Skip to main content

7 filmova o povijesti techno glazbe


Od Detroita i Berlina kroz ove serijale upoznajte se i sa ilegalnim rave partijima središnje Europe, do ostalih techno scena europskih prijestolnica kulture. Kako je nastala techno glazba i gdje, te tko su njeni inovatori i ambasadori!



1. High Tech Soul – The Creation of Techno Music
Dokumentarni film koji govori o nastanku techno glazbe. Od rasnih nemira 1967. do stvaranja underground scene kasnih 90-tih doznajemo zašto je ta glazba stigla iz Detroita u ostale dijelove svijeta, te govori o inovatorima Detroit techna Juan Atkinsu, Derrick Mayu i Kevin Saundersonu. Tvorac filma je Gary Bradow iz Amerike, inače lokalni redatelj iz Detroita. Richie Hawtin, Jeff Mills, Carl Craig i Eddie Fowlkes objašnjavaju zašto techno nije mogao doći odnikud već iz Detroita.



2. We Call it Techno
Donosi raritetne snimke od 1988. do 1993. iz Njemačke. Kompletan film pogledajte ovdje.
{youtube}9LbtkJ2UZ6E{/youtube}

Iz Berlina stiže i priča o Tresoru.



3. Modulations
Razvoj elektroničke glazbe i njezinih mnogih žanrova. Kako se širok raspon stilova i scena stvarao kroz eksperimente u formiranju zvuka.



4. Free Tekno
Svjetski putnici koji rade ilegalne partije po šumama. Putovanje u pravo podzemlje ilegalnih underground techno festivala središnje Europe. Režiser filma putuje sa skupinom nizozemskih i irskih mladića koji organiziraju ilegalne rave partije po šumama Njemačke i Češke. Film pogledajte ovdje.



5. Universal Techno
Dokumentarac o techno sceni snimljen sredinom 90-tih uz dosta zanimljivih video kolaža s partija, festivala, produkcije, intervjua. Video materijali su uzeti s njemačke, britanske i američke scene. Od berlinskog Loveparadea povodom čega je izjavu dao i Sven Vath, pa sve do priče koja je usmjerena na scenu Detroita i njene pionire. Film pogledajte ovdje.



6. RA Real Scenes
Serijal filmova u kojima RA istražuje glazbenu, kulturunu i kreativnu stranu destinacija elektroničke glazbe. Priča u prvi plan stavlja ključne figure scene – producente, DJ-e i promotore.

7. Slices: Richie Hawtin
Electronic Beats je 2006.g pokrenuo specijalni DVD serijal "Slices" koji prati život i rad istaknutih umjetnika odnosno pionira elektroničke glazbe. Za prvo izdanje odabran je Richie Hawtin kao ikona svjetske scene. Priča se oslanja na važnije faze i događaje u Hawtinovom osobnom i umjetničkom životu, otkrivajući tako put Richiea od tinejdžerskih dana na koga je dosta utjecala glazba s Detroitskih radia, nakon čega su talent i strast pretvorili ovog glazbenika u uspješnog techno DJ-a i producenta koji svojim radom uveseljava stotine tisuća ljudi diljem zemlje. Film pogledajte ovdje.

Techno kakav je nekad bio – Loveparade i Tresor snimke iz 1996.


Ove snimke će starije generacije s pozornošću pogledati i prisjetiti se kako je techno zvučao nekad.


Autor fotografije: Gerd Danigel , ddr-fotograf.de

Slijedeće video snimke napravljene su dan poslije Loveparadea u nedjelju 14.07. kada se tisuće rejvera sjatilo u istočni Berlin na after u Leipziger Straße, nekadašnji dom kluba Tresor. Donosimo jedan od rijetkih prizora sa ove lokacije koji su digitalizirani i objavljeni na internetu.



Na tom mjestu kasnije je izgrađen trgovački centar Mall of Berlin, a nasuprot se nalazi Ministarstvo financija. Jedna od najvećih grešaka tadašnje Gradske uprave je bila da zgradu u kojoj je bio Tresor preda u ruke investitorima u trgovački centar. Tresor se zatvorio 2005.g., a ponovno otvorio na novoj lokaciji 2007.

{youtube}x1UdYS6mTdM{/youtube}

{youtube}6NLHO7lIkjk{/youtube}

10 klasika Detroita za ljude koji nemaju pojma o technu

"Bez kompromisa" – najbolji je pridjev koji opisuje Detroit techno i ljude koji su bili temeljni dio scene. "If house is a feeling, techno is an idea."

Pod utjecajem Kraftwerka, electra, Bambaataa, Italo Disca, George Clintona, novog vala i post-disco boogie-a (zapravo sve što se čulo na radio showu Electrifying Mojo-a), Detroit techno ubrzo postaje popularniji u inozemstvu nego što je ikada bio u svome domu.



Slušajte ove trake na nećem boljem od sićušnih zvučnika na laptopu. Ova glazba namijenjena je pravim sound systemima.

10. A Number of Names – “Sharevari” (1981)

"Sharevari" se i dalje općenito smatra prvom pravom techno trakom.
{youtube}IeF0xTdHPfA{/youtube}

9. Cybotron – “Cosmic Cars” (1982)

Cosmic Cars je ovdje jer povezuje autorske motive zaštitnog znaka Detroit techna s futurističkim slikama i idejama post-industrijskog svijeta koji je prikazan Alvin Tofflerovom "The Third Wave", vrlo utjecajnom za ove mlade ljude koji se bore s nekada uspješnim Detroitom koji je iznenada bolovao početkom 80-ih.
{youtube}aOBUqCIXXWY{/youtube}

8. Eddie Fowlkes – “Goodbye Kiss” (1986)

Goodbye Kiss je važan dio rane faze detroitskog zvuka.
{youtube}waVTyAks4v0{/youtube}

7. Rhythim Is Rhythim – “Nude Photo” (1987)

Iako je najviše poznat po Strings of Life, Nude Photo na kojo Derric May surađuje s Thomas Barnettom je sigurna, suzdržanija koja zvuči poput rane faze house glazbe u Chicagu.
{youtube}I7HiL2m63pQ{/youtube}

6. Anthony “Shake” Shakir – “Sequence 10” (1988)

Prva traka Shake-a aka Mr. Gone izdana za kompilaciju Techno! The New Dance Sound of Detroit.
{youtube}YuNYq_iKbkI{/youtube}

5. Inner City – “Big Fun” (1988)

Kevin Saunderson aka The Elevator napravio je prve mainstream crossover hitove koji su proizašli iz Detroita: Good Life i Big Fun.
{youtube}Gr-zG-IXDyo{/youtube}

4. Octave One – “I Believe” ft. Lisa Newberry (1990)

Ova izgovorena gozba je i dalje jedna od najboljih u diskografiji Octave One-a, koji su jednako dobri u studiju kao i dok sviraju live PA. Jedan su od najboljih elektroničkih actova na planeti.
{youtube}yGSO6cZ36XU{/youtube}

3. Suburban Knight – “The Art of Stalking” (1990)



Ovaj instrumentalni rez prikazuje tamnu stranu detroitskog stila. Čuo sam ju u 5 ujutro u nekom prljavom mračnom skladištu – radi to da se vaš gušsterski mozak kovrtla.
{youtube}I7N8tNuuGv8{/youtube}

2. Underground Resistance – “The Punisher” (1991)



I u svome četvrtom desetljeću i dalje razvaljuju. UR čini to da Public Enemy izgleda kao Macklemore. Evo ih kako jednako razvaljuju na Dimensionsu 2015.
{youtube}RhLNawtC0bo{/youtube}

1. Jeff Mills – “The Bells” (1997)



Ne dobiješ nadimak "The Wizard" zbog telefoniranja. Jeff Mills je vjerojatno najveći obožavatelj svemira i NLO-a u Detroitu, a iako je bio u Europi, njegovo ime će zauvijek biti povezano s gradom gdje je započeo.
{youtube}KevUFO2moZI{/youtube}

[Izvor]

 

Iz Detroita do Hrvatske – dani kada je techno glazba zaživjela na našim prostorima

Techno je oblik elektroničke glazbe, koji se razvio u Detroitu (Michigan, SAD) sredinom 1980-ih, pod utjecajem electro i funk glazbe, kao i novog vala.
{youtube}KNz01ty-kTQ{/youtube}
 
Povijest techno glazbe
 
Riječ techno je skraćenica od riječi tehnologija i prvi put se koristi 1985. godine kao naziv za granu house glazbe. Prvi DJ koji je 1985. isproducirao techno je Juan Atkins. DJ Jeff Mills kaže: "Techno u Detroitu ima istu funkciju kao hard hip-hop u L.A.-u ili New Yorku. On je vrsta bijega. Pa u Detroitu se ubija iz zabave!"



U Europu techno prvi put stiže 1987. godine. Poslije početnog uspjeha u Detroitu, techno glazba se širi na mnoge podžanrove (Techno, Trance, Tech-house, Techno rave, Hard core techno, itd.), a prostorno na cijeli svijet.



Ekspanziju doživljava početkom 1990-tih godina kada se javlja mnoštvo Techno rave party-a širom Europe poglavito u Njemačkoj i Nizozemskoj. U velikoj Britaniji javio se specifičan "Techno rave" pokret kao odgovor na "dosadnu" pop glazbu 1980-tih i kao nastavak razvoja elektroničke britanske "Acid-house" scene koja je bila zabranjivana krajem 1980-tih godina. Velika Britanija je specifična i po tome što je utemeljila zvuk "Rave" glazbe, sa specifičnim "piano rifovima" u kombinaciji s "techno hard core" elementima. Naj poznatija diskografska kuća tog vremena bila je Londonska "XL recordings" s izvođačima poput "SL2", "T99", "Cubic 22", itd. Od ostalih britanskih izvođača poznati su bili: "Altern 8", "Future sound of London", "Dream Frequency", "Oceanic", "M.A.N.I.C." , itd.



S druge strane, u Njemačkoj, javio se još masovniji "Techno rave" pokret s poznatim "Mayday"-om koji svoje začetke ima 1991. godine, a javio se iz javnog bunta kada su berlinske gradske vlasti htjele zatvoriti prvi berlinski "rave" radio "Rave channel DT64". Od poznatih izvođača – zagovornika ovog berlinskog radija bili su: Marusha, Sven Väth, DJ Tanith, Westbam, X-101, itd. Tom prilikom, 1991. godine održan je prvi Mayday – "rave party", prigodom kojeg je Marusha izdala skladbu pod nazivom "Rave channel". Kasnije slijede novi Mayday "rave party"-i, a zvuk Techno glazbe poprima žanrovski nešto žešći zvuk te se javlja period "Hard core Techno" glazbe. Polovicom 1990-tih godina žanrovski se javlja Techno trance glazba. Pad berlinskog zida u Njemačkoj je stvorio pravu techno revoluciju.
{youtube}NxmRbDKQuFc{/youtube}

Techno glazba u Hrvatskoj
Techno glazba u Zagreb dolazi također početkom 1990-tih godina kada se prvi put ovaj zvuk mogao čuti u zagrebačkom klubu "Gjuro II" na party-ima radnih naslova "Ecstasy party", "Space party", "Extravaganza", te nešto kasnije i u zagrebačkom klubu Aquarius na prvim Techno "party"-ima radnih naslova "Sabotage", itd. Prvi Techno "rave party" u Zagrebu održan je 1993. godine u Mesničkoj ulici u podzemnom nuklearnom Titovom skloništu – tunelu Grič ispod Gornjeg grada.


{youtube}DYlFMyRokQg{/youtube}

Gostovali su renomirani DJ Beamish iz Londona, Random Logic iz Slovenije, DJ Mate Galić iz Berlina i drugi gosti iz Londona i Europe. Cijeli party bio je popraćen specijalnom reportažom na tadašnjem MTV-u. Nakon toga otvorena su vrata mnogim drugim Techno "rave party"-ima koji slijede u Zagrebu, a od kojih treba izdvojiti "Future shock", "Vivid", "Galactica", itd.
{youtube}Yt4Px59VkrM{/youtube}
 
Izvor – [Wikipedia]
 

Padom berlinskog zida techno glazba je eksplodirala


Kako to obično biva, nešto mora umrijeti da bi nešto drugo živjelo. Teška razdoblja rađaju ona dobra i utezi na duši društva kroz kreativnost i umjetnost preobražavaju se u nešto lijepo i u nove početke.

Foto: NPR
 
Prije par godina je objavljen dugo očekivani engleski prijevod knjige naziva Der Klang der Familie aka Sound of the Family aka Zvuk Obitelji. Radi se o knjizi koja je nastala kao rezultat rada novinara Felixa Denka i Svena von Thülena. Ova dva gospodina provela su gotovo 150 intervjua sa samim začetnicima i začetnicama berlinskog techna odmah nakon pada Zida. Ovo nije sociološka studija nego iskren razgovor o onome što se događalo u ovoj protofazi s onima koji su te događaje živjeli. Priča je ispričana kroz oči prvih DJ-a, producenata, vlasnika klubova, izbacivača i polaznika partija.

alt
 
Pad berlinskog zida dočekan je sa suzama, smijehom, šampanjcem, cvijećem i plesom na ulici, događaj koji je zauvijek odredio emocije jedne nacije, godinama podijeljene među sobom. Prije 28 godina ovim činom počelo je popravljanje svih bolnih rana i poderotina u tkanini njemačkog društva. Iako razmirice dvije, do nedavno suprotstavljene strane, nisu nestale, čini se da je glazba ublažila njihove oštre rubove i stvorila platformu za zacijeljenje.
 
Naravno, koncerti i plesnjaci su postojali i dok je zid još suvereno stajao, ali Berlin je bio prvenstveno rock grad s jakom avangardnom scenom. No padom zida oni s Istoka donose sa sobom novi senzibilitet. Izmučeni događajima, napetostima i restrikcijama koje je donijelo prethodno razdoblje traže mračniji, dublji i ozbiljniji zvuk.
{youtube}NxmRbDKQuFc{/youtube}
 
Ovaj novi zvuk prirodno pronalazi svoju adresu u novim, do sada u potpunosti nedostupnim, prostorima. Još donedavna ste mogli biti streljani bez pitanja stupite li nogom u neki do ovih prostora, ali sada su ove neobične lokacije postale dostupne i igrom slučaja pružile savršene akustički/vizualne pejzaže koji se bešavno uklapaju u porođajne boli nove glazbene revolucije. Betonski podzemni trezori, napušteni vojni prostori ili pak derutni prostori tvornice. Sve je bilo dopušteno. Iako je Detroit već stvarao svoj zvuk Berlin je tražio nešto jače. Ovi lokaliteti su poslužili kao prostori za auditornu katarzu cijeloj jednoj, ratom i napetošću obilježenoj, generaciji.

alt
 
Zanimljivo je kako su ova nova scena i u potpunosti novi zvuk pružili priliku i marginaliziranim ili potisnutim društvenim skupinama da pronađu svoje mjesto, da stupe na svjetlo kroz pokret i ljubav. Tako je uspon berlinskog techna ujedno imao neke paralele sa čikaškom house scenom u maniri u kojoj je gay populaciji dao slobodu da budu tko jesu i bilo je sasvim svejedno hoće li se na podiju jedan do drugog zateći gay muškarac u srednjim godinama i mladi nogometni huligan. Ljudi su bili umorni od zamjeranja i mržnje i radilo se samo o glazbi. Žene su se također prvi puta počele osjećati kao dio scene i masovno dolaziti na partije. Ako tražite gdje se rodio PLUR možda su prava mjesta na koja treba zaviriti baš napušteni lokaliteti Berlina od čijih zidova su odzvanjali prvi koraci techna.

Postoje događaji koji tako jako sjednu na vremensku traku povijesti da mijenjaju cijeli plan igre. Toliko su utjecali na tijek globalne povijesti da je gotovo nemoguće zamislit svijet u kojem se nisu dogodili, događaji koji dijele vrijeme na ono koje ima prefikese pred- i post-. Može li se ponoviti još jedna glazbena revolucija kao ova? To nitko ne zna. Svijet se promijenio, okolnosti su se promijenile i ne treba očekivati ili priželjkivati isto. Fluidini tijek vremena i događaja neminovno će rezultirati nekim novim glazbenim revolucijama. Ni boljim ni lošijim, samo drugačijim. Jer kao što svi dobro znamo ni jedna ljubavna priča nikada nije u potpunosti ista. Tajming je sve, prava glazba u pravo vrijeme, na pravom mjestu. Do neke slijedeće revolucije koja možda već kuha pod kožom društva… pozdravljamo vas.
{youtube}KXfK7H2eFl8{/youtube}

Berlinski zid pao je 9. studenoga 1989. a ovo je događaj nakon kojega je techno glazba evoluirala u Berlinu.