Kultura brige o sebi: Šetnja, dobar soundtrack i malo vremena za sebe mogu puno značiti

Briga o sebi ne mora uvijek značiti veliki zaokret u životnim navikama. Ponekad je dovoljno staviti slušalice, pustiti omiljeni album i krenuti u šetnju. Grad, park, šuma ili obližnji trail mogu postati prostor za predah, razbistravanje misli i malo kretanja koje tijelu može donijeti više koristi nego što se na prvu čini.

Hodanje je jedna od najjednostavnijih aktivnosti koju možemo uključiti u svakodnevicu, bez posebne opreme, članarine ili velikog planiranja. Redovita tjelesna aktivnost povezana je s boljim zdravljem srca, regulacijom krvnog tlaka, kvalitetnijim snom i smanjenjem osjećaja tjeskobe, dok i kraće količine kretanja mogu imati zdravstvenu korist.

Šetnja kao mali ritual brige o sebi

U svakodnevnom ritmu lako je zaboraviti koliko nam nekoliko desetaka minuta izvan kuće može značiti. Umjesto još jednog sata pred ekranom, šetnja može biti jednostavan način da se maknemo iz poznatog okruženja, promijenimo tempo i nakratko ostavimo obaveze sa strane. Još je bolje ako je pretvorimo u mali osobni ritual. Stavite slušalice, odaberite glazbu koja vam odgovara i krenite bez posebnog cilja. Nekome će više odgovarati omiljeni album, nekome podcast, a nekome potpuna tišina i zvukovi grada ili prirode. Bitno je da tih nekoliko minuta postanu vrijeme koje svjesno izdvajamo za sebe.

Ako imate psa ili drugu životinju koju možete povesti u šetnju, cijelo iskustvo može dobiti još jedan pozitivan element. Zajedničko vrijeme izvan kuće znači više kretanja i za vas i za životinju, ali i priliku da se maknete od svakodnevne rutine. Umjesto brzog izlaska samo zato da obavite ono što morate, šetnja može postati vrijeme za igru, istraživanje okoline i jednostavno usporavanje.

Dobro za srce, ali i za svakodnevno funkcioniranje

Hodanje se često doživljava kao premalo intenzivno da bi imalo ozbiljniji učinak, no redovita umjerena aktivnost itekako se računa. Američki CDC za odrasle preporučuje najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, pri čemu se kao primjer navodi upravo brzo hodanje. To ne znači da sve morate odraditi u jednom komadu. Aktivnost se može rasporediti kroz tjedan, a i kraće šetnje imaju vrijednost. Redovita tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od bolesti srca i moždanog udara, pomoći u regulaciji krvnog tlaka i imati pozitivan učinak na razinu kolesterola. Istraživanja o hodanju također pokazuju da ono može pridonijeti smanjenju LDL kolesterola, iako učinak ovisi o trajanju, intenzitetu i individualnim okolnostima.

Zato nije potrebno čekati savršen trenutak za početak. Možete prošetati nakon posla, otići pješice po namirnice, napraviti krug kvartom prije večere ili vikendom pronaći novu stazu izvan grada. Ako imate više vremena, šetnju možete produžiti i pretvoriti je u lagani izlet, a ako ga nemate, i dvadesetak minuta može biti dobar početak.

Kultura brige o sebi ne mora se pretvoriti u još jednu obavezu koju moramo savršeno odraditi. Nije poanta svaki dan napraviti određeni broj koraka ili pretvoriti svaku šetnju u trening. Ponekad je dovoljno izaći van i pokrenuti se. Upravo zato hodanje dobro funkcionira kao navika. Možete ga spojiti s glazbom koju volite, druženjem, šetnjom sa psom ili otkrivanjem novih dijelova grada. Tijelo dobiva kretanje, glava dobiva predah, a vi dobivate malo vremena koje nije rezervirano za posao, obaveze ili ekrane.

Sljedeći put kada osjetite da vam treba pauza, možda ne trebate tražiti komplicirano rješenje. Stavite slušalice, odaberite najdražu stvar i krenite.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske