Skip to main content

Foto-arhiva: Pero-Fullhouse predvodio Novogodišnji doček u klubu Exit Vodice 2005.

Prije točno 20 godina par stotina partijanera iz cijele Dalmacije pohitalo je na NYE party Omegaritma, najznačajnije party organizacije pod vodstvom Pere-Fullhousea koja je zaslužna za razvoj elektroničke glazbe u Dalmaciji i šire.

31. prosinca 2005. line up je bio sastavljen isključivo od domaćih DJ-a koji su činili Pero-FH, Zorro, Edy C., i Zero. Pogledajte kako se partijalo u “oldies but goldies” vremenima.

Kompletna fotogalerija dostupna je ovdje.

Kako je Klubska Scena u 2025. godini dokumentirala elektroničku kulturu kroz autorski sadržaj

Tijekom 2025. godine portal Klubska Scena nastavio je svoju dugogodišnju misiju dokumentiranja i analize elektroničke glazbe, klupske kulture i urbane scene kroz opsežan autorski program, realiziran uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

U sklopu projekta objavljeno je više od 120 autorskih članaka, koji su obuhvatili aktualne, povijesne, sociološke, umjetničke i industrijske aspekte elektroničke glazbe od tjednih vodiča i predstavljanja novih talenata, do dubinskih analiza fenomena noćnog života, kulture zajedništva i kreativnih industrija.

(ilustracija) – Foto: Enora Paola

Ključni autori i rubrike

Glavni urednik Goran Tomašević svojim je autorskim radom postavio strateški smjer portala, fokusirajući se na integritet scene i ulogu medija. Kroz kritičke osvrte vezane uz festivalsku industriju te manifestne tekstove o izazovima klupske scene i nezavisnog novinarstva, u 2025. je otvarao ključna društvena pitanja, istovremeno dajući prostor autentičnim herojima “undergrounda” kroz opsežne intervjue s regionalnim doajenima i kolektivima.

Najveći dio kontinuiranog tjednog sadržaja potpisuje Toni Jurić, autor rubrika Ritam vikenda, Klubska 3ca, Novi val i Dođite sebi, koje su tijekom godine postale temelj informiranja publike o klupskoj, festivalskoj i umjetničkoj sceni, ali i o lifestyle aspektima vezanima uz kulturu elektroničke glazbe. Značajan doprinos projektu čine predstavljanja domaćih kolektiva i intervjui s pionirima domaće scene (Split, Zagreb, Rijeka, Osijek), kojima se bilježi usmena povijest klupske kulture.

Povijesni i edukativni kontekst donosi Luka Jovica kroz serijal BPM 101, koji u tekstualnom i video formatu obrađuje razvoj klupske kulture od Detroita, disca i housea, preko Kraftwerka i Jeffa Millsa, do rave pokreta i queer kulture.

(ilustracija) DJ OZ – Adriatic Social Club

Dubravko Jagatić fokusirao se na društvene, ekonomske i političke teme: pitanje održivosti karijere u glazbi, ekonomiju noćnog života, rodnu ravnopravnost, rave kulturu kao oblik urbanog otpora te probleme vidljivosti i strukture domaće scene; vrlo važne tematike smanjenja štete poput harm reductiona do one za istinske ljubitelje vinyl kulture.

Umjetničku, modnu i audiovizualnu dimenziju elektroničke kulture obrađuje Emir Bešić aka E-Base, kroz teme poput odnosa elektronike i mode, rave estetike, filmske i gaming industrije dok je sam kraj godine posvetio je vrlo intrigantnu priču o DJ-u kao umjetniku.

S druge strane tu je i Bruno Einfakinn koji donosi analize art produkcije, VJ-inga i održivih festivalskih praksi.

Sociološki pogled na noćni život Splita, urbane zajednice i budućnost klupske kulture daje Nikola Čelan, kroz analize velikih festivala, lokalnih scena i novih hibridnih formata događanja.

Koncert Faithless s kojeg je izvještavao i fotografirao Tibor Sudec

Festival Squad – autorska energija portala

Posebnu vrijednost projekta u 2025. godini čini mentorski program Festival Squad, kroz koji je Klubska Scena omogućila entuzijastima, mladim autorima i studentima aktivno uključivanje u stvaranje sadržaja o elektroničkoj glazbi i klupskoj kulturi.

Volonterskim angažmanom portal su obogatili Damjan Žanko, Space Cowboy, Dora Bičanić, Mihajlo Prodan, Tibor Sudec, Vedrana Bogdanović, Gorana Gajin, 909, Valent Samardžija i Anita Mavrović, izvještavajući s događaja u Hrvatskoj i regiji, stvarajući video sadržaje te razgovarajući s organizatorima i izvođačima.

Sve članke autora iz programa Festival Squad možete pronaći na slijedećim poveznicama:

https://www.klubskascena.hr/autor/damjan-zanko

https://www.klubskascena.hr/autor/space-cowboy

https://www.klubskascena.hr/autor/dora-bicanic

https://www.klubskascena.hr/autor/mihajlo-prodan

https://www.klubskascena.hr/autor/tibor-sudec

https://www.klubskascena.hr/autor/vedrana-bogdanovic

https://www.klubskascena.hr/autor/gorana-gajin

https://www.klubskascena.hr/autor/valent-samardzija

https://www.klubskascena.hr/autor/909

ADE LAB s kojeg je izvještavala Space Cowboy – Foto: Laura Evy

Festival Squad okuplja studente i entuzijaste različitih društveno-humanističkih usmjerenja te im služi kao ulazna točka u svijet medija, kulture i kreativnih industrija. Tijekom godine izvještavali su s relevantnih međunarodnih i regionalnih događaja poput Amsterdam Dance Eventa, Boom Festivala, Time Warpa, Sonusa, Lovefesta, MENT-a, Foresterre, Dekmantela i Outlook Originsa, čime je dodatno ojačan međunarodni kontekst portala.

Program se time potvrđuje kao dugoročni edukativni i mentorski model koji istovremeno razvija nove autore i jača medijsku produkciju Klubske Scene.

Objavljeni sadržaj u 2025. godini jasno potvrđuje ulogu Klubske Scene kao specijaliziranog kulturnog medija koji elektroničku glazbu ne tretira isključivo kao zabavu, već kao relevantan društveni, umjetnički i ekonomski fenomen.

Iz ptičje perspektive Burning Man 2025. izgleda kao pulsirajući organizam

Tisuće svjetala, geometrija pustinje i ritam ljudske prisutnosti stapaju se u prizore koji brišu granicu između umjetnosti, tehnologije i kolektivnog rituala. Najnoviji snimke iz drona donose rijedak uvid u grad koji postoji samo nekoliko dana i zauvijek ostaje u sjećanju onih koji su ga doživjeli.

Burning Man 2025. snimljen iz drona – Foto: Youtube Screenshot

Dron snimke s Burning Mana svake godine nude više od vizualnog spektakla. One dokumentiraju privremeni grad Black Rock Cityja kao živu strukturu, mjesto gdje se umjetničke instalacije, zvučni sistemi, pokret i svjetlo pretvaraju u jedinstveno iskustvo zajedništva. Iz zraka, monumentalne skulpture, umjetnički automobili i kružna arhitektura grada dobivaju gotovo sakralnu dimenziju.

Posebno noćni kadrovi otkrivaju pravi duh festivala: svjetlosne mreže koje pulsiraju u ritmu elektroničke glazbe, spontana okupljanja i instalacije koje postoje isključivo radi iskustva, bez komercijalne svrhe. Dron tako postaje alat kolektivne memorije, bilježeći trenutke radikalne kreativnosti i slobode izražavanja.

Ove snimke nas podsjećaju da ovaj festival nije samo događaj, već eksperiment zajedničkog života, samoodrživosti i umjetnosti. Pogled iz zraka dodatno naglašava ono što se s tla često osjeća, ali teško opisuje, a to je osjećaj da si dio nečega većeg, prolaznog i istovremeno duboko transformativnog.

Fotografija instalacije sa Burning Mana “Fuck you Elon” izazvala žestoke rasprave na Redditu

D’n’B kolektiv Drop slavi 4 godine u zagrebačkom klubu Dva Osam

Drop kojeg vode DMT i Ela najavili su četvrti rođendan za 31. siječnja 2026.:

Prošle su četiri godine otkako smo prvi put zatresli zidove tada friško otvorenog kluba Dva Osam. Nakon toga uslijedio je niz brutalnih partyja, stage takeovera na raznim festivalima i ono na što smo najviše ponosni, a to je D’n’B United na kojem smo dvije godine zaredom okupili gotovo cijelu domaću drum’n’bass scenu na jednom mjestu.

Atmosfera u klubu Dva Osam – Foto: Marko Edge

Sad je došlo vrijeme da proslavimo sve te prekrasne trenutke, a koji je bolji način nego u društvu najboljih prijatelja. Za ovu prigodu smo pripremili svestran line-up kojeg je osmislio naš dobar prijatelj i najveći supporter Domi, koji će također ovom prilikom slaviti svoj rođendan.

U goste nam dolaze cijeli kolektiv Koturaljke (Minimalist, Ronin i Shizzla) iz Osijeka, Nobru iz Belišća, BKB koji predstavlja zagrebački Penthouse D’n’B crew i zagrebačka Amerikanka Sora. Tu su naravno i naši domaćini, DMT i Ela koji će nakon dugo vremena ponovo puštati u B2B varijanti. Neće faliti ni dobre zabave, ni dobre glazbe, pa nemoj faliti ni ti…”

Line-up:
BKB
DMT b2b Ela
Minimalist
Nobru
Ronin
Shizzla
Sora

Cijena ulaznice:
5,00 € u pretprodaji
8,00 € na ulazu u klub
5,00 € za studente, uz predočenje X-ice, na ulazu u klub
Osim putem interneta, ulaznice se mogu kupiti u dućanu ploča PDV, na prvom katu kluba Pločnik, u Međimurskoj ulici 21 u Zagrebu.

Stihovi koji su preobrazili techno generaciju: Laurent Garnier – Flashback (Laboratoire Mix)

Fuzija žanrova primjer je Garnierove vještine spajanja driving techna s house soulom, uključujući jazz, funk i soul.

“Flashback (Laboratoire Mix)” Laurenta Garniera je ključna pjesma s njegovog klasičnog 3-inčnog EP-a (1997.), koja utjelovljuje njegovu prepoznatljivu mješavinu hipnotičkog, progresivnog techna/housea s dubokim, melodičnim elementima, predstavljajući ključni trenutak u elektroničkoj glazbi 90-ih gdje je “laboratorijski” pristup pokazao složeni dizajn zvuka, služeći kao središnja pjesma u njegovim legendarnim DJ setovima koji su premostili žanrove i lansirali francusku elektroničku glazbu na globalnu pozornicu, često s njegovim kultnim synth linijama koje vode slušatelje na putovanje.

3-inčni EP objavljen na Garnierovoj vlastitoj Fcom etiketi, sadržavao je “Laboratoire Mix”, Original Mix i Lil Louisov remix “Civilized Instrumental Painting”, pokazujući njegove raznolike utjecaje.

​​Sam miks poznat je po zamršenoj slojevitosti, teksturama koje se razvijaju i dubokim atmosferskim bas linijama što nagovještava njegovu eksperimentalnu, “laboratorijsku” kreaciju. Pjesma je postala glavna u njegovim utjecajnim DJ setovima, poznatim po svojoj eklektičnosti i sposobnosti stvaranja raspoloženja.

Lyrics: Laurent Garnier – Flashback (Laboratoire Mix)

Welcome to my groove
This is a flashback
Now we’re gonna go back
Back into the time
Into time where house music and acid house
Was a state of mind

Listen to my groove
This is a flashback
It’s time to let yourself go
And explore your state of mind
This is a flashback

Kad rave postane terapija – ples kao suvremeni ritual iscjeljenja

Članak objavljen u The Independentu otvara pitanje elektroničke glazbe i plesnog podija kao prostora emocionalnog rasterećenja, mentalnog balansa i suvremenog wellnessa.

Dorothy Herson donosi osobno iskustvo koja je kroz elektroničku glazbu pronašla oblik mentalnog i emocionalnog iscjeljenja. Nakon godina borbe s anksioznošću, bipolarnim poremećajem i PTSD-om, prema klupskoj kulturi isprva je bila skeptična, no prvi rave promijenio je njezinu percepciju. Euforija, osjećaj zajedništva i jasnoća koju je doživjela kroz kretanje uz ritam potaknuli su je da se takvim iskustvima počne redovito vraćati.

Sinergia festival – Foto: Alen Klimenta

U tekstu opisuje kako su ples, ponavljajući ritam i kolektivna energija doveli do stanja nalik meditaciji, uz smanjenje anksioznosti i osjećaj oslobađanja. Autorica navodi da glazba i pokret mogu potaknuti lučenje hormona sreće, ali i stvoriti siguran prostor za izražavanje emocija bez pritiska performansa ili društvenih očekivanja.

Iz tog iskustva proizašli su i vlastiti projekti poput Sacred Raving Circles, dok se slični događaji sve češće nazivaju „techno therapy sessions“ ili „healing jams“. Rave se pritom sve više promatra kao suvremeni ritual zajedništva i brige o mentalnom zdravlju, a ne isključivo noćni provod. Izvor: The Independent

Nema dress codea, nema hijerarhije, nema pozornice ega

Slični koncepti prisutni su i u Hrvatskoj od programa svjesnog plesa i osobnog razvoja na Flows i Sinergia festivalima, do inicijativa poput Kholo Sessions i Ecstatic Dance Croatia, gdje se elektronička glazba koristi kao alat za prisutnost, tijelo i unutarnju ravnotežu. Sve to potvrđuje da klupska kultura danas sve češće izlazi iz okvira noći i prerasta u prostor iscjeljenja, povezanosti i kolektivnog disanja u ritmu.

Za razliku od klasičnog clubbinga, koji je često usmjeren na izlazak, konzumaciju i društveni status, rave se u ovom kontekstu vraća svojim izvornim korijenima poput kolektivnog iskustva, tjelesnog izraza i osjećaja pripadnosti. Nema dress codea, nema hijerarhije, nema pozornice ega. Plesni podij postaje horizontalan prostor u kojem su svi sudionici jednaki, povezani ritmom i prisutnošću u trenutku.