Skip to main content

KSET slavi 50. rođendan: Cjelogodišnji program “KSET50” kreće invazijom na zagrebačke klubove

U suradnji s drugim koncertnim prostorima realizirat će program koji će rekreirati događaje koji su obilježili mladosti brojnim generacijama. KSET-ovci će proslaviti svoj rođendan kroz cijelu godinu serijom koncerata, partyja, izložbi, radionica i mnogim drugim programima.

Program KSET50 osmišljen je kao program u mjesečnim ciklusima u kojima će se svaki posljednji tjedan u mjesecu održati nekoliko koncerata i poznatih tuluma koje je tijekom pola stoljeća organizirala Disco sekcija KSET-a. Sredinom svakog mjeseca bit će najavljen program za idući, uz ljetnu stanku u srpnju i kolovozu.

(ilustracija) – Foto: Aleksandr Popov on Unsplash

Srijeda 28. 1. – JeboTon ansambl @ AKC Attack

KSET i JeboTon davnih su dana krenuli sa svojom sinergijom održavajući JeboTon fešte (ili feštivale) od 2012. godine, a praktički nema benda (trenutnog ili bivšeg) koji nije nastupao u KSET-u ili na Brucošijadi FER-a. Kako bi se proslavila ta posebna veza, JeboTon ansambl otvara slavljenički KSET50 program, a zvijezde su se posložile tako da je upravo ova svirka početak i JeboTon15 slavlja koje se očekuje 2026. godine.

Cijena ulaznice u pretprodaji je 15 €, a na dan koncerta upad je 18 €.

Četvrtak 29. 1. – Game night: Crash Team Racing  @ Crni Mačak

Proslavu 50. Rođendana KSET će obilježiti novim izdanjem pomalo zaboravljenog Game Nighta koji se u ovom formatu održavao između 2013. i 2020. godine. U Crnom Mačku igrat će se Crash Team Racing! KSET-ovci poručuju: Pokaži da su ti palčevi još uvijek u formi iz djetinjstva i postani prvak turnira!

Ulaz na Game Night je besplatan, a kotizacija za sudjelovanje je 2 € po osobi.

Petak 30. 1. – Edo Maajka + Pendrek @ Vintage Industrial Bar

Edo Maajka, legenda repa, posljednji je put kao glavni izvođač zagrijao atmosferu Kluba povodom 40. rođendana, a pozdravio je publiku i iznenadnim nastupom na koncertu Alejuandra Buendije u sklopu koncertnog programa KSET45. Osim što je u više navrata nastupao u KSET-u tijekom svoje karijere, bio je česti gost i Brucošijade FER-a te je s Klubom i studentima stvorio posebnu vezu. 

Potporu će mu pružiti Pendrek – reper, voditelj i organizator iz zagrebačke Dubrave. Iza sebe ima jedan studijski album, mnoštvo singlova i suradnji s eminentnim imenima domaće glazbene scene.

Cijena ulaznice u pretprodaji je 17 €, a na dan koncerta upad je 20 €.

Subota 31. 1. – KSET50 Caffe @ Močvara

Prvi mjesec slavlja 50. rođendana zaključit će KSET Caffe – program koji Disco sekcija već 30 godina neumorno zabavlja generacije studenata, ali i svih onih koji se od plesnog podija nikako ne mogu rastati.

Počevši davne 1996., Caffe je inicijalno nastao kao mini ispušni ventil za KSET-ovce i studente svježe preimenovanog FER-a, kada je Disco sekcija KSET-a u kotlovnici krenula s održavanjem tjednih plesnjaka. Za DJ pultom okupit će se upravo oni koji su ovaj program pretvorili u zabavu koja se podrazumijeva.

Cijena ulaznice na ulazu je 3 € studente FER-a, a za sve ostale je 5 €.

Ulaznice su puštene u pretprodaju i dostupne su na ovom linku.

U toplini bivše kotlovnice u periferiji tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu prije 50 godina smjestio se mali studentski klub. Malo tko je tada mogao pretpostaviti da će KSET postati omiljeno mjesto druženja i izlazaka generacijama studenata i volontera. 

Klub studenata elektrotehnike, danas poznat kao KSET, osnovan je 1969. godine i u početku je djelovao u podrumu fakulteta, da bi 1976. konačno dobio svoj prostor u nekadašnjoj kotlovnici. Danas je najstariji studentski klub u Hrvatskoj. Iako je klub trenutno izvan matičnog prostora, kao i sedamdesetih godina, tako i danas, tu su sekcije, tjedni sastanci sekcija, kulturni programi, i najbitnije – tu su KSET-ovci.

Na istim temeljima KSET djeluje već desetljećima, a u 2026. godini će proslaviti svoju 50. godišnjicu postojanja. Tijekom godina razvio se u utočište mladima i odskočnu dasku izvođačima u nastanku te je postao jedan od ključnih pokretača kulturne scene Zagreba. Čak i u otežanim okolnostima, djelujući izvan svog matičnog prostora, volonteri nisu izgubili entuzijazam za stvaranjem sadržaja, organizacijom događaja i očuvanjem duha KSET-a.

KSET nikada nije bio samo klupski prostor, već institucija izgrađena na nesebično udijeljenom trudu i vremenu generacija volontera. 300 aktivnih volontera i 10 sekcija zaslužno je za projekte poput Brucošijade FER-a i Job Faira te brojne koncerte, festivale, večernje i jutarnje programe. Radom na tim projektima otvorio se prostor za nezaboravna životna iskustva i lekcije, razvijanje cjeloživotnih prijateljstava, ljubavi, a najviše od svega stvaranje uspomena koje nikada neće izblijedjeti. 

U organizaciji programa sudjelovat će, osim trenutačnih članova i volontera KSET-a, počasni članovi Kluba koji su u svoje vrijeme pokrenuli programe te time obilježili nadolazeće generacije u KSET-u.

KSET50 je zahvala svim izvođačima, posjetiteljima i ponajviše volonterima na ljubavi i predanosti koji su omogućili opstanak kluba već 50 godina.

Zvučna uvertira za ljeto: Sonus Croatia 2026 je objavio službenu Spotify playlistu!

Dok odbrojavamo mjesece do povratka na Pag, organizatori Sonusa pripremili su glazbenu selekciju koja donosi najbolje od svjetske techno i house scene ravno u vaše zvučnike. Iako su zimski kaputi još uvijek u igri, mislima smo već na plaži Zrće.

Sonus Croatia – Foto: Tom Dieleman

Jedan od najcjenjenijih festivala elektroničke glazbe u regiji, Sonus Croatia počeo je s glazbenim zagrijavanjem za svoje izdanje od 16. do 20. kolovoza 2026. godine. Kako bi skratili čekanje do prvih beatova pod paškim suncem, organizatori su kurirali službenu Spotify playlistu koja služi kao savršen soundtrack za pripremu nove sezone.

Playlista donosi pažljivo biran presjek traka koje utjelovljuju prepoznatljivi “Sonus zvuk” – od hipnotičkog minimala i groovyi tech-housea, pa sve do vrhunskog techna koji redovito trese podije Aquariusa, Kalypso kluba i Papaye. Među odabranim trakama nalaze se produkcije headlinera koji su obilježili prošla izdanja, ali i svježa izdanja koja najavljuju trendove za ljeto 2026.

Dok slušate playlistu i čekate line up možete se pred-registrirati ovdje i ostvariti neke pogodnosti.

Pogon Jedinstvo traži vizualni identitet za novu sezonu dvorišnih programa

Traže se kreativna rješenja koja će krasiti promotivne materijale njihove nadolazeće sezone na otvorenom, a rok za prijavu je 25. siječnja 2026. Poznato dvorište pogona Jedinstvo, koje već godinama u proljeće udomljuje cirkuski šator Cirkorame, posljednjih je sezona postalo prava urbana oaza.

Uz postojeći urbani vrt, voćnjak, veliki šah i ping-pong stol, ovaj prostor funkcionira kao “zeleni dnevni boravak” za odmor, druženje, umjetničke radionice i kino programe. Kako bi što vjernije prenijeli taj dinamični duh i raznolikost događanja, iz Pogona pozivaju umjetnike da svojim ilustracijama oblikuju vizualni identitet nadolazeće sezone.

Jedinstvena vrtna zabava – Foto: Josip Bolonić

Što se traži?

Zadatak je vizualno predstaviti pet ključnih programskih cjelina koje će obilježiti toplije mjesece u dvorištu Pogona:

Zeleni svijet: Fokus na radionice permakulture, urbanog vrtlarstva i upoznavanje gradskog zelenila.

Kino u dvorištu: Nastavak uspješnih besplatnih projekcija pod vedrim nebom za stanovnike Trnja i sve ostale filmofile.

Sport & kultura: Spajanje malog nogometa, pletenja gol-mreža, “Male škole šaha” i drugih aktivnosti koje promiču zajedništvo.

Pogonov lab: DIY kultura, popravak bicikala (Biciklopopravljaona) i stjecanje vještina izrade predmeta, kao posveta staroj tvornici Jedinstvo.

Otvoreno dvorište: Prostor za chillanje, čitanje, slušanje glazbe, ali i mjesto za DJ sessione, koncerte, plesne igre i druženja.

Glazba za ekološki osviještene uši – Foto: Josip Bolonić

Uvjeti natječaja i nagrada

Za prijavu na natječaj potrebno je poslati samo jednu ilustraciju koja prikazuje jednu od navedenih cjelina. Prijaviti se mogu fizičke osobe (pojedinci ili kolektivi) s prebivalištem ili boravištem u RH, a svaki autor može poslati najviše dva prijedloga.

Pobjednik ili pobjednica natječaja osvaja honorar od 1000 € neto. Obaveza odabranog autora bit će do 15. ožujka 2025. isporučiti preostale četiri ilustracije za ostale programske cjeline.

Ilustracije moraju biti prilagodljive za društvene mreže (Instagram/Facebook postovi i reeli), web bannere, ali i tisak na tekstil i merch. Važno je predvidjeti prostor za Pogonov logotip i tekstualne informacije o događanjima.

Rokovi i odabir

Prijave su otvorene do kraja dana 25. siječnja 2026. O najboljem radu odlučivat će tim Pogona u suradnji s dizajnerom Dejanom Dragosavcem Rutom, a rezultati će biti objavljeni 3. veljače. Za sve kreativce koji žele ostaviti svoj vizualni trag na jednom od ključnih mjesta zagrebačke nezavisne kulture, ovo je izvrsna prilika.

Dodatnu inspiraciju možete potražiti na Pogonovom Flickr profilu, a prijavu uz digitalni format rada (PDF, PNG ili JPG) šaljete putem ovog obrasca. Sretno svim ilustratorima!

Berghain iznutra: zašto ovaj klub nije mjesto, nego stanje svijesti?

Video koji kruži među ljubiteljima elektroničke glazbe vodi nas u svijet Berghaina, legendarnog berlinskog techno hrama koji već godinama nadilazi pojam noćnog kluba i prerasta u simbol suvremene underground kulture.

Kroz kadrove prostora, arhitekture i atmosfere, video ne pokušava razotkriti ono što Berghain “jest”, već upravo suprotno naglašava njegovu zatvorenost, ritualnost i mistiku. Teška vrata, stroga selekcija i odsustvo snimanja unutar kluba stvaraju osjećaj prijelaza u drugi svijet, gdje vanjski identitet prestaje biti važan.

Berghain – Foto: Rick Rampart

U vremenu kada se clubbing sve češće svodi na sadržaj za društvene mreže, Berghain ostaje antiteza spektakla

Berghain nije klub u kojem se dolazi „vidjeti i biti viđen“. On funkcionira kao horizontalni prostor kolektivnog iskustva, gdje su svi jednaki pred ritmom, zvukom i trajanjem noći koja često prelazi u dan. Glazba je snažna, repetitivna i hipnotična – techno kao alat transa, a ne zabave.

Video također podsjeća na ključnu ulogu prostora: brutalistička arhitektura, industrijski interijeri i gotovo sakralna visina glavne dvorane pretvaraju plesni podij u mjesto oslobađanja, introspekcije i zajedništva. Berghain ovdje djeluje kao suvremeni ritual, a ne kao produkt noćne industrije.

U vremenu kada se clubbing sve češće svodi na sadržaj za društvene mreže, Berghain ostaje antiteza spektakla. Bez mobitela, bez poziranja, bez vanjskog pogleda. Samo tijelo, zvuk i prisutnost u trenutku.

Ovaj video nije vodič kroz klub ni pokušaj demistifikacije. On je podsjetnik da klupska kultura, u svojoj najčišćoj formi, i dalje postoji kao prostor slobode, anonimnosti i duboke povezanosti s glazbom. I upravo zato Berghain ostaje referentna točka, ne zato što je nedostižan, već zato što podsjeća što clubbing može biti kad se vrati svojim korijenima.

Novi val: Rupton – od plesnog podija do DJ pulta uz groove, strpljenje i kontinuitet

Antonio Rupčić, poznatiji kao Rupton, mladi je DJ sa zagrebačkom adresom. Njegov put prema DJ-ingu počeo je postupno, kroz godine praćenja klupske scene i boravka na festivalima. Upravo iskustvo u promatranju selekcije i gradnje seta kod drugih izvođača probudilo je u njemu želju da i sam istraži glazbu i razvije svoj vlastiti izraz.

Rupton se najviše pronalazi u groovy, hipnotičnom i deep houseu, s prirodnim prijelazima prema technu i electru. Takav raspon mu omogućuje stvaranje seta koji se razvija polako, bez naglih skokova, s naglaskom na flow i kontinuitet.

Volim raditi setove koji se postupno razvijaju, s jasnim osjećajem za flow i dinamiku večeri. Fokus mi je na atmosferi i povezanosti s publikom, uz suptilnu gradaciju energije i prostor da glazba “diše”. Žanrovske granice mi nisu striktne, ali uvijek pazim da set ima smislen tijek od početka do kraja“, priča nam Rupton.

Glazbeni uzori mu nisu striktno jedan izvođač, već kombinacija utjecaja: od DJ Deeona, DJ Stingraya i Jeff Millsa naučio je preciznost i ritam, dok su Francesco Del Garda, Fumiya Tanaka, Jane Fitz i Ricardo Villalobos oblikovali njegov osjećaj za strpljenje i gradnju seta.

Privukli su me izvođači i trake koje stavljaju naglasak na groove, suptilnost i kontinuitet, više nego na trenutni hype ili dropove“, ističe Antonio.

Do sada je Rupton najviše nastupao na privatnim događanjima, gdje je imao potpunu slobodu u odabiru glazbe i stvaranju atmosfere. Iako planira nastaviti tim putem, u budućnosti ga zanima i aktivnije uključivanje u klupsku scenu, prvenstveno kroz underground događanja i javne nastupe.

Za sami kraj naš sugovornik zaključuje da je važno dati si vremena za ravoj vlastitog ukusa i ne žuriti s etiketama ili očekivanjima. “Kroz slušanje, istraživanje i boravak na događanjima može se puno naučiti o glazbi, selekciji i energiji prostora, a to se s vremenom prirodno prenese i u vlastite setove.

Ruptona možete pronaći na Instagramu i SoundCloudu.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

Zašto budućnost scene ne leži u headlinerima, već u rezidentima

Klupska ekonomija već neko vrijeme ne funkcionira kako bi trebala. Diljem svijeta, od velikih metropola do manjih gradova, zatvaraju se klubovi svih profila od kultnih institucija do novih, ambicioznih prostora. Razlozi su brojni i uglavnom poznati: rastuće najamnine, sve složenije dozvole, gentrifikacija i promjene u navikama publike.

foto: Baptiste MEREL on Unsplash

No jedan problem često ostaje po strani – neodrživi honorari gostujućih DJ-a. Klubovi se sve češće dovode u financijski rizik kako bi si priuštili „velika imena“, iako upravo taj model dugoročno ugrožava njihovu stabilnost i identitet. Ovu važnu temu otvorio je Damion Pell u tekstu za Decoded Magazine.

Tijekom posljednjeg desetljeća “headliner kultura“, potaknuta festivalima, društvenim mrežama i prividnim online metrikama, nametnula je ideju da je poznato ime jedini način da se napuni plesni podij. Posljedica toga su naglo porasli honorari, dok se od klubova istovremeno očekuje da pokriju produkciju, logistiku i sve veće operativne troškove. U takvom modelu klub često mora „igrati na sve ili ništa“ kako bi jednu večer doveo na nulu, bez ikakvog jamstva da će se publika vratiti sljedeći tjedan. Headliner dolazi, odradi svoj set i odlazi dalje, bez dugoročne veze s prostorom i zajednicom.

Rezidenti, s druge strane, čine temelj održive klupske scene. Oni poznaju prostor, njegovu akustiku i dinamiku, znaju kako publika reagira u različitim terminima i danima, te razumiju energiju večeri bolje od bilo kojeg DJ-a koji dolazi „s padobranom“. Njihova uloga nije samo u puštanju glazbe, već u stvaranju kontinuiteta, prepoznatljivog zvuka i odnosa povjerenja s publikom koji se gradi tjednima, mjesecima i godinama.

Rezidenti također mentoriraju sljedeću generaciju. Podržavaju lokalne producente, daju mladim DJ-ima prve ozbiljne nastupe i prenose znanje koje omogućuje scenama da napreduju. Tako se plesna glazba oduvijek razvijala – izravnim prijenosom znanja s generacije na generaciju. Kada klubovi daju prednost headlinerima nad rezidentima, prekidaju taj lanac. Ne postoji put za novi talent, nema naukovanja, nema pravog učenja zanata. Najbolji DJ-evi na svijetu nisu se pojavili potpuno formirani već su se kalili kao rezidenti, učeći od onih prije njih.

Važno je naglasiti da ovdje nije presudno o kojim se gradovima govori. Bilo da se radi o Berlinu, Londonu, Amsterdamu ili New Yorku jer isto vrijedi i za Hrvatsku. Naši lokalni rezident DJ-evi iz večeri u večer održavaju scenu živom, često bez velike pompe, ali s jasnim osjećajem odgovornosti prema prostoru i publici. Upravo oni čine razliku između kluba koji je samo lokacija i kluba koji ima dušu.

Prepoznavanje te uloge vidljivo je i na nedavno održanom devetom izdanju nagrade Ambasador, gdje je uvedena kategorija rezident DJ godine, čime je istaknuta važnost ove pozicije za razvoj i održivost klupske kulture. Time je potvrđeno ono što scena već dugo zna – bez rezidenata nema kontinuiteta, identiteta ni zajednice.

Ambasador za rezident DJ-a godine je pripao Tom Bugu – foto: Julien Duval

Povijest klupske i elektroničke glazbe to jasno potvrđuje. Najvažniji klubovi i scene nisu izgrađeni na povremenim gostovanjima, već na dugogodišnjim rezidencijama i jasnom glazbenom smjeru. Ako klubovi žele opstati u godinama koje dolaze, rješenje nije u utrci za najskupljim imenom na plakatu, već u ulaganju u ljude koji su tu stalno – rezidente koji razumiju prostor, publiku i kulturu koju zajedno grade, zaključuje Damion Pell za Decoded Magazine.