24. listopada 2025., Boogaloo održava Future Scope večer, a gosti su talijanski hard techno duo 999999999. Na velikom flooru vlada uzavrela atmosfera, potaknuta sirovom energijom koja iz zvučnika dopire do ušiju publike i tjera ih na brže nego uobičajeno gibanje.

Međutim, meni se događa nekakav osjetilni overload i jednostavno ne mogu pratiti. S vremenom gubim interes i odlazim na mali floor na predah. Tamo nalazim potpuno drugi svijet; za pultom je Marcela, koja kreira dijametralno suprotnu atmosferu – lakši ritam i dublji zvuk koji prisutne tjeraju na sasvim drukčiji plesni izričaj nego na velikom flooru. Ostajem do jutra…

Potaknut ovim zanimljivim iskustvom, shvaćam koliko je techno u 2025. drukčiji od techna prije desetak godina, kada je dominirao tipičan, mogao bi ga nazvati „Drumcode industrijski“ zvuk Adama Beyera, Sama Paganinija i njima sličnih.

Što se u međuvremenu dogodilo? Zašto je danas toliko popularan hard techno? No, bitnije od toga, što njegova popularnost nosi sa sobom? Je li on EDM današnje generacije; isprazni žanr bez dubine i sadržaja čija je jedina svrha popunjavanje festivala koji bookiranjem „influencer DJ-eva“ osiguravaju što veću zaradu? Ili u njemu postoji nešto što se na prvu ne može vidjeti?

Zašto je danas toliko popularan hard techno?

U potrazi za odgovorima, krećem od samog početka. Techno je od svoje pojave u Detroitu 1980-ih doživio razne preobrazbe po pitanju ritma. Izrazito brzi žanrovi poput hardcorea i gabbera dominirali su na nizozemskoj glazbenoj sceni 1990-ih. Početkom 21. st., popularizaciju „tvrđeg“ techno zvuka nastavili su imena kao što su Carl Cox i Jeff Mills, no istovremeno dolazi do diverzifikacije zvuka pojavom novih podžanrova poput minimala i tech housea, obilježenih znatno sporijim tempom i drukčijom energijom. 2010-ih zvuk se postepeno ubrzava, a na festivalskim pozornicama ponovno dominira industrijski techno.

(https://www.theacidmind.com/2025/04/the-ethics-of-speed-why-techno-is-getting-faster-and-what-it-loses-along-the-way/) 

(https://blog.analog-a.com/evolution-of-the-music-industry/)

Ubrzavanje se nastavilo do danas, a posljedica je povratak brzih stilova. Analiza najprodavanijih techno stvari u razdoblju između 2010. i 2023. pokazuje porast prosjeka tempa techno traka za 10 BPM-a. Također, prema Beatportu, prodaja traka klasificiranih kao hard techno porasla je za 140% između 2020. i 2023.

(https://www.theacidmind.com/2025/04/the-ethics-of-speed-why-techno-is-getting-faster-and-what-it-loses-along-the-way/)

Takva naizmjenična akceleracija i deceleracija techna očigledno je ponavljajući faktor elektroničke glazbe koji sa sobom povlači brojna pitanja. No, je li popularizacija hard techno zvuka u zadnjih nekoliko godina samo nastavak ciklusa ili se u pozadini događa nešto bitnije? Hoće li hard techno nastaviti svoju evoluciju u zadanom smjeru ili mu u budućnosti prijeti povratak u „underground“ pojavom novih stilova?

Za odgovore nam je potreban i generalni uvid u evoluciju kroz koju je hard techno prošao od svojih početaka do danas. Kao što je napomenuto, hard techno zvuk, iako drukčiji od današnjeg, već je prošao kroz fazu popularnosti u određenim sredinama i razdobljima. Međutim, mjesto odvijanja takvih partija u to vrijeme, najčešće je bilo nekakvo podzemno skladište, izgledom nespojivo s grandioznim festivalskim pozornicama na kojima se takav zvuk danas redovito može čuti.

Iako je mjesto izvedbe drukčije, suština zvuka ostala je ista – intenzitet i sirova energija. Ono što se u zadnjih nekoliko godina dogodilo je modifikacija već ustaljenih karakteristika, tako da je došlo do apsorpcije elemenata susjednih podžanrova poput hardstylea, hardcorea i gabbera, čime je hard techno postao opipljivo brži i tvrđi nego prije. U kickovima se često čuje efekt distorzije, dok su popratne melodije zamijenjene agresivnim industrijskim „krikovima“. Prosječna brzina takvih traka često je u rangu od 150, pa nekad i do 180 BPM-a.

Izolacija je mogla uzrokovati snažnu želju za nadoknadom „izgubljenog vremena“, koja se manifestira kroz ubrzani ritam

(https://hardtechnolivesets.com/evolution-of-hard-techno/#faq-question-1734007212685)

(https://culture.audencia.com/the-hard-techno-music-business-how-this-trend-transforming-an-undergroundgenre-into-a-commercial-phenomenon-has-become-the-reflection-of-an-ultraconnectedgeneration-in-search-of-extreme-experiences/)

(https://www.attackmagazine.com/features/long-read/has-techno-lost-its-groove/)

Ovakva hibridna struktura u okvirima techna dosegla je ogromnu razinu popularnosti u zadnjih nekoliko godina. Osim spomenute cikličnosti elektroničke glazbe, razlozi tome leže i u brojnim drugim faktorima, među kojima se u istraživanjima često ističu pojave poput Covida, ubrzanog načina života, društvenih mreža, ekonomske potražnje te otpora i konformizma kao karakteristike techno glazbe. Pa, sagledajmo ih na pojedinačnoj razini.

Ubrzavanje tempa postalo je primjetno nakon pandemije Covida što bi se moglo interpretirati kao posljedica zatvorenosti tijekom lockdowna. Izolacija je mogla uzrokovati snažnu želju za nadoknadom „izgubljenog vremena“, koja se manifestira kroz ubrzani ritam. Tezu o usporenom vremenu tijekom pandemije Covida potvrđuju i neka istraživanja prema kojima je vrijeme tijekom lockdowna brojnim ljudima teklo sporije nego uobičajeno.

(https://www.frontiersin.org/journals/psychology/articles/10.3389/fpsyg.2021.721716/full)

Tako se nakupljena energija i frustracija, nakon završetka pandemije i ponovnog otvaranja klubova napokon mogla izbaciti. No, ljudi su nakupljenu energiju htjeli izbaciti što je brže moguće, zbog čega im je brži tempo postao poželjniji nego prije.

Brži tempo ispušta veću količinu dopamina i adrenalina, stvarajući stanje euforije koje se pokazalo kao pravi protuotrov za prolongirano stanje anksioznosti tijekom kolektivnih traumatičnih iskustava. Sličan efekt otvaranja klubova primijetili su na svojoj koži i sami DJ-evi. Primjerice, britanski producent Blawan u jednom intervjuu kazao je da kada se vratio produciranju nakon završetka pandemije, podsvjesno je htio sve raditi brže, što je na njega imalo gotovo pa terapijski učinak (Crack Magazine, 2022).

Ubrzavanje techna možda je i refleksija dubljeg društvenog fenomena

Zanimljiv bi to bio efekt leptira, da je bolest nastala u zemlji na istoku dovela do bržeg ritma u klubovima zapada, no promjene na većoj razini rijetko kada se toliko jednolične. Ubrzavanje techna možda je i refleksija dubljeg društvenog fenomena, odnosno prati općenito ubrzanje načina života koje se između ostaloga manifestira i na tehnološkoj razini.

Ikona scene, Jeff Mills, u jednom intervjuu složio se s ovakvom tvrdnjom jer je za njega techno oduvijek bio preslika društva. U svojim počecima, bio je preslika raspadajuće industrije, dok je danas preslika društva koje živi u dobu  rapidne digitalizacije. Samim time, glazba njegovog vremena kontemplirala je budućnost na svoj način, dok trenutačna prikazuje stanje sveprisutne neizvjesnosti i straha od budućnosti (Sonar, 2023).

To da je način života ubrzan, ne potvrđuje nam samo glazba. Općenito neki naši postupci ostavljaju dojam da nemamo više strpljenja za dugotrajnost procesa. Ne postoje više serije s po 20-25 epizoda u sezoni, na društvenim mrežama dominiraju sadržaji iznimno kratkog trajanja, čak su i članci na brojnim portalima često kratki, bez pretjerane dubine.

Može li se govoriti o skraćenom rasponu pažnje koji je primjenjiv i na glazbu? Možda, a možda je jednostavno obilje sadržaja, koje je uz to i previše dostupno, zbog čega svi sve želimo odmah, na licu mjesta. A hard techno, koji daje upravo takav („in your face“) dojam, realan je prikaz spomenutog stanja. Upravo tako moderni techno, preslikavajući društvo, odgaja nove generacije partijanera, naviknutih na kaotičnu energiju i trenutačnu gratifikaciju.

No, ubrzanje techna ne može se objasniti samo sociološkim promjenama, već i ekonomskim i marketinškim aspektima koji su danas neodvojivi od karijera glazbenika, ali i od načina na koji publika konzumira glazbu. Društvene mreže u današnje vrijeme idealan su način da glazbeni umjetnici dosegnu velik broj pratitelja koji su ujedno i njihovi obožavatelji. Da bi svoj sadržaj predstavili široj javnosti, umjetnici se moraju prilagoditi algoritmima.

Techno, kako smo već utvrdili, od svojih početaka bio je preslika stanja u društvu, a stanje u društvu često je preslika stanja u ekonomiji i politici

Tako je primjerice TikTok dizajniran da grabi pozornost prije nego korisnik odluči „scrollati“ dalje. Upravo zato su isječci s glazbenih događanja na kojima se prikazuju veliki dropovi popraćeni vizualnim spektaklom i ogromnim reakcijama publike puno gledaniji nego videi na kojima DJ pušta neku dulju traku i radi suptilne tranzicije. S obzirom na to da hard techno ima karakteristike brzine, intenziteta i spektakularnosti, logična je poveznica između porasta popularnosti TikToka i hard techna u zadnjih 5 godina.

Takva spona kreirala je atmosferu u kojoj brojnim DJ-evima nije više cilj napraviti koherentni set koji će zaokupiti slušatelja svojom dubinom, nego kreirati najimpresivniji trenutak koji će osigurati što više pregleda. Ovakav marketing sa sobom povlači i pitanje motivacije samog DJ-a, jer u takvom ozračju zaista je teško razlikovati one koji puštaju hard techno zato što se poistovjećuju s takvim umjetničkim izričajem od onih koji prate trendove u potrazi za slavom.

Iz marketinške perspektive koja je glazbenicima današnjice prijeko potrebna, način prezentacije limitiran na zadovoljavanje algoritama društvenih mreža itekako ima smisla. Ne samo zbog limitirane pozornosti, nego i zbog povećane potražnje, vjerojatno uzrokovane i već spomenutim obiljem sadržaja.

Konkurentno tržište u kojemu se tisuće glazbenika natječu jedan s drugim ne dovodi do adaptacije marketinških strategija samo kod glazbenika, već i kod organizatora te izdavačkih kuća koji su u stalnoj potrazi za trendovima na kojima će kapitalizirati. Kada nastupi pojedinih hard techno DJ-eva ostave veliki utisak na jednom festivalu, svi ostali pokušavaju proizvesti isti efekt.

Festivali koji do tada možda i nisu bili predodređeni takvom stilu na nastupe pozivaju DJ-eve za koje se nadaju da će privući što više nove publike. Posljedično, izdavačke kuće traže iste umjetnike, ili bar sadržaj koji im je sličan, producenti svoje pjesme prilagođavaju zahtjevima izdavačkih kuća i jedna stvar vodi ka drugoj.

Paula Temple ukazala je na ovu problematiku, kazavši da algoritmi favoriziraju one koji produciraju više sadržaja, zbog čega ubrzanje tempa služi kao jednostavan oblik diferencijacije. Svojevrsni rat „BPM-ova“ preslika je natjecateljskog duha potrebnog za uspjeh. (Amsterdam Dance Event 2023).

Od još nekih razloga koji su mogli dovesti do ubrzavanja techna, valja izdvojiti one koji spadaju u domenu politike. Ekstremi u političkom i ekonomskom sektoru plodno su polje za ekstreme u glazbi. Dobar primjer toga bio je punk pokret 1970-ih i 1980-ih kao odgovor na nepogodne ekonomske prilike tog doba. Sličan obrazac možda je primjenjiv i na technu koji u razdoblju porasta ekstremizma i češćih sukoba poprima ekstremniji oblik.

Techno, kako smo već utvrdili, od svojih početaka bio je preslika stanja u društvu, a stanje u društvu često je preslika stanja u ekonomiji i politici. Takva višeslojna poveznica glazbe i politike pretočila se u glazbu ranog detroitskog techna kao izričaj marginalizirane afroameričke zajednice, dok danas predstavlja otpor protiv sustava u kojemu je kapitalistička hiperproduktivnost krajnje normalizirana.

Poljska DJ-ica VTSS potkrjepljuje ovakvu tezu tvrdeći da kada pušta techno na većim brzinama, u kontekstu u kojem je „civiliziraniji“ oblik techna očekivan, ona ruši preddefinirane norme glazbene scene (Mixmag 2022).

Izvori razloga:

https://www.playfulmag.com/post/is-techno-becoming-faster-the-bpm-war-explained

https://www.beatportal.com/articles/381960-why-techno-is-harder-faster-and-angrier-than-ever

Koji god od navedenih razloga bio najzaslužniji za ubrzavanje techna u posljednjih nekoliko godina, njihov efekt je pred nama. Brza varijanta techna popularizirana je do maksimuma, a uzroci takvog fenomena imaju i svoje posljedice.

Nakon opisanih razloga popularizacije hard techna u prvom dijelu, daljnja analiza fenomena donosi uvid u popratne posljedice, od kojih je najočitija grananje misaonih struja na dvije strane, što je u nekim slučajevima dovelo i do sukoba na sceni, a o tome više iduću nedjelju.