Najnoviji projekt mladog Muzeja ulične umjetnosti uspješno je dovršen, a potom  i svečano otvoren uz koncert Zagrebačkih mališana, prigodne govorancije i veliki piknik na livadi iza Osnovne škole Dugave. Tome je prethodila petnestodnevna živopisna i plodonosna akcija u tom najjužnijem novozagrebačkom kvartu koji je istom na dva tjedna postao kulturni epicentar prekosavskog Zagreba.

Tridesetak domaćih i stranih umjetnika dva su tjedna boravili u Dugavama, bojali, crtali, slikali, lijepili stripove i svoje omiljene likove te pridonijeli znatno veselijoj atmosferi i šarenijem, zanimljivijem izgledu tog novozagrebačkog kvarta. Sklopila su se lijepa poznanstva – među samim autorima, ali i sa stanovnicima Dugava koji su umjetnicima ustupili i više od planiranog broja zidova, garaža i  pasaža. Izrodile su se fantastične ulične umjetnine, regrutirale mlade street art snage, a Dugave su se upisale na kartu značajnih hrvatskih i europskih street art lokacija.

Svoje su kreativne vizije i prepoznatljive rukopise u postavu tog najvećeg uličnog muzeja u Hrvatskoj ostavili neki od ponajboljih domaćih umjetnika i umjetnica kojima je ulica namilije platno: Sretan Bor, Miron Milić, Ninja Tiger, Oko, Pekmezmed, Lunar, Auks One, Uh Oh, Vanja Trobić, Arka, Jelena Bando, Dunja Janković, Andrea Resner, Puma34, Stipan Tadić, Goeklektik, Zets, Matea Jocić. Najmlađi među njima jest dvojac Artu Ditu čiji članovi imaju 16 i 18 godina, pa je tako mlađi Artuditovac crtao prije ili poslije škole. Potrebno je spomenuti i veliki broj mlađih stanovnika Dugava koji su se pridružili umjetnicima, pomagali im bojati ili su pak sami crtali svoje radove.

Osim domaćih, sada već prilično prepoznatljivih snaga street arta, Muzeju u Dugavama pridonijeli su i cijenjeni strani gosti i umjetnici: Emir Šehanović ESH 'rasprostro' je više od deset metara dug ćilim preko cijele zgrade, francusko-austrijski par Jana&JS također se u svom radu inspirirao dugavljanskim stambenim jedinicama/košnicama, talijanski kolege DEM i Nero 108 hipnotizirali su kvart repetitivnim romboidnim likovima, šablonama i crnim oblim oblicima. Njemačke street art snage predstavili su Mentalgassi, srpske Fat Kid Benny, dok je najdraži dugavljanski Britanac PHLEGM ostavio nekoliko svojih karakterističnih crno-bijelih bića da 'nadgledaju' stanje u Muzeju.

 Mimo samih ilustracija u prepoznatljivom stilu pozvanih umjetika, Dugave krase i brojne lutke domaće umjetnice Cho Cho ostavljene po dvorištima i povrtnjacima, prislonjene na stupove i stabla… najveća od njih otkrivena je na samom otvorenju Muzeja. Na samom otvaranju muzeja nastupio je beogradski projekt ///THUS FAR/// koji je izveo spektakularni 3D video mapping uz live glazbenu pratnju.

Organizatori zbog svega proživljenog i nabrojenog ponosno izjavljuju ”kako su ispunili ciljeve postavljene pred samu akciju: makar na dva tjedna decentralizirali su kulturnu ponudu grada Zagreba i oživjeli pomalo zanemareni dio grada, istovremeno sudjelovali u stvaranju trenda ulične umjetnosti u regiji i Europi, a Dugavama u trajno naslijeđe poklonili najveći Muzej ulične umjetnosti u Hrvatskoj.”

Posebnost Muzeja u Dugavama jest što nema roka trajanja niti radnog vremena – posjetiti ga mogu svi kada god to požele. Pozivaju se svi koji nisu bili na otvorenju da posjete Muzej što prije, a svi oni koji rado fotografiraju  da ovjekovječe dugavljanske radove i svoje fotografije objave na službenim stranicama Muzeja. MUU je pobjedio je na natječaju Fiktiv For Free (FFF) studija za dizajn i interaktivne sustave Fiktiv i dobio na poklon web stranice. MUU-ov web je zamišljen kao interaktivna platforma od koje se planira napraviti najveći virtualni muzej na Internetu dostupan 24 sata dnevno, 365 dana u godini – pridonesite mu svojim foto eksponatima.

Akcija Dugavljanskog makeovera ne bibila moguća bez dobrih partnera i sponzora: veliko i najveće hvala prirodnim partnerima Muzeja, Akzo Nobel Bojama koji su ustupili cijelu lepezu fenomenalnih, brzosušećih i intenzivnih boja, mreži kulturnih ustanova Europske unije, koja je, prema riječima njenog predsjednika Georga Lacka prepoznala akciju kao 'istinski europski projekt, pored svega i socijalno osviješten jer oživljava zanemarene dijelove grada i potiče interakciju između umjetnika i građana.'