Skip to main content

Odaberite najbolji europski festival

Glasovanje za najbolji europski festival otvoreno je danas, stoga ne budite lijeni nego svojim glasom podržite prema vašem mišljenju najbolje.

Festivali će biti nagrađeni u kategorijama: Najbolji veliki, srednji i mali europski festival, najbolji novi festival, najbolji europski line-up, najbolji headliner i najbolja himna ljeta. Ostale specifične kategorije odabrat će stručni žiri sastavljen od istaknutih booking agencija, novinara i glazbenih stručnjaka.

{youtube}P5Zt9DN9-kM{/youtube}

Među brojnim europskim festivalima u različitim kategorijama nominirani su hrvatski INmusic festival, Dimensions i The Garden festival, novosadski EXIT, slovenski International Festival Lent i beogradski Warrior`s Dance Festival.

Glasovanje traje do 7. studenog, dok će se ceremonija dodjele nagrada, nakon prošlogodišnje koja je rasprodana vratiti u Oosterport Congress Centar u Groningenu u Nizozemskoj 9. siječnja 2013. Glasovati možete ovdje.

Prošlogodišnji pobjednici:
Best Major European Festival – Sziget Festival (Mađarska)
Best Medium-Sized European Festival – Off Festival (Poljska)
Best Small European Festival – Haldern Pop (Njemačka)
Best New European Festival – Extrema Outdoor (Belgija)
Best Indoor Festival – I Love Techno (Belgija)
Best European Festival Line-Up – Rock Werchter (Belgija)
YOUROPE Green ‘N’ Clean Festival Of The Year – Melt! (Njemačka)
Artist’s Favourite European Festival – Southside / Hurricane (Njemačka)
Best Newcomer association with Eurosonic Noorderslag – James Blake
Best Headliner – Coldplay
Festival Anthem of the Year –  Coldplay ‘Viva La Vida’
Virtual Festivals Europe presents Promoter Of The Year – FKP Scorpio (Njemačka)
YOUROPE Lifetime Achievement Award – Michael Eavis, Glastonbury (UK)

Pioneerova nova DJ igračka

S obzirom da ima Serato u nazivu proizvoda, možete očekivati i da su usko povezani, a sadrži sve od dual decka, slip modea, FX modea, i naravno, hot cue-a. Četverokanalni mikser može se koristiti s vanjskim hardwareom, koji se može spojiti s phono ulazom, a kao i uvijek, DDJ-SX se može koristiti i kao MIDI kontroler s drugim softwareom, ukoliko isto poželite.

Ovaj kontroler vam je sve što vam treba kad spremate gažu, ne trebate više ništa sa sobom. Izlazi u studenom, a cijena će mu bit 1199 dolara, a prvih 10 tisuća kupaca dobit će i besplatnu licencu za Serato Video plug-in.

Sve detalje pogledajte u videu.

{youtube}SSWRDR6K8xM{/youtube}

Daft Punk za Yves Saint Laurent

Ovo nije prvi put da Daft Punk radi glazbu za Paris Fasion week, jednako kao što nije ni prvi put da francuski elektronski glazbenici sudjeluju u glazbenom repertoaru jednog od najvažnijih svjetskih modnih događanja. Tako su 2007. Daft Punk napravili megamix njihovih najvećih hitova za reviju Louis Vittona, a Justice je za Dior 2008. producirao 17 minutnu stvar "Planisphère".

{soundcloud}https://soundcloud.com/ceedubbya/daft-punk-louis-vuitton-runway{/soundcloud}

Za reviju Yves Saint Laurent ovog su puta Daft Punkovci složili playlistu editiranih pjesama blues glazbenika Juniora Kimborougha, a na svakom se sjedalu nalazila kartica u kojoj je navedeno da je glazba editirana u suradnji s Daft Punkom koji su ujedno bili glavna tema razgovora nakon revije. Kako je show izgledao i zvučao pogledajte ovdje.

Lego napravio prvu DJ figuru

No kakve veze ima Lego s elektronskom glazbom? Od ovog trenutka ima.

Lego je naime u osmoj seriji svojih proizvoda napravio prvu DJ lego figuru, pa se nemojte čuditi ako uskoro među omiljenim nam kockicama i figuricama naiđete na Fat Toy Slima. Što je najbolje od svega možda će se nekim drugim DJ figuricama sviđati i CD-i i MP3-ice, ali ovaj prvi lego DJ obožava vinile i posjeduje vlastite ploče.

Nije još objavljen ni jedan njegov singl, kao što nisu poznati ni datumi njegove Lego turneje, ali ne sumnjamo da ćemo i to uskoro doznati.
 

Legowelt ima Paranormalnu Dušu

Legowelt se u studenom vraća s novim izdanjem za Clone RecordsThe Paranormal Soul, albumom koji će sadržavati 12 novih stvari.

Kako kažu, novo izdanje unapređuje Legoweltov poznati zvuk u nove pravce, miješajući povijesne temelje New Yorka, Chicaga, Detroita, i ranog UK rave-a, ‘mixing it with seedy witchcraft rituals and deep space psychedelics for a boundless journey into techno mysticism‘.

Iako je Legowelt izdao već nekoliko stvari za Clone, ovo mu je prvi album za tu izdavačku kuću, te slijedi prošlogodišnji uspjeh besplatnog izdanja The Teac Life. Biti će dostupno kao 2xLP, CD i na download; a prvih 1000 kopija ploča dolazi s limitiranim 10” bonus izdanjem. Legowelt

Zanimljivo je da Legowelt više ne koristi Facebook, kojeg smatra zlom institucijom, gdje više nitko nema nikakve privatnosti, odnosno dijeli ju sa svijetom poput ovaca. Njegov fan page na FB-u koristi neki čudni lik za kojeg ekipa misli da je on, pa mu šalju raznorazne mailove i sl. Wolfers koristi samo Twitter, za kojeg ima slično mišljenje, ali ipak malo drugačije.

I za kraj, zanimljiv je savjet koji Legowelt ima želite li uspjeti u svijetu elektronike – Just don’t give a fuck about anything and don’t expect anything.

{soundcloud}https://soundcloud.com/clone-nl/legowelt-the-paranormal-soul{/soundcloud}

Tracklist:
1. Danger In The Air
2. Clap Yo Hands
3. Elementz of Houz Music
4. Rave Till Dawn
5. Sketches From Another Century
6. On The Tiger Train
7. Transformation of the Universe
8. Voice of Triumph
9. I Only Move For U
10. Renegade of a New Age
11. To The Homeland
12. On A Cold Winters Day

Ljubav se mjeri kilometrima

Prvog autora naše nove rubrike i njegove prve kolumne za Klubsku Scenu Sergeja Snoozea poznajemo kao Sergeja Lugovića, producenta, Dj-a, profesora, supruga i oca, vlasnika kluba Sirup, osnivača hrvatskog labela Home Made i proaktivnog aktera scene u Hrvata. Od Segeja ćemo uskoro doznati i novitete na njegovom stvaralaštvo-glazbenom području, a do tada pročitajte njegovo stajalište prema konzumaciji elektronske glazbe.

altKada sam zamoljen da pišem kolumnu za KS rekli su mi da se ne bojim biti provokativan, pa stoga i krećem s citatom BBB, za Splitski portal (iako sam navijam za Hajduk). Nadam se da to može dovoljno “isprovocirati” potencijalne čitatelje da nastave s čitanjem ovog mog malog literarnog uratka. Paradoks koji bih želio obraditi ovim tekstom je razlika u brzini kojom putuje autorsko djelo do krajnjeg konzumenta, te brzinom kojom putuje konzument do mjesta gdje može uživati u istom autorskom djelu.

altKrenimo od definicije glazbe o kojoj govorimo, a to je elektronska plesna glazba, koja se najiscrpnije konzumira plesanjem na plesnom podiju, festivalu, afteru, plaži ili nekom drugom mjestu na kojem je glazba dovoljno glasna, ima dovoljno niskih frekvencija da osim ušiju uživa i tijelo, te ima naroda dovoljno da zaokruži jedno manje kolo, da se slobodno izrazim. Da, netko može reći da su kola primitivna, te da su to sirove strasti, a da su plesni balovi po bečkim salonima bili puno otmjeniji, međutim, kako nas uče kao djecu, o ukusima se ne spori. Ono što razlikuje kolo od bečkog salona za ples je trans u koji možete pasti plešući naprimjer gluho kolo, i plešući waltzer. A o tome se radi kada govorimo o plesnoj glazbi, te njenoj svrsi. Sada kada su nam jasne razlike, slobodno se možemo pitati što ima slično između plesanja kola i plesanja Walzera ?

altSličnost je u tome što da bi mogli okusiti čar plesa, moramo ga konzumirati zajedno s više ljudi, na nekom određenom mjestu, koje ne može biti kuhinja, ili dnevna soba, nego mora biti ili poljana ili dvorana, ili u današnje vrijeme klub ili festival. Što nas vodi do toga da moramo promijeniti lokaciju, odnosno moramo pomaknuti svoja tijela te ih premjestiti s točke A na točku B, te samim time i napraviti određene kilometre. Nadam se da sam vam sada već otkrio na koji mlin tjeram vodu, te u kom smjeru će se tekst razvijati, uz moju razigranost u slobodi tekstualnog izražaja. 

altZnači slobodni smo zaključiti da je za predano i ekstatično konzumiranje plesne glazbe potrebno napraviti puno kilometara, te da se ljubav stvarno mjeri kilometrima. Istovremeno tehnologija je omogućila, da se direktno s kompjutera autora djelo objavi na jednom web servisa za prodaju, Streamanje ili download glazbe, te da istom autorskom djelu ima pristup svatko na čitavoj zemaljskoj kugli, u svega par minuta koliko je potrebno da se djelo uploada na internet, te pošalje obavijest fanovima ili followerima da je djelo objavljeno te da se može kupit, skinuti, slušati, ili što se sve već radi s njim. Na žalost s obzirom na to da je digitalno, ne možemo ga pojesti, kao svojevremeno Charlie Chaplin cipelu, ili gađati nekoga pločom ako nas naljuti, ali služi svojoj primarnoj svrsi.

{soundcloud}https://soundcloud.com/sirupzagreb/devotion-mix{/soundcloud}

A koja je svrha autorskog djela, odnosno glazbenog uratka, ili još preciznije govoreći snimljene pjesme koja je spremna za uživanje od strane krajnjeg konzumenta? Držaču se industrijskih prosjeka, analiza i stručnih članka, uskladiti ih sa znanstvenim obrađivanjem ove teme, te slobodno poput nudiste na nudističkoj plaži, zaključiti da je svrha generiranje prihoda od nastupa, govoreći u komercijalnim okvirima, jer naravno ima umjetnika koji stvaraju samo da bi stvarali.

altRačuna se da je trenutno na webu ima oko 15 M pjesama, a prihod generiran od istih je oko 5 Mlrd $ ispada da je svaka pjesma u prosjeku prihodovala tridesetak dolara u maloprodaji. Oduzmite PDV, trošak web servisa, labela – te onda izračunajte koliko netko pjesama treba objaviti mjesečno da bi imao za minimalno zdravstveno osiguranje? Ovo tematika će vjerovano biti detaljnije razrađena u nekoj od sljedećih kolumna, ali ovdje ju spominjem da bih potkrijepio činjenicu da se glazba radi kako bi se ostvario prihod od nastupa u živo. Osim ovo zemaljskih opisivanja ovog poslovnog procesa, nikako ne smijemo zaboraviti onaj koji ne dolazi u današnjem svijetu neo liberalizma, te sve opće globalne krize, na područjima morala, vrijednosti i financija, a to je ljubav prema glazbi. Da zaključim, ljubav prema glazbi za dušu, i prihod od nastupa za hranu za tijelo, bi bio razlog zašto netko napravi pjesmu. Omjeri mogu varirati, kao u onoj reklami za gemište.

altOdnos ide dalje u smjeru da konzument sluša to što je autor napravio, te slušajući jednog po jednog autora, djelo po djelo, stvara subjektivni ukus što se njemu sviđa, te koji su to autori, odnosno izvođači koji će u njemu probuditi one osjećaje koje nosi u sebi s nekog od prijašnjih party-ija ili festivala. Jer glazba je što ? Osjećaj koji u nama budi, a ne komad plastike ili file na hard disku. Slobodan sam tvrditi da slušajući glazbu ona u nama budu osjećaje, te da svatko živo biće slijedi svoje osjećaje, te sljedeći njih radi i kilometre, koje spominje anonimni autor grafita iz naslova ovog uratka – stoga – ljubav se mjeri kilometrima. Ovaj proces nije od jučer, od trenutka kada se pojavio Rave u Hrvata, niti od trenutka kada se išlo u Beograd na koncert Idola, ili u Ljubljanu na koncert Laibacha, nego od davnih dana, od kada poznajemo pisanu povijest današnjeg čovječanstava, kada se hodočastilo kilometrima da se oda počast nečemu što volimo i obožavamo, te uživa u obredima, koji su često bili podkrepljeni i glazbenim doživljajem, bilo pjevanjem, sviranjem ili plesanjem. Stoga razmislite koliko vremena provodite pred kompjuterom slušajući glazbu s najčešće loših zvučnika, te razmislite koliko kilometara radite tjedno, mjesečno ili godišnje da dokažete vašu posvećenost iliti devotion prema onome što volite – jer ljubav se mjeri kilometrima, a ne megabajtima.

Stoga radite kilometre, družite se dok ih radite, te na plesnom podiju plešite i uživajte u plodovima rada, odnosno prijeđenih kilometara.

sergej