Duo iz Podstrane, aktivan od 2016. godine, ovog se puta uhvatio u koštac s pjesmom koja im je posebno privukla pažnju zbog bluesy vokala i piano riffa. Umjesto klasične obrade, te su elemente preselili u vlastiti housey kontekst.
Foto: Tica
„Traka nema puno elemenata iz originala, ali vokal vodi cijelu stvar“, kažu Chicago Riders o svom novom izdanju. Phunk Junk Records osnovao je 2012. godine producent i DJ Saladin, a kroz katalog etikete prošla su imena poput Chip E, Dread MC, Fame Sounds i Gene Farris. Chicago Ridersu je ovo ujedno novo povezivanje s američkom house tradicijom.
Novo izdanje stiže nedugo nakon njihovog nastupa na Moondance festivalu, dok vizuale koje prate release potpisuju Denis Franić i Marko Matas, autor Instagram stranice @mediaterrae. Chicago Riders svoj zvuk grade na spoju energičnih ritmova, melodija i vokala, uz utjecaje plesne glazbe 80-ih i ranih 90-ih. U produkciji i live nastupima kreću se između techna, trancea, electra i housea.
Među njihovim novijim izdanjima ističu se „Ketamine“ EP na zadarskom AfterEgo Chroniclesu te „Unspoken Truth“ na Mystic Grooveru, koji je dosegnuo #2 na Beatportovoj Top 100 Electro listi.
Chicago Riders dio su i splitskog kolektiva Los Barbaros, aktivnog od 2018. godine.
„Anything You Want“ tako donosi još jedan korak u njihovom istraživanju plesne glazbe, ovaj put kroz housey interpretaciju objavljenu na etiketi iz Chicaga.
Islandski GusGus uskoro stiže u Zagreb, a njihov nastup stiže u trenutku kada bend priprema novo poglavlje svoje dugogodišnje priče. Nakon tri desetljeća neprestane žanrovske evolucije, grupa predvođena Biggijem Veirom i dalje odbija stati u unaprijed određene okvire, a zagrebačkoj publici ovog rujna donosi i prve pjesme s nadolazećeg albuma.
GusGus – foto: Press
U razgovoru Biggi Veira prisjetio se glazbenog odrastanja na izoliranom Islandu, objasnio zašto GusGus zapravo smatra pop bendom te otkrio što publika može očekivati od novog materijala koji opisuje kao retrofuturistički susret 80-ih, 90-ih i rave kulture.
Dolaziš s Islanda, koji nama ovdje djeluje kao prilično egzotično i izolirano mjesto. Kako je bilo započeti glazbenu karijeru tako daleko od ostatka Europe i svijeta? Koliko je to oblikovalo vaš identitet, posebno prije 30 godina, kada internet i društvene mreže nisu postojali na način na koji ih poznajemo danas?
Kada sam počeo stvarati glazbu krajem 80-ih, barem u mojoj glavi, nije postojala ideja da će glazba s Islanda jednog dana postati svjetski poznata. Bilo je nekih pokušaja islandskih izvođača da uspiju u Velikoj Britaniji, a imali smo i Mezzoforte, jazz bend koji je s pjesmom „Garden Party” ostvario međunarodni uspjeh. Ali to je bilo nešto sasvim drugo.
Kada smo mi počinjali, nije postojao osjećaj da ćeš napraviti glazbu i onda s njom osvojiti svijet. Zato o tome zapravo nisi ni razmišljao. To je, na neki način, oblikovalo i mene. Glazbu sam u početku stvarao uglavnom za sebe, a kada sam 90-ih počeo ozbiljnije raditi i kada se pojavila rave scena, radio si glazbu za scenu koja je postojala na Islandu.
Bili smo u svom malom svijetu. To je možda danas teško zamisliti, ali tada si zaista bio u svom selu. Do glazbe je bilo teško doći, posebno 80-ih. Morao si kupovati albume, što je značilo da si u njih ulagao novac. Ako si potrošio novac na album, bolje ti je bilo da ti se svidi. Zato je album kao cjelina bio toliko važan. Pjesme koje nisu singlovi bile su važan dio identiteta benda koji pratiš. Danas, uz streaming servise, sve je puno više vezano uz playliste. Postoji toliko glazbe da nešto poslušaš dva ili tri puta i već prijeđeš na sljedeće. Tada bi jedan album slušao desetke puta.
A onda su The Sugarcubes i Björk promijenili percepciju islandske glazbe?
Da. The Sugarcubes su početkom 90-ih postali jako popularni, a onda je Björk eksplodirala 1993. godine. Mislim da je to otvorilo oči britanskim medijima. The Sugarcubes su bili neobičan bend, Björk je bila ikonična i potpuno drugačija. To je dodatno hranilo ideju Islanda kao nekakvog fantastičnog svijeta čudnih i neobičnih bića. Britanski mediji počeli su gledati prema Islandu i pitati se postoji li tamo još nešto. Pronašli su GusGus, a kasnije su otkrili i druge izvođače poput Sigur Rósa. Tako se, na neki način, otvorio prostor za islandske glazbenike.
Kada bi danas, 30 godina kasnije, započinjao novi projekt, bi li imao drukčiju perspektivu? Bi li od početka razmišljao globalno?
Iskreno, ne znam. Ne mogu se staviti u tu poziciju. Ne znam kakav bih bio glazbeni konzument da danas imam 20 godina. Kada sam počinjao 80-ih, bio si emocionalno puno više povezan s glazbom. Glazba je bila ogroman dio komunikacije među prijateljima. Razgovarali smo o bendovima, dijelili glazbu, slušali Depeche Mode i sve ostalo.
Danas možda tu ulogu imaju neke druge stvari, poput videoigara. Ne znam. Možda ovisi o kulturi i sredini. Kada sam počeo stvarati glazbu, zanimao me cijeli proces. U početku, naravno, pokušavaš raditi nešto slično bendovima koje voliš. To je prirodno, na neki način vježbaš.
A onda su 90-e donijele ogromnu promjenu. Pojavili su se novi žanrovi, novi zvukovi i potpuno nove mogućnosti unutar elektroničke glazbe. Za nekoga poput mene, tko je odrastao uz elektroničku glazbu 80-ih, to je bilo pravo otkriće. Dogodila se eksplozija mogućnosti. Danas stvarno ne znam što bih radio da ponovno počinjem. Vjerojatno bih završio kao jedan od klinaca koji u Reykjavíku rade jednostavne, zabavne pjesme za prosvjede.
Za mene biti elektronički glazbenik znači istraživati zvuk
Spomenuo si žanrove, a upravo je to jedna od stvari koja me najviše zanima kada razgovaram s glazbenicima. GusGus je gotovo nemoguće smjestiti u jednu ladicu. Kroz 30 godina prošli ste techno, house, pop, ambient, remikse i sve između. Koliko je bilo važno ostati slobodan i ne završiti u jednoj žanrovskoj niši?
Kada sam počeo pristupati glazbi, nije postojalo toliko strogo žanrovsko razmišljanje. Početkom 90-ih ljudi su istraživali sve moguće nove stvari. Nešto je danas bilo house, nešto drugo sutra, a sve se toliko brzo mijenjalo da ljudi zapravo nisu razmišljali o tome rade li nešto unutar određenog žanra. Jednostavno su istraživali, a tek kasnije bi netko rekao: „Ovo je novi zvuk. Kako ćemo ga nazvati?” Bio je to period u kojem su žanrovi nastajali. Ako poslušaš intelligent dance music s početka 90-ih, pronaći ćeš ambient, čudne eksperimente, utjecaje folka i razne druge elemente.
Ako želiš jako pojednostaviti stvari, možeš reći da je house proizašao iz disco i soul glazbe, dok je techno imao više poveznica s novim valom i bendovima poput Depeche Modea. Ali mi smo oduvijek radili pop glazbu.
Zanimljivo je čuti GusGus opisati kao pop bend.
Da, ali to je oduvijek bio naš cilj. Radimo pop glazbu, samo uzimamo stvari koje volimo iz različitih smjerova.
Nikada nisam bio potpuno vezan uz jedan žanr. Ako radiš techno, onda bi, prema toj logici, stalno morao pratiti sve novo što se događa u technu, nove zvukove koje ljudi koriste i trendove unutar scene. Ali meni je važnija jedna druga stvar, a to je stvaranje zvukova.
Za mene biti elektronički glazbenik znači istraživati zvuk. Ne radi se samo o tome da uzmeš postojeće zvukove i složiš ih zajedno kako bi napravio pjesmu. Radi se i o stvaranju novih zvukova. Pokušavaš pronaći nešto zanimljivo. Kada pronađeš nešto što ti se sviđa, počneš to dalje razvijati i koristiti, a s vremenom to postane dio tvog identiteta.
Znači, žanr dolazi tek kasnije?
Upravo tako. Moja prva velika ljubav bio je hi-NRG disco, glazba koja je bila povezana s gay klubovima i scenom ranih 80-ih, s puno dramatike, soul utjecaja i, naravno, Giorgiom Moroderom. Volio sam i italo disco, koji je bio više orijentiran na pop melodije i progresije. A onda sam obožavao Depeche Mode i taj njihov industrijski, mračniji pristup zvuku.
Ako poslušaš početak „Photographic” iz 1981. i nekome kažeš da je to techno, možda će ti povjerovati.. Glazba mi nikada nije dolazila kao unaprijed definirani žanr. Doživljavao sam je kao evoluciju kojoj svjedočim. Sve etikete dolaze kasnije.
Čak i danas, kada odem na Beatport tražiti glazbu, često se pitam: „Zašto je ovo progressive house?” Ili: „Zašto je ovo techno?” Mnoge etikete više mi jednostavno nemaju smisla.
Imaju li onda žanrovski puristi ipak svoju ulogu?
Mogu ih razumjeti. Nisam purist, ali razumijem tu potrebu. To je pomalo poput skupljanja maraka. Želiš se identificirati s nečim i onda precizno određuješ što pripada toj kategoriji, a što ne. Biti purist je dio tvog identiteta. Nitko te ne tjera da budeš purist, ti to želiš biti i onda tražiš ljude koji dijele isti pogled. Ali biti purist nije baš najplodnija pozicija ako želiš biti kreativan.
Prije nego krenemo dalje, spomenuo si nešto zanimljivo vezano za žanrove, a mislim da je to vrijedna poruka mladim producentima…
Postoji toliko zanimljive, čudne, opskurne i uzbudljive glazbe iz prošlosti koja pokazuje da još uvijek postoje područja koja nisu dovoljno istražena. Mislim da danas postoji puno mogućnosti za stvaranje zanimljive glazbe, ali nekako se to ne koristi dovoljno.
GusGus je poznat i po snažnom vizualnom identitetu. Danas su vizuali važan dio gotovo svakog većeg nastupa, DJ-i rade audio-vizualne showove, a bendovi ulažu puno u produkciju. Koliko je vizualni aspekt važan za vaše live nastupe?
Mi ipak radimo drukčije od DJ-a. Želimo da ljudi dožive cijeli nastup i da se fokus tijekom koncerta mijenja. Kada je važno pjevanje i vokal, želimo da se publika fokusira na izvođača. U nekom drugom trenutku možda će pogledati vizuale. To je vrlo važna ravnoteža.
Jednom sam gledao nastup jednog njemačkog pop izvođača i tijekom jedne od njegovih najvećih pjesama cijelo sam vrijeme gledao vizuale. Kada je pjesma završila, shvatio sam da uopće nisam gledao bend. Vizuali su zapravo bili sadržaj koji je publika mogla vidjeti i na YouTubeu. I onda sam se zapitao zašto nisam gledao ljude na pozornici. Upravo je to ono što je posebno kod live nastupa.
Kod nas je zadatak vizualnog umjetnika i light engineera stvoriti snažan show, ali taj show mora biti promišljen. Ponekad vizuali uokviruju bend i usmjeravaju pažnju na njega, ponekad stvaraju određenu atmosferu, a ponekad sami preuzimaju fokus.
Ali ako cijelo vrijeme imaš nešto potpuno ludo na ekranu, publika će samo gledati ekran. A trebala bi gledati ljude koji plešu, pjevaju i zabavljaju se. Trebala bi biti dio publike i tog iskustva, a ne samo promatrati ekran.
GusGus postoji već 30 godina, a vjerojatno je to pitanje koje vam često postavljaju. Imate li neku tajnu za mlade bendove, kolektive ili producentske dvojce? Kako ostati zajedno toliko dugo i ići jedni drugima na živce samo u prihvatljivoj mjeri?
Ne znam postoji li univerzalni recept. Mislim da svatko mora pronaći način da unutar benda ostvari ono što želi. Ljudi moraju razumjeti za što su odgovorni, što je njihov projekt i što žele raditi. Mora postojati nekakav dogovor i ravnoteža.
Možda nije baš najjednostavniji savjet, ali mislim da ljudi trebaju ostati vjerni onome što žele raditi u glazbi. Istovremeno, moraš shvatiti da radiš s drugim ljudima koji imaju vlastite ideje i vlastiti kreativni put.
Ako ćemo ovo raditi zajedno, moramo pronaći način da njegujemo ono što svi želimo. Kako ja mogu pomoći tebi da zasjaš? Kako mogu pomoći drugoj osobi da ostvari nešto više, umjesto da uvijek samo pokušavam progurati svoje? Naravno, postoje situacije u kojima ja moram popustiti. Ponekad shvatiš da si prešao određenu granicu i da nešto duguješ drugoj osobi. Moraš razumjeti dinamiku rada s drugim kreativnim ljudima koji također imaju vlastite ideje i ciljeve.
Za kraj, GusGus u rujnu stiže u Hrvatsku u sklopu europske turneje. Što donosite u Zagreb i što publika može očekivati? I kako pamtiš prijašnje nastupe u Hrvatskoj?
Bili smo nekoliko puta u Hrvatskoj i uvijek nam je bilo jako zabavno. Ponekad je bilo i jako vruće, ali bilo je super.
Ono što sada donosimo jest novi album koji je već gotov. Rekao bih da je to nekakva retrofuturistička rave priča inspirirana 80-ima i 90-ima, ali napravljena prema GusGus standardima.
U Zagrebu ćemo svirati nekoliko novih pjesama s tog albuma. Materijal je vrlo klupski i plesno orijentiran, a neke smo pjesme već isprobavali na nastupima posljednjih godinu ili dvije. Bit će to pomalo rave iskustvo, ali naravno uz sve klasike. Jedna od novih pjesama zvuči kao trance iz 1995. godine, a imamo i novu stvar koja bi trebala postati singl u listopadu. To je zapravo potpuno razvijena rave pjesma.
Dakle, možemo očekivati svježe 90-e?
Da, definitivno. Svježe 90-e, malo retrofuturizma, malo rave energije i puno plesa.
GusGus će tako u zagrebačku Tvornicu kulture stići 8. rujna s novim materijalom, ali i iskustvom koje je kroz tri desetljeća učvrstilo njihov status jednog od najoriginalnijih bendova islandske elektroničke scene. A ako je suditi prema riječima Biggija Veire, publiku čeka putovanje kroz njihove klasike i novi zvuk koji se, baš poput GusGusa kroz cijelu karijeru, ne zamara previše granicama između žanrova.
Za nekoliko dana povijesni dvorac Mokrice postaje mjesto premijernog FORT X festivala
Godišnji odmori polako završavaju, koferi se raspakiravaju, grad se ponovno puni, ali povratak u svakodnevicu ove godine ima sasvim drugačiji soundtrack. BSH Events za nekoliko dana otvara novu kopnenu party sezonu, i to samo 35 minuta od Zagreba.
FORT X, novi festivalski projekt jednog od najprepoznatljivijih hrvatskih glazbenih brendova, stiže u subotu, 5. rujna u spektakularni dvorac Mokrice, a njegovo premijerno izdanje predvode Dixon, Maceo Plex, Âme i Jimi Jules.
I teško da je nova sezona mogla početi jače. Nakon ljeta obilježenog velikim događajima i snažnim međunarodnim širenjem, BSH se s mora i ljetnih pozornica vraća na kontinent, ali ne usporava. Naprotiv, prvi veliki party nakon povratka u grad donosi lineup koji bi bez problema mogao predvoditi bilo koji veliki europski festival.
Dixon je već godinama sinonim za sofisticirani europski elektronički zvuk i jedan od ključnih ljudi kultnog Innervisionsa, Maceo Plex izgradio je globalnu karijeru spajajući house, techno i electro, dok je Âme još jedno veliko ime ženske DJ scene neraskidivo povezano s Innervisionsom i zvukom koji je snažno obilježio suvremenu europsku elektroničku scenu. Njima se u samom vrhu lineupa pridružuje i Jimi Jules, jedan od najtraženijih i najzanimljivijih izvođača aktualne međunarodne elektroničke scene.
Uz četiri glavna predvodnika, u Mokrice stižu i Nic Fanciulli, Butch i Fiona Kraft, dok regionalni dio programa predvode Aney F, Elena Mikac, Joe Quinn, Pablo Panda te MĪMĪ X FY.
No FORT X nije zamišljen kao još jedan klasični festival. Njegov veliki adut je povijesni dvorac Mokrice, okružen šumom, stoljetnim zidinama i skrivenim dvorištima koja će na jedan dan i noć postati velika pozornica elektroničke glazbe. Program počinje već poslijepodne, prolazi kroz zalazak sunca i noć te se nastavlja sve do prvih jutarnjih sati.
A sve to događa se praktički pred vratima Zagreba. Mokrice su udaljene svega 35 minuta vožnje, neposredno nakon hrvatsko-slovenske granice, pa FORT X donosi idealan prvi festivalski bijeg nakon povratka s godišnjih odmora.
Premijera FORT X-a dolazi u trenutku kada BSH Events prolazi kroz najveći međunarodni iskorak u svojoj povijesti. Nakon Zagreba i velikih hrvatskih projekata, BSH je izgradio kontinuiranu prisutnost u Sloveniji, realizirao projekte u Beogradu i Sarajevu, Ski Beat drugu godinu zaredom vraća u austrijski Nassfeld, a nedavno je napravio i veliki korak na mađarsko tržište – prvi BSH event u Budimpešti, s Black Coffeejem u spektakularnom Buda Castleu, bio je rasprodan.
Od Zagreba preko Slovenije, Beograda i Sarajeva do austrijskih Alpa i Budimpešte, BSH energija sve snažnije prelazi granice, a FORT X donosi novi korak – potpuno novi festivalski koncept hrvatskog brenda na međunarodnom tržištu.
Slovenija je pritom postala jedno od ključnih tržišta BSH-a. Nakon niza događaja u Ljubljani, Mariboru, Celju i na drugim lokacijama, FORT X pokazuje da BSH ondje više nije povremeni gost, nego brend koji kontinuirano gradi vlastitu publiku i razvija nove projekte.
FORT X održava se 5. rujna u dvorcu Mokrice u Sloveniji, svega 35 minuta od Zagreba. Ulaznice su dostupne putem Entrio.si sustava, a organiziran je i shuttle prijevoz iz Zagreba koji že voziti od 14:30 do 18:30 sati s istočnog parkirališta Zagrebačkog Velesajma.
Posljednji vikend kolovoza donosi završne udarce festivalske sezone i još nekoliko prilika za ples pod otvorenim nebom. Dimensions festival u Tisnom, poznat po vrhunskom zvuku i spoju housea, techna, electra i breaksa, okuplja oko 150 izvođača te zaključuje ljetnu sezonu u The Garden Resortu. Finiš kolovoza donosi i povratak Sea Dance duha na plažu Bečići u Budvi, DJ Jockov cjelonoćni set u Zagrebu te prvo hrvatsko izdanje Toy Tonicsa u Dubrovniku. Za posljednje ljetne plesne trenutke pobrinut će se i Santosha Beach Club u Poreču, dok će nedjelju u Splitu obilježiti koncert kultne britanske grupe Morcheeba.
Ljetnu sezonu u The Garden Resortu ovog vikenda zatvara Dimensions festival poznat po vrhunskom zvuku i spoju housea, techna, electra i breaks glazbe. Ovogodišnji lineup okuplja oko 150 glazbenika, a predvode ga Anthea, Dyed Soundorom, Eris Drew & Octo Octa, Helena Hauff b2b Moopie, Marcellus Pittman, OK Williams b2b Matthew Neequaye, Raresh, Roza Terenzi (live), Satoshi Tomiie (live), Sonja Moonear, The Hacker, Zip i mnogi drugi.
Drugi dio Exit2Montenegro manifestacije ovog vikenda na plažu Bečići koja će oživiti duh Sea Dance festivala. Budva će tako na samom kraju ljeta ugostiti Peggy Gou, Charlotte De Witte, Hugel, John Newman, Enrico Sangiuliano, RPR Soundsystem te još preko 50 stranih i regionalnih izvođača. Ulaz je besplatan uz prethodnu registraciju na poveznici.
DJ Jock all night long @ Boogaloo, Zagreb
Petak u Boogaloou je rezerviran za jednu od onih noći koje se ne mjere satnicom. DJ Jock preuzima pult u sklopu Summer Exhibition serijala. A upravo je all night format ono u čemu Jock posebno dolazi do izražaja – bez žurbe, bez unaprijed zadanog scenarija i bez potrebe da se energija podija stalno dokazuje velikim trenucima. Jock je izgradio reputaciju DJ-a koji zna kako voditi klub kroz noć: od prvog groovea do onog trenutka kada shvatiš da je jutro već opasno blizu. Ulaz je besplatan do ponoći, a 10€ iza.
Kao službeni početak rada na četverogodišnjoj strategiji “Mediterranean Music Alliance 2026-2030” ove subote dogodit će se event Toy Tonics Mediterana u Parku Orsula. Klabika Collective će predstaviti prvo hrvatsko izdanje kultne berlinske etikete Toy Tonics. Na jednoj od najimpresivnijih pozornica na Jadranu, 200 metara iznad mora, s pogledom na dubrovačke zidine i otvoreno more, očekuje Vas boutique događaj namijenjen za svega 800 posjetitelja. Od zalaska sunca pa duboko u noć, kameni amfiteatar Parka Orsula pretvorit će se u plesni podij okružen borovima i mirisom ružmarina, a večer će otvoriti Klabika Collective. Glavne uloge pripadaju Kapoteu, osnivaču i zaštitnom licu Toy Tonicsa, te Davide DEV-u, milanskom DJ-u i producentu čiji setovi spajaju disco, house, R&B i globalne grooveove, uz snažan utjecaj francuske škole elektroničke glazbe. Posljednje ulaznice osigurajte kroz sustav Eventim.
Closing Fiesta @ Santosha Beach Club, Poreč
Nakon cijelog ljeta ispunjenog ljubavi i pozitivnom energijom, Santosha Beach Club priprema posljednje okupljanje sezone. Kako bi proslavili ljubav i sve uspomene koje su zajedno stvorili ovog ljeta, posljednje taktove sezone uz još jedan zalazak sunca odsvirat će IDQ i Melty Disco. Poslijepodnevni program otvorit će Melty Disco uz feel good i tople ritmove, dok će IDQ preuzeti pult uz zalazak sunca i staviti točku na još jednu ljetnu sezonu u Santosha Beach Clubu. Program počinje u 15 sati, a ulaz je slobodan.
Morcheeba @ Galerija Meštrović, Split
U sklopu ovogodišnje Vibrez festivala u nedjelju kultni bend Morcheeba stiže u Galeriju Meštrović. Morcheeba zauzima važno mjesto u britanskoj elektroničkoj i downtempo tradiciji kao sastav koji je trip-hop senzibilitet od početka gradio u spoju s popom, souljem i psihodeličnim naslijeđem. U središtu njihova zvuka nalazi se prepoznatljiv odnos između suptilno složene produkcije i meke, sugestivne vokalne interpretacije Skye Edwards. Tijekom višedesetljetne karijere razvili su glazbeni izraz u kojem elektronički elementi nisu sami sebi svrha, nego služe stvaranju ozračja smirenosti, introspekcije i emocionalne uravnoteženosti. Njihove pjesme karakterizira ekonomičnost izraza, jasna melodijska profiliranost i osjećaj za tonsku boju koji se podjednako oslanja na studijsku preciznost i organsku muzikalnost. Zbog te sposobnosti da istodobno djeluju intimno i široko komunikativno, Morcheeba ostaje jedan od najuvjerljivijih primjera dugovječnosti unutar suvremene popularne glazbe.
Kompletan vikend program partyja diljem Hrvatske i regije možete istražiti u našem kalendaru.
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Ovaj je party prava uvertira sezone kojom Peti Kupe potvrđuje status jedne od ključnih točaka u regiji
Profinjena bezvremenska plesna magija postala je zaštitni znak Petog Kupea. Savršen nagovještaj takvog smjera i u sljedećoj sezoni bit će party otvaranja u petak, 4. rujna. Za prvo poglavlje sezone klub donosi kultna imena koja nose težinu povijesti i viziju budućnosti.
U Trnjansku 5 stiže Ron Trent, kamen temeljac housea i pionir elektroničke glazbe općenito. Odrastajući u Chicagu tijekom 1980-ih, kada je disco prelazio u house, Ron je upijao glazbu od najranije dobi. Sakupljajući ploče, već je u ranim tinejdžerskim godinama postao respektabilan DJ. Sa samo 14 godina, još 1990. stvorio je i objavio hipnotičku traku Altered States, koja je postala trenutačni klasik i lansirala ga na međunarodnu scenu.
Početkom 90-ih s Chezom Damierom pokreće Prescription Records, jednu od najutjecajnijih deep house etiketa u povijesti, koja je svijetu predstavila talente kao što su Moodymann i Glenn Underground. Nakon preseljenja u New York, redovito svira na svim tamošnjim, ali i svjetskim mitskim mjestima. To ga dovodi do suradnji i produkcije za zvijezde kao što su Erykah Badu, Jill Scott i Tony Allen.
Tenziju na podiju održat će i pravi klupski hipnotizer Radio Slave. Londonska i berlinska ikona te alfa i omega utjecajnog labela Rekids nije samo DJ. Njegov potpis su i masivna izdanja koja drže podij u stanju transa satima. Radio Slave ima rijedak dar za spajanje sirovog ravea, analognog techno zvuka i vrhunskog housea, zbog čega su njegovi setovi u klubovima poput Berghaina postali stvar mita.
Domaće sidro ove noći drži provjerena ekipa – Ilija Rudman, Pepi Jogarde i Antonio Zuza. Zabava počinje već u 19 sati okupljanjem na terasi, a nastavlja se u klubu do ranih jutarnjih sati.
Ovaj je party sjajna uvertira za jesenski dio sezone, kojom Peti Kupepotvrđuje status jedne od ključnih točaka u regiji. U razdoblju od rujna do kraja prosinca, klub donosi program koji spaja živu povijest elektroničke glazbe i najrelevantnija imena današnjeg undergrounda.
Među njima su Dimitri from Paris, Egyptian Lover, Âme, Kittin, Helena Hauff, Mathew Jonson, Mousse T., Michael Gray i Traumer te koncertne atrakcije kao što su Donny Benet, Azymuth i Kyoto Jazz Massive. Od čikaških house pionira i analognih virtuoza do beskompromisnog vinilnog techna i live jazz-funk fuzija, pred nama su mjeseci intenzivnog klupskog ritma.
Ulaznice za party otvorenja dostupne su na Entrio.
Pred nama su dani u kojima se spajaju impresivne morske kulise, filmska platna pod zvjezdanim nebom i hrabri zvučni eksperimenti. Od veličanstvenih splitskih nastupa legendarnih imena svjetske glazbe u Galeriji Meštrović, preko zagrebačke ljetne terase koja donosi najbolje naslove s Fužina, pa sve do pulske avantgarde koja istražuje granice analogne sinteze i improvizirane glazbe. U ovotjednom izdanju rubrike donosimo sve ključne postaje na koje ove dane morate usmjeriti svoj kulturni kompas.
Audioart 2024. – foto: Dejan Štifanić
Vibrez festival @ Galerija Meštrović, Split
Vibrez festival i u 2026. godini potvrđuje status jednog od najuzbudljivijih glazbenih događanja u Splitu te donosi ukupno osam koncerata koji će se održati od 26. do 30. kolovoza u Galerija Meštrović te od 7. do 9. rujna na Peristilu. Ovogodišnji program ponovno spaja vrhunska glazbena imena i jedinstvene ambijente, stvarajući posebno festivalsko iskustvo koje nadilazi klasične koncertne formate, a poseban doživljaj dodatno će oblikovati ambijent Galerije Meštrović kroz spoj umjetnosti, arhitekture i mora, koji pruža intimnu i jedinstvenu koncertnu kulisu. Ovog tjedna u Galeriji Meštrović redom nastupaju Mogwai, Mariza, Mario Biondi, Laibach i Morcheeba.
Za sve koji su propustili ovogodišnje izdanje Cinehilla, dašak magične festivalske atmosfere iz zelenih Fužina dolazi od večeras do 3. rujna u Zagreb. Tijekom devet dana na terasi Zagrebačkog plesnog centra (Ilica 10), premijerno će se prikazivati izbor filmova iz glavnog programa nedavno završenog festivala. Među probranim naslovima pod zvjezdanim nebom u srcu grada našao se niz nagrađenih i najbolje ocijenjenih filmova po glasovima Cinehillove publike poput “Tigrova”, “Ministranata”, “Tinejdžerski seks i smrt u Kampu Miasma”, “Majka”, “Trener” i mnogi drugi filmovi. Više o programu Cinehilla u Zagrebu provjerite na poveznici.
Audioart @ Pula
Sedamnaesto izdanje festivala Audioart održat će se od četvrtka do subote u Puli, a nastupit će nizozemski umjetnik Thomas Ankersmit, Bojan Gagić, austrijski trio The Thunks i slovenski trio Širiom. Festival u četvrtak otvara Thomas Ankersmit izvedbom “The Tcherepnin Series” u Galeriji Novo. Nizozemski umjetnik 20 godina istražuje mogućnosti analognog sintesajzera Serge Modular, jednog od najmoćnijih i najsvestranijih elektroničkih instrumenata pred-digitalnog doba. Kroz svoj rad povezuje iskustva konkretne glazbe, elektroakustičke improvizacije i psihoakustičke zvučne umjetnosti. Multimedijalni umjetnik Bojan Gagić u petak u DC Rojcu predstavlja “Monofoni dnevnik – Svibanj 2026.”, koncertni rad koji je zamišljen kao zvučni dokument jednog mjeseca, sastavljen od 31 kratke audioforme koje zapisuju afektivno i psihološko stanje autora. Večer nastavlja austrijski improvizacijski trio The Thunks, kojeg čine Elisabeth Harnik na klaviru te bubnjari Martin Brandlmayr i Didi Kern. U svojoj glazbi pomiču granice instrumenata gdje klavir može poprimiti karakter udaraljke, a upravo je to istraživanje zvučnih mogućnosti instrumenata temelj njihovog zajedničkog improvizacijskog jezika. Na posljednji dan festivala, u subotu nastupa slovenski eksperimentalni avant-folk trio Širiom, koji u svojim nastupima koriste više od 20 instrumenata. Članovi Iztok Koren, Samo Kutin i Ana Kravanja time stvaraju originalni zvučni jezik koji povezuje tradicijske zvukove, suvremene akustične pristupe i elemente eksperimentalnog rocka. Uz koncerte, Audioart pripremio je dvije radionice za posjetitelje. Na radionici “Sretno mjesto” Bojana Gogića posjetitelji će, koristeći vlastite pametne telefone kao alat, istraživati i snimati zvukove koji za njih predstavljaju određeno “sretno mjesto”. Radionica “Analogna sinteza i eksperimentalni zvuk” Thomasa Ankersmita kroz tri termina upoznaje sudionike s osnovama modularne sinteze, gradnje vlastitih zvučnih fragmenata i sudjelovanje u zajedničkoj improvizaciji i snimanju. Svi programi Audioarta 17 su besplatni, a detaljan raspored provjerite ovdje.
Kulturni dodatak: Radionice stripa i i animacije u Učilištu za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn – Studio Tanay
Učilište za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn – Studio Tanay organizira besplatni program stripa i ilustracije za djecu i mlade koje će se održati u prostorijama Učilišta u Draškovićevoj 30, od četvrtka do 5. rujna, u terminu od 10 do 13 sati. Autorica i voditeljica ovog programa je akademska grafičarka Ružica Dobranić. Radionice su namijenjene djeci i mladima od 10 do 16 godina, a prijaviti se još stignete na e-mail: [email protected]
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Upravljajte svojom privatnošću
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.
