No kako dežurni burazluk ponekad ne spomene da nije nužno javno pustiti sve što si ikada stvorio, tako i ponosni tronjani Forbesove Electronic Cash Kings liste, unatoč tome što pune stadione i tjeraju milijune na ples uz mnoštvo "prstom u pekmez" traka, imaju i pokoju koja je trebala ostati u nekom fileu na kompu i nikada ne vidjeti svjetlo dana. Pa slijedi mali podsjetnik da smo svi ljudi (da i ti koji si ponekad plesao na njih samo zato jer su svirale) i da ponekad i najuspješniji fulaju.
1: Calvin Harris i rad na "Holiday" by Dizzee Rascal
{youtube}ANE9A5osUes{/youtube}
Traku su odbili The Saturdays, pokupio ju je Dizzie Rascal, kojeg je uvelike popularizirao sam Calvin, produciravši dvije trake koje su se zatekle na albumu Tongue N' Cheek, a traka je čak ugostila i Goldiea, ali nije joj bilo pomoći.
2: Gotye – "Somebody I Used To Know" (Tiesto Remix)
{youtube}5nPE1UtQLDE{/youtube}
Mlaki pokušaj remixa koji je neobično sličan traci "One (Your Name)" by Swedish House Mafia!
3: David Guetta – "Sexy Bitch" ft Akon
{youtube}cUtxVC61wiU{/youtube}
Pjesma koja je od 2008. nadalje Guettu pozvala u beskonačno mnogo dance-pop kombinacija. Ali i jedna nasumična činjenica. Možeš gdje god želiš cenzurirati "bitch" u "chick", ali na Spotifyju ostaje u originalu.
4. Zedd and Aloe Blacc – "Candy Man"
{youtube}QCylGd7VF9U{/youtube}
Zedd je inače tip koji je uspio surađivati s mainstramom u finom balansu i koji iskreno voli svoje fanove, no ni on nije imun za prodavanje korporacijama, u ovom slučaju šarenim M&M-sima. Moglo je proći i bez toga.
5. Steve Aoki – "Cakeface"
{youtube}E7G5Ms76K-Q{/youtube}
Službeni video koji slavi to da su ljudi platili fini novac da bi slušali glazbu i na kraju gledali da su ruke koje su platili uposlene bacanjem torti.
6. Diplo – "Express Yourself"
{youtube}BKaL7WL-onI{/youtube}
Više manje samo soundtrack za slow motion stražnjotres (uz obavezne insinuacije pljeska stražnjičnih obraza clap efektom), u kojoj je čini se i promo bio golema količina fotki stražnjica na Diplovom instagramu.
7. Skrillex & Damien "Jr Gong" Marley – "Make It Bun Dem"
{youtube}BGpzGu9Yp6Y{/youtube}
Skrillexov pokušaj da načini nešto drugačije i pokaže koliko raznolik njegov zvuk može biti pa ga je malo postavio kao reggae pozadinu.
8. Rasmus Faber ft Emily McEwan – "Are You Ready" (Kaskade Remix)
{youtube}OIx1eTKfcEk{/youtube}
Ovih 6 minuta daje neobičnu emociju beskonačne vožnje liftom – Čuješ zvukove ali zapravo ih ne procesuiraš.
9. Dimitri Vegas & Like Mike
{youtube}Y5pPyEnFdZI{/youtube}
I za kraj višeminutni pokušaj tjeranja ekipe na podiju da sjedne iz samo njima poznatog razloga. Koliko god gledamo nije nam jasna motivacija iza ove male šarade.
Eto pa budi zahvalan ponekad da nisi slavan i da tvoji failovi ostaju privatni i neraspoloživi ekipama portala da po njima prekapaju. Svaki fail te gura korak bliže uspjehu i priznajemo ujedno i njihov potencijal za rast!
Informacije koje smo dobili uključivale su da će za mlade ljude koji tek počinju cijena prve godišnje licence biti umanjena za četvrtinu, da DJ-i koji glazbu vrte s originalnih izvora kao CD-a ili vinilki ne trebaju dozvolu ZAMP-a i da je ona potrebna samo pri umnažanju ovih djela, remiksanju ili korištenju specifičnih sampleova kod kojih je potrebno dopuštenje autora djela. Licenca vam neće trebati ni puštate li u javnost svoje vlastite originalne produkcije.
No paralelno se potegao i problem definiranja pojmova kao što su recimo "afirmirani i neafirmirani DJ", koji bi mogao utjecati na cijene licenci i ZAMP je objasnio kako ne postoji jedan predstavnik ili udruga koja bi štitila interese onih koji noći provode za pultom i kojima bi se mogli obratiti. Nikada do sada meštri elektroničke glazbe nisu imali jedno ujedinjeno tijelo koje bi ih zastupalo u pravnim pitanjima i koje bi moglo razjasniti nejasne ili krivo definirane pojmove ili one koji su uspostavljeni izvan domene elektroničke glazbe kao specifičnog žanra. Rezultat je taj da većina glazbenika u komercijalnijim vodama posjeduje licence, dok velik dio underground DJ-a, kako i priliči podzemlju, operira u mraku.
Tema potrebe za udrugom ili organizacijom, preko koje bi DJ-i mogli ostvariti prava za sebe i kolege, potegla se i na segmentu sa ZAMP-om održanom u sklopu KS Takeovera u Splitu 3. lipnja. Prednosti stvaranja jednog ovakvog sliva su višestruke i mogle bi omogućiti utjecanje na zakone, odredbe i odluke koje ih se direktno tiču, ali i apelirati snažnije da strani festivali koji bijesne pod lokalnim nebom imaju veći broj sudionika s domaćih lineupa koji će biti pravedno kompenzirani za svoje vrijeme, a ne isplaćeni u ulaznicama ili rečenicama da bi im trebala biti čast što imaju prilike uopće svirati na eventu ovakve magnitude. Simboličke članarine bi mogle biti usmjerene u stvaranje boljih uvjeta za sebe i scenu, a dio sredstava prenamjenjen za financiranje novih događaja na kojima bi mladi ljudi mogli dobiti solidne početke i podijeliti svoju glazbu s kolektivom, ili pak u svrhu edukacije, dijeljena iskustava ili uspostavljanja raznih servisa.
Trenutne cijene licenci su određene prema količini glazbenih djela koje planirate koristiti, unutar domena od 1 -4000 djela, 4001 – 6000, 6000 – 10000 i kao dodatak stoji cijena za prijavu jednokratnog eventa na kojima će se koristiti od 1 – 10000 glazbenih djela. Sve licene, bez obzira na to kada su prijavljene, vrijede do kraja kalendarske godine.
a) od 1 do 4.000 djela: 1.360,00 kuna uvećano za PDV
b) od 4.001 do 6.000 djela: 1.700,00 kuna uvećano za PDV
c) od 6.001 do 10.000 djela: 3.400,00 kuna uvećano za PDV
d) single event licence od 1 do 10.000 djela: 400,00 kuna uvećano za PDV
Kako je povijest pokazala od udruživanja prvih ljudskih zajednica, preko uspona koncepta teama i industrijske revolucije, pa do danas – snaga je u broju.Više glasova spojenih u jedno s zajedničkim ciljem i misijom mnogo je snažnije no pokoji usamljeni šapat iz gomile. Ako vam se nešto ne sviđa, ne smatrate to optimalnim, prvednim ili najboljim rješenjem, sjajno je da živimo u svijetu u kojem je jedina konstanta promjena, a klackalica može prevagnuti uz malo truda i volje. Stoga pozivamo sve renomirane DJ-e i mlade ljude koji tek počinju puni elana, želje i energije, da iniciraju stvaranje jednog kolektiva koji bi definirao način djelovanja, ciljeve i načine kako da do njih stignu na korist obje strane. Bolje riješenje uvijek spava negdje u prikrajku, samo ga je potrebno pronaći!
Stari gospodin Grk, Periklo, još je napomenuo: "Samo zato što tebe nije briga za politiku, ne znači da politiku neće biti briga za tebe!" – Možeš govoriti kako samo želiš ići okolo, uživati u širenju i slušanju glazbe bez legalnih zavrzlama, ali neminovno si dio kotačića mašinerije htio ti to ili ne. Pa ako već ne možeš izaći iz stroja ostaje ti da promijeniš kotačiće i preusmjeriš vodu na svoj mlin koliko je to moguće.
Danas i u slijedećih nekoliko dana na Sonusu možete očekivati nastup svjetskih poznatih imena kao što su Luciano, Chris Liebing, Joseph Capriati, Dubfire, Tale Of Us, Seth Troxler, Tini, Sam Paganini, Pan-Pot i mnogi drugi.
Festival će tradicionalno zatvoriti after party pod virtuoznom palicom Ricarda Villalobosa i njegove ekipe koji počinje 26. kolovoza u 9h ujutro.
Ograničeni broj dnevnih ulaznica bit će dostupan na ulazu u festivalu. 250 kn iznosit će dnevna karta za sve dane osim zadnjeg dana festivala kad će cijena biti 300 kn.
Sentrum Scene popularni je klub usađen u ulice Osla s kapacitetom od 1700 gostiju. Dupkom pun, prije nekoliko dana zbog nastupa najpoznatijeg EDM mainstreamaša bez kojeg bi slastičari proglasili bankrote, Aokija, doživio je infrastrukturni kolaps kada se krovište urušilo na okupljene. Kvadratni metar betona sa stropa se odlomio i pao na plesače rasuvši se po podu i uskoro je uskočilo i osiguranje koje je raščistilo podij.
Rušenje se dogodilo u blizini pozornice i policija i hitna pomoć odmah su odgovorile kako bi pomogle ozlijeđenima. U izvješćuju je navedeno da je ozlijede zadobilo 15 plesača, no na sreću samo lakše. Konkretni podatak je li Steve bio na stageu kada se urušavanje dogodilo nije dostupan, no čini se da se dogodilo prije zakazanog nastupa, ali kada je klub već bio pun.
Roof of concert venue Sentrum Scene in Oslo has collapsed. >10 injured. Police and rescue services on location. -VG pic.twitter.com/70SOuC07BO
Istražujući oko 5000 pjesama i obrada na Youtubeu složio je mikseve koje je potom ponudio fanovima na besplatan download. Prvi dio miksa poslušajte ovdje, a drugi na ovom linku. Treći je u nastavku kao i tracklista:
Tracklisting:
Egma – Let the Bass kick (Mid-Town, Netherlands, 1991) Friends of Matthew – Out there (Pulse-8, UK, 1991) Hallucination Generation – Atmosphere 92 (Thunderpussy, Netherlands, 1992) Neutron 9000 – Tranceplant (MFS, Germany, 1992) Drug Free America – Cyberspace (Haad Rin at Dawn) (Cybersound, UK, 1992) DJ Vox – Finally dissin’ you (non-copyrighted , 1991) Megabeat – Es Imposible, No Puede Ser (Invisible, Spain, 1990) René et Gaston – Vallée de Larmes (Fresh Fruit, Netherlands, 1993) Rush till Dawn – I think about you (Sound Entity, UK, 1991) CJ Bolland – Camargue (R&S, Belgium, 1992) 33 1/3 Queen – Searchin’ (Nu Groove, US, 1990) Fierce Ruling Diva – Rubb it in (Lower East Side, Netherlands, 1991) Dream Frequency – Live the Dream (City Beat, UK, 1990) Department of Dance – An Outdoor Overture (Junkfood, Germany, 1993) Halogen – Bliss (Ind-X, US, 1993) Fix – Flash (KMS, US, 1992) Voodoo Child – Voodoo Child (Instinct, US, 1990) Hole in One – X-Paradise (See Saw, Belgium, 1992) Microbots – Cosmic Evolution (Overdrive, Germany, 1992) Nu Tro Gen – Rollin’ Reptiles (Thunderpussy, Netherlands, 1992) Illuminatae – Brick House (XVX , UK, 1993) Marmion – Schöneberg (Superstition, Germany, 1993) μ Zig – μ Zig Theme (Rephlex, UK, 1993)
U samo četvrt stoljeća postao je sastavni dio života ljudi diljem planeta. Od nepresušne kolekcije podataka i znanja, kupovine, obavljanja bankarskih poslova, gledanja filmova, sve je to danas većini ljudi nadohvat ruke. Najvažnija funkcija i danas je ona komunikacijskog kanala putem kojeg možemo razgovarati bez da izgovorimo ijednu riječ, susresti ljude s kojima se u stvarnom životu gotovo nikada ne bi sreli ili razgovarali o bilo čemu.
WWW je javno postao dostupan 23. kolovoza 1991. godine i bio je vizija britanskog fizičara Tima Bernersa – Leeja koji je prvi put došao na ideju 1989., a godinu dana kasnije ju je uspješno testirao. Koristeći NeXT računalo, koje danas možete vidjeti samo u muzejima (poput Peek&Poke u Rijeci), razvio je prvu web stranicu na svijetu te prvi web browser, kao i mehanizme koji i danas pogone internet, poput URL-a, HTML-a i HTTP-a. {youtube}NqtMqilPCh0{/youtube}
Upravo zahvaljujući webu protok informacija postajao je sve brži i sve jednostavniji te je u samo jednom desetljeću iz korijena promijenio svijet. Jedna od glavnih odluka koje su ga učinile lako dostupnim, i na taj način utjecale na brzo širenje weba, bila je ona CERN-a i samog autora da WWW bude besplatan i dostupan svima koji se njime žele koristiti. Ono što je bilo najvažnije u cijelom konceptu jest da je bilo tko bilo gdje mogao postaviti na web bilo kakav sadržaj za kojeg je smatrao da bi mogao biti zanimljiv ljudima i taj bi sadržaj odmah bio dostupan svima. Dakako, nije bilo dovoljno samo kreirati i postaviti sadržaj, trebalo je isti i pronaći, odnosno omogućiti ljudima da dođu do traženih informacija. {youtube}tTzPaA66ifY{/youtube}
Tako je vrlo brzo nastao Yahoo, odnosno lista web stranica koju su znatiželjnici mogli pretraživati. Jerry Yang i David Filo ručno su sastavili listu stranica i podijelili ih u kategorije pa su svi koji su htjeli mogli lako pronaći stranice o zabavi, glazbi, sportu, financijama, znanosti ili nekim drugim područjima interesa. Nakon Yahooa DEC je napravio Alta Vistu, krenuli su i drugi poput Hotbota, a danas najbolje poznajemo Google. U međuvremenu je traženje informacija na webu, što se najbolje vidi upravo iz primjera spomenutog Googlea, postalo golem biznis. {youtube}szfYCie7xjM{/youtube}
Dakako, ljudi često miješaju web i internet, a oni nisu ista stvar. Internet je mreža kablova, računala i servera, odnosno, kako to volimo reći, mreža svih mreža. On je, zapravo, infrastruktura na kojoj počiva web i sve ono što se danas nalazi na njemu. Danas, 25 godina nakon što je WWW zaživio, postoji oko 1,1 milijarde stranica, a njima i ostalim vezanim uslugama koristi se više od 3,4 milijarde korisnika diljem svijeta.
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.