Skip to main content

Stacey Pullen stiže na peti Noguestlist ples pod crvenim svjetlima

 

Krajem mjeseca, točnije u nedjelju 30. travnja, NoGuestlist nakon Petog Kupea i The Besta, svoja crvena svjetla vode na novu lokaciju. Zagrebački klub Mint rezerviran je za gostovanje legendarnog američkog DJ-a Staceya Pullena kojem će se pridružiti Mony i Aldo Morro na petom izdanju NoGuestlist partyja.

Ulaznice su dostupne kroz sustav Entrio.

FB EVENT: NoGuestlist presents Stacey Pullen at Mint Club

Već tradicionalno, NoGuestlist plesnjak će obilježiti rasvjeta u isključivo crvenoj boji te će se posebna pažnja obratiti na uređenju interijera.

Jedan od najutjecajnijih DJ-eva iz detroitske škole elektroničke glazbe je upravo Stacey Pullen koji je kroz godine odradio brojne spektakularne setove u Hrvatskoj. Američki DJ je svoju karijeru oblikovao pod palicom legendarne detroitske trojke – Derricka Maya, Juan Atkinsa i Kevina Saundersona.

Svoju reputaciju je izgradio kao strastveni DJ i producent, a neke od svojih najboljih izdanja objavio je pod imenom Kosmic Messenger. Svojim likom i djelom predstavlja ono najbolje što Detroit može ponuditi od elektroničke glazbe, a to se može poslušati kroz njegu kompilaciju “The Collected Works Of Kosmic Messenger”.

Glazbenu podršku legendarnom američkom DJ-u čine Mony i Aldo Morro. Mony je zadarski DJ koji je na sceni od 1999., a svoju dugogodišnju karijeru proveo je kao rezident DJ na plaži Zrće. Brojne “odigrane utakmice” pod svojim nogama ima Aldo Morro koji polako, ali sigurno postaje veteran hrvatske elektroničke scene. Utjecaj na njegov glazbeni ukus imao je pop i dance 80-ih, r’n’b i hip-hop, a na kraju se odlično smjestio u širokom spektru house zvuka.

Zaigraj i osvoji ulaznice na Instagramu!

Poslušajte drugi album Forest Peopleovog alter ega Oleka -The Veil of Death-


Dragan Lakić poznatiji kao Forest People već neko vrijeme radi i na svom alter egu Olēka. Kroz svoj Olēka alter ego, poznati regionalni DJ istražuje industrijsku i distorziranu stranu techno zvuka. Olēka već ima brojna izdanja na etiketama poput Planet Rhythm, Genesa, Power Vacuum, Mindcut, Dakfloor i Newrhythmic.

Olēka je nedavno objavio svoj novi album “The Veil Of Death” koji predstavlja značajan odmak od prethodnih izdanja, posebice jer trake na novom albumu potiču na razmišljanje i eksperimentalno istraživanje tema koje se tiču smrti i života poslije smrti.

Kroz album Olēka spretno spaa zajedno razne ritmičke i melodijske elemente koji stvaraju mračnu atmosferu zvučnih pejzaža. Organski osjećaj albuma je dodatno pojačan dodavanjem vokala i upotrebom instrumenata, koji su stvorili dodatni sloj dubine i teksture traka.

The Veil Of Death” vuče inspiraciju kroz brojne glazbene tradicije, a u nekoliko traka čuje se i “zvuk Balkana”. Olēka je na ovaj način odao počast svojim kulturnim korijenima koji su dodatno povečali emocionalni rezonancu albuma, zbog dodavanja osobnog i autentičnog dodira.

 

Slušajući Olēkin drugi album, možemo zaključiti kako je to složeni produkcijski rad koji nudi duboko, inspirativno glazbeno iskustvo. Kroz trake Olēka nas tjera na razmišljanje o egzistencijalnim temama, prolaznosti života i uvijek prisutnoj sjeni smrtnosti.

Album je satkan od ukupno sedam traka, a objavljen je na Diffuse Reality Recordsu i dostupan je za slušanje na svim streaming platformama.

Tracklist:

Sviraj Kraj

Berzah

Ponosni Mrtvac – Jelena Ćosović Mix

Nek Mi Stave Okove

Posljednji Pozdrav

Ne Zaboravi Da Umreš

Spavaj

Kako je Frankfurt bio meka rane techno scene?

 

Techno zvuk se pojavio u 1980-ima kada su pioniri elektroničke glazbe poput Kraftwerka inspirirali mlade glazbenike i producente da krenu eksperimentirati sa sintisajzerima i gramofonima.

U tom vremenu Detroit je bio ispred svih, ali Europa je također bila kreativna i aktivna. Upravo jedna od glavnih lokacija tog vremena je bio Frankfurt u kojemu je scena bujala.

U 2022. Frankfurt je postao dom Muzeja moderne elektroničke glazbe (MOMEM) koji je prvi takav muzej u svijetu. Direktor muzeja Alex Azary je u razgovoru za DW otkrio kako su on i drugi pioniri scene poput Sven Vatha i DJ Talla 2XLC-a pomogli u stvaranju techno pokreta.

Kako je techno postao popularan u Frankfurtu od svih mogućih lokacija?

Vrlo rano, svega nekoliko gradova je imalo scenu. U 80-ima, možda je svega 5-6 gradova na svijetu imalo klubove, producente, glazbenike, izdavačke kuće i prodavaonice ploča. Još jedan važan razlog je u to vrijeme bio Dorian Gray, klub kod aerodroma, koji je uvijek gurao inovativne koncepte glazbe. Zamišljen je kao verzija Studia 54 iz New Yorka, gdje se najviše oslanjao na disco, ali nije trebalo dugo DJ-evima da krenu svirati elektroničku glazbu.

Vi ste bili dio scene u tom vremenu?

Da! Još se sjećam svog prvog odlaska u Dorian Gray, kad nisam još imao ni dvadeset godina. Čim sam zakoračio u klub, moje srce je počelo udarati u ritmu koji je izlazio iz zvučnika. Počeo sam se baviti DJ-ingom u 1982., a dvije godine kasnije sam s prijateljom Tallom pokrenuo Technoclub. Bio sam još i promotor u Dorianu Grayju, gdje smo od 1987. do kraja 2000. održavali Technoclub večeri i sve velike rave partyje.

Klub je bio jedinstven, kao ni jedan drugi u svijetu. Mnogi ljudi, uključujući DJ-eve doletili bi do Frankfurta samo da partijaju i onda bi odletjeli ponovno doma. Kako je frankfurtski aerodrom internacionalna zona, nije bilo točno određene satnice kad se klub zatvara, tako da je mogao raditi kako god smo htjeli. Bio je važno mjesto na samom početku elektroničke scene, nažalost se zatvorio zbog sigurnosnih razloga.

Ovih dana, Berlin je glavna točka poprišta elektroničke scene u Njemačkoj….

Danas nema više toliko prostora u Frankfurtu. Teško je kreativnim ljudima otvoriti klub i pokrenuti neki svoj koncept. Ovdje danas klubovi postoje da prodaju piće, a ne da razvijaju glazbu što je veliki problem. U Berlinu s druge strane, stvari su se eksponencijalno proširile padom Berlinskog zida. Stara skladišta, tvornice, naglo su postali domovi klubova gdje se scena mogla razvijat. Nažalost takvo nešto nema u Frankfurtu.

Iako Frankfurt nije aktivan kao nekoć, posljednjih godinu dana itekako privlači ljubitelje elektroničke glazbe zbog muzeja namijenjenog sceni. Koja je bila ideja iza muzeja?

Moj partner Talla je imao ideju za muzej. Još u 2011. kada je putovao južnim krajevima Europe i davao predavanja mladim ljudima, dosta ih je bilo zainteresirano za priče o počecima scene. Stoga jednostavno je došlo do toga da se ovako nešto treba pokrenuti. Zapravo mi se više vidimo kao i kulturno umjetnički centar, zato što je klupska kultura i dalje aktivna te i dalje svjetski fenomen. Riječ muzej u nazivu je tu da se javno naznači da je ovo institucija, jer mi pričamo u kulturološkom pokretu koji postoji 40 godina te je inspirirao i odgojio generacije.

Amsterdam pokrenuo kampanju -Stay Away-. Žele smanjiti broj britanskih partijanera


Lokalna vlast Amsterdama započela je kampanju koja targetira mlade britanske turiste između 18 i 25 godina starosti s porukama “Stay Away” kako bi smanjili potencijalno remećenje javnog reda i mira.


Foto: VeryHungryNomads.com

Glavni grad Nizozemske osim mira na ulicama želi promijeniti svoju reputaciju da ih se ne smatra samo mekom partyjanja, droge i prostitucije.

Kampanja “Stay Away” je serijal informativnih video zapisa kroz koje se ističu kazne te prikazuju video zapisi nedjela koje vikend partijaneri naprave u Amsterdamu.



Reklame se aktiviraju i targetiraju mlade Britance nakon što oni internetom pretraže neke od ključnih riječi poput “party Amsterdam”, “stag party Amsterdam”, “cheap hotel Amsterdam”, “pub crawl Amsterdam” i slično. Ključne riječi tako u algoritmu aktiviraju reklame te umjesto da mladim britanskim partijanerima iskaču reklame hotela, kafića, klubova, dobivati će reklame koje im direktno govore da nisu poželjni.



Amsterdam ima populaciju od 883 tisuće stanovnika, a godišnje primi više od 20 milijuna turista, od kojih je milijun iz Velike Britanije. Zbog velike količine turista gradska vlast je već krenula u slične kampanje gdje ističu poruke “We Live Here” u zonama noćnog života kako bi skrenuli pažnju na poštivanje javnog reda i mira, ali s kampanjom “Stay Away” idu korak dalje.

Zamjenica gradonačelnika Amsterdama Sofyan Mbarki za britanske novinare je komentirala: “Turisti i posjetitelji su i dalje dobrodošli, ali sve u granicama normalnog ponašanja. Ako dolazite raditi nered, nepoštivati naš grad, u ime grada vam mogu reći da niste poželjni.

Gotovo 60% glazbenika već koristi AI u svojim produkcijama, pokazuje studija


U posljednjih nekoliko mjeseci svjedočili smo tome kako je David Guetta angažirao 'deepfake' Eminema , producenta koji zvuči poput Kanye Westa , pjesme stvorene faksimilima Drakea i Eminema koji su povučeni sa streaming servisa, pa čak i zamišljeni 'novi' Oasis album koji sadrži vokale 'Liama ​​Gallaghera' s glasovima umjetne inteligencije .



Glazbenici su, dakle, sigurno zabrinuti zbog umjetne inteligencije i čine sve što mogu da je izbjegnu? Čini se da nije – to govori istraživanje distribucije glazbe, izdavačkih kuća i menadžerske tvrtke Ditto.

Zapravo, nedavno objavljena studija tvrtke pokazuje da gotovo 60% glazbenika već koristi AI u svojim produkcijama (59,5%, da budemo precizni). Od 1299 ispitanih neovisnih umjetnika, 11% je priznalo da ga koristi za pisanje pjesama, 20,3% je reklo da ga je koristilo tijekom procesa produkcije, a 30,6% je potvrdilo da ga je koristilo za mastering. U međuvremenu, njih 38% pozvalo je umjetnu inteligenciju da stvori umjetničko djelo njihove glazbe.



Ove bi brojke za neke mogle biti iznenađenje, ali istina je da AI dodaci za sastavljanje i obradu postoje već neko vrijeme. 'Inteligentne' online usluge masteringa također su dobro uhodana 'stvar'.

Možda su zanimljivije statistike koje se odnose na buduće namjere glazbenika. 47,1% umjetnika kaže da bi rado koristilo umjetnu inteligenciju za pisanje pjesama, 61,5% kaže da bi bilo ugodno pustiti je da se uključi u proces glazbene produkcije, a 66% se slaže s idejom da ona radi mastering umjesto njih.



Ipak, 28,5% ispitanika reklo je da nikada ne bi koristilo umjetnu inteligenciju, dok oni koji još nisu (ali bi to mogli učiniti u budućnosti, vjerojatno) svoju suzdržanost pripisuju nedostatku pristupa alatima umjetne inteligencije (28,4%), nedostatak vremena (24,8%), nedostatak percipirane kreativnosti (23,1%), pristupačnost (17,1%) ili kombinacija čimbenika (6,6%).

Komentirajući brojke, izvršni direktor Ditto Musica, Lee Parsons istaknuo je da je "ohrabrujuće vidjeti toliko mnogo glazbenika koji prihvaćaju napredak u tehnologiji i koriste AI kao kreativnu pomoć." Hoće li se on i ostatak glazbene industrije osjećati isto za nekoliko godina, ostaje za vidjeti…

Video sažeci: Ricardo Villalobos, Brina Knauss – Zagreb; Ben Sterling – Beograd


We Love Sound je u Hali priredio 12-satni maratonski party uz Ricarda Villalobosa, Rhadooa i Matu Čeku.

U Trnjanskoj gdje se smjestio Peti Kupe, publiku su rasplesali Brina Knauss, Petar Dundov i 19:26 u sklopu One Drop Music projekta.


Fotografija služi kao ilustracija

U Beogradu smo  popratili i nastup britanske house zvijezde Ben Sterlinga s kojim je razgovarala Valeria Caci u klubu Kult, a više objavljujemo uskoro. Pogledajte video sažetke na Instagramu u nastavku, a gdje tijekom dana obavljujemo i materijal sa sinoćnjeg Retrospektakla u Beogradu i kako je Marko Nastić proslavio 25 godina karijere.