo, ali ujutro, u bašti kafića. Nakon prvog NNNJM-a shvatili smo da smo pronašli stvar koja radi“, objašnjavaju.

Njihova filozofija jednostavna je i svodi se na moto “Jutro je pokretnije od večeri“. Pod vedrim nebom, uz sunce i dnevnu energiju, NNNJM okuplja šaroliku publiku počevši od trkača i ljudi s djecom pa do onih koji jednostavno žele započeti vikend na pozitivan način. Publika im brzo raste te su već nakon nekoliko događaja shvatili da više od pola okupljenih nisu njihovi prijatelji, nego nova publika koja je prepoznala iskrenu energiju.

Naši događaji nisu mjesto za poziranje i pojavljivanje, nego za smijeh, ples, zagrljaje i zajedništvo. Toliko pozitivne energije da to ne možemo opisati“, pričaju nam.

Za glazbeni dio programa zaduženi su DJ-evi koji razumiju posebnu atmosferu ranog termina. Tako da je na dosadašnjim izdanjima NNNJM-a bilo prilike za čuti glazbene odabire samih članova kolektiva, ali i gostujuće DJ-eve poput Aleksandra Gilića, Šćepine Vragolije i White City Soula. Kod odabira DJ-eva kažu ne žele bit jednodimenzionalni, jer svako jutro nosi drukčije raspoloženje, a tako i samu glazbu.

Nismo samo jedna vrsta muzike, nismo samo jedan žanr. Jer kao što se svi mi kad ustanemo, ne ustanemo uvijek s istim raspoloženjem, tako i naša muzika nije i neće uvijek biti jedan te ista“, otkrivaju.

Da su pogodili s konceptom dokazuje i činjenica da su se u Beogradu ubrzo pojavili i drugih jutarnji koncepti po uzoru na NNNJM, dok su oni na društvenim mrežama okupili više desetaka tisuća pratitelja.

Za NNNJM ovo je tek početak. Planiraju nove lokacije i izdanja, a na pitanje hoće li jednog dana prijeći i u noćne sate, odgovaraju da ne odbacuju mogućnost, ali da je jutro zasad njihova glavna priča. “Naša filozofija je jasna: okupljati ljude oko ideje zajedništva, ljubavi i harmonije. Kod nas nitko nikome ne jebe mater – ovdje se pleše.

Zašto nas glazba naježi? Znanost otkriva zašto osjećamo trnce po tijelu na partyjima i festivalima

Jeste li se ikada naježili dok slušate omiljenu pjesmu? Ako je odgovor da, onda vaš mozak ima jednu posebnu vještinu koja stvara most između zvuka i osjećaja. Taj se fenomen naziva frisson (francuska riječ za „trnce“) i javlja se kao fizička reakcija na snažno emotivno iskustvo. Poput vala koji prolazi tijelom, često u trenutku kada pjesma pogodi „točno u žicu“.

foto: Toni Jurić

Studija objavljena u znanstvenom časopisu Social Cognitive and Affective Neuroscience pokazuje da osobe koje dožive trnce imaju veću povezanost između područja mozga zaduženih za zvuk i onih koji upravljaju emocijama. Drugim riječima, njihovi mozgovi zvuk i osjećaje čitaju istim jezikom. Frisson može biti još jači ako je pjesma povezana s važnim uspomenama poput prve ljubavi, poseban festival, nezaboravan trenutak s putovanja. Zato ponekad samo jedan takt može prizvati zalazak sunca, glas voljene osobe ili neki poseban iz izlaska.

Znanstvenici ga nazivaju i „orgazam kože“, a nastaje kada glazba iznenadi mozak naglim promjenama tempa, melodije ili emocije u izvedbi. Tada dolazi do naglog oslobađanja dopamina, neurotransmitera povezanog s užitkom, što izaziva onaj intenzivni, gotovo euforični osjećaj.

Važnu ulogu imaju i glazbena dinamika i glasnoća. Dramatične pauze, nagli ulazi ili iznenadne promjene ritma pojačavaju efekt, dok snažan zvuk dodatno aktivira mozak. Upravo zato mnogi pamte određene koncerte i setove ne samo po glazbi, nego po onim trenucima kada vas uhvate trnci i osjećate da ste dio nečeg većeg.

Frisson nije nešto što se može uvijek prizvati na zahtjev. On dolazi kada ga najmanje očekujemo – u sobi sa slušalicama, usred velike pozornice festivala ili na malom afteru u zoru. Ali kad se dogodi, podsjeća nas zašto glazbu ne samo slušamo, nego i osjećamo.

Nego da vas pitamo: koja vas je pjesma posljednja izazvala trnce? Javite nam svoje odgovore na društvenim mrežama!

Macadam Street objavio EP “Emerald City” na etiketi Groove Plus talijanskog meštra Paola Barbata

Luka Turato, poznatiji kao Macadam Street, objavio je svoj novi EP “Emerald City” na etiketi Groove Plus, iza koje stoji talijanski meštar house glazbe Paolo Barbato.

Macadam Street od tinejdžerskih dana gradi svoj put u elektroničkoj glazbi, a danas ga publika prepoznaje po setovima i produkcijama prožetim hipnotičnim i uzdižućim melodijama. Osim toga, vodi i radijsku emisiju Radijator na Radio Korzu, posvećenu deep, organic i progressive zvuku.

Radijska emisija “Radijator” je već treću godinu sastavni dio Radio Korza

Novo produkcijsko umijeće Macadam Streeta donosi dvije trake. Naslovna “Emerald City” donosi mistično iskustvo kroz duboke ritmičke varijacije, zborske udarce i smireni vokal koji se pretvara u snažan bas i eksploziju energije.

Druga skladba, “Level 4“, oblikovana je kroz perkusivno putovanje obogaćeno pulsirajućim riserima, vibrantnom atmosferom i moćnim padovima, što rezultira poliranom progresivnom produkcijom.

EP “Emerald City” je dostupan za preslušavanje na svim aktualnim streaming platformama.

Kokain u Hrvatskoj je pun otrova. “Režu” ga s lijekom za svinje i ovce, opasnim za ljude

Kokain posljednjih godina bilježi sve veću popularnost u Hrvatskoj, posebno među mlađom populacijom. No, osim što sam po sebi nosi visoki rizik ovisnosti i zdravstvenih problema, dodatnu opasnost stvara činjenica da se na ilegalnom tržištu često “reže” različitim tvarima.

foto: Arcode ACD on Unsplash

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, u kokainu se redovito pronalaze supstance poput fenacetina, lidokaina i levamisola – lijeka za parazite kod životinja. Takve primjese mogu izazvati aritmije, oštećenje organa i pad imuniteta, a korisnici nikada ne mogu znati što točno unose.

Analize Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da čistoća kokaina na tržištu izrazito oscilira. U 2024. godini kretala se od svega 0,3 do čak 88,7%, s prosjekom od 55,7%. Kod uličnih doza do jednog grama prosjek je bio još niži, oko 51%. To znači da droga koja stigne do krajnjeg korisnika prolazi kroz dodatna razrjeđivanja.

foto: Colin Davis on Unsplash

Najčešće primjese, poput kofeina, prokaina ili paracetamola, mogu dodatno opteretiti srce i živčani sustav te izazvati neočekivane i po život opasne posljedice. Stručnjaci posebno upozoravaju na levamisol, čija upotreba kod ljudi može uzrokovati ozbiljne poremećaje krvi i imuniteta. Kako je za Hinu objasnio koprivnički veterinar, lijek levamisol kojim se kokain često “reže” može biti posebno opasan za ljude. Njega se legalno koristi za liječenje životinja od srčanih i plućnih glista. Najčešće se daje svinjama i ovcama, a kućnim ljubimcima se ne daje.

Srećom, najopasniji sintetski opioid fentanil, koji u drugim dijelovima Europe završava pomiješan s kokainom, zasad još nije pronađen u Hrvatskoj. No, stručnjaci upozoravaju na mogućnost njegova pojavljivanja i ističu nužnost stalnog praćenja.

Analiza otpadnih voda otkriva: Kokain češći u Zagrebu, ecstasy u Splitu

Istraživanja pokazuju i stalan rast konzumacije kokaina: dok ga je 2011. probalo 0,5% populacije, 2023. taj broj porastao je na 2,6%, a među mladima od 15 do 34 godine na čak 4,2%. Prosječna dob prvog korištenja kokaina u Hrvatskoj nije se značajno mijenjala posljednjih godina te se kreće između 21. i 23. godine života. Za usporedbu, kanabis je daleko rašireniji i konzumirala ga je gotovo četvrtina odraslih, ali kod njega nema značajnijih promjena u trendu.