Skip to main content

Greenlight kolektiv: “Nastupati na Love Internationalu daje vjetar u leđa, potvrdu da smo na pravom putu…”

Njihova vizija briše granice između prirode i klupske energije, a događaji koje organiziraju, često obavijeni zelenom estetikom, donose svježinu na domaću scenu.

Nakon brojnih eventa sa zelenom art produkcijom, DJ nastupa i vlastitih inicijativa poput sajmova ploča, ovog ljeta ih čeka i nastup na Olive Grove pozornici Love International festivala u Tisnom. Uoči toga, uhvatili smo ih za kratki razgovor, a kao uvertiru u cijelu priču, jedan od suosnivača kolektiva Andreas nam je snimio ekskluzivni miks.

Andreasov stil je raznolik i zaigran, s neočekivanim selekcijama koje čine iskustvo na plesnom podiju zanimljivim i dinamičnim. Iako će temelj i srž njegovog, kao i zvuka kolektiva, uvijek biti House, eksperimentiranje i otvorenost prema različitim zvukovima ključni su dijelovi njegovog izražavanja.

Osim što je rezident DJ kolektiva, veći dio vremena se bavi vizualnim identitetom kolektiva, bile to najave za evente, vizuali za LED ekrane i projektore ili dizajn prosora i uređenja.

Vaš kolektiv dolazi iz Gorskog kotara. Kako prirodna okolina utječe na vašu estetiku i pristup organizaciji evenata?

Estetika zelenila dolazi iz dva razloga. Prvi razlog je pragmatičan – osnivači kolektiva su nam rodom iz Gorskog Kotara, pa takva estetika služi kao svojevrsni “homage” jednom kraju Hrvatske za koji mislimo da ljudi često zaborave koliko je prekrasan.

Drugi razlog je neko naše zapažanje da ono meditativno stanje koje se dobije u prirodi i zelenilu zapravo nije toliko drukčije i udaljeno od meditativnog stanja koje ova vrsta glazbe pruža. Mislimo da se to dvoje nekako lijepo slaže, koliko god se činilo oprečnim. Jedan od onih kontrasta koji začuđujuće dobro funkcionira, stvara uzbuđenje i u našem pogledu povezuje slušno osjetilo sa vizualnim.

Greenlight događanja poznata su po upečatljivim zelenim vizualima i biljkama u prostoru. Odakle dolazi ta ideja i što želite poručiti takvim ambijentom?

Jedna od ključnih ideja oko koje smo se okupili bila je želja da naši događaji imaju prepoznatljiv vizualni identitet i dojam koji se pamti. Oduvijek su nas privlačili koncepti koji odudaraju od klasičnih formata — bilo kroz dizajn, lokaciju ili tematski okvir.

Upravo zato smo razvili estetiku utemeljenu na zelenim vizualima i biljkama, koja prati naše korijene, kako bismo stvorili ambijent koji posjetitelje nakratko izvuče iz svakodnevice. Cilj je da spoj glazbe i vizualnog dojma ne dozvoljava ništa drugo nego da se prepuste atmosferi.

Proteklih godina sve ste prisutniji i izvan Gorskog kotara. Kako balansirate lokalnu scenu i širenje na širu regiju?

Jedna nespretna okolnost kolektiva je da smo svi jako geografski razbacani. Vjerovali ili ne, ovaj kolektiv je još uvijek vrlo živ i zdrav iako smo na relaciji Rijeka – Zagreb – Bjelovar – Graz. U skladu s tim, ali i s obzirom na to da svi imamo karijere i izvan kolektiva, širenje prema Zagrebu dogodilo se prirodno.

Zagreb nam je bio logičan izbor zbog toga što je na pola puta za sve članove, ali i kao prilika da se predstavimo najvećoj i najraznovrsnijoj sceni u Hrvatskoj. Posljednja tri eventa su nam bili u Masters Clubu, jedan bolji od drugoga. Vatreno krštenje Greenlighta u Zagrebu bilo je sa Uranom B. iz Prishtine, a iduća dva izdanja bili su s Milesom Borghese iz Graza i Julie Marghilano iz Berlina.

Rijeka i okolica, gdje smo prošlih godina organizirali većinu stvari, su bili na kratkoj pauzi dok smo se fokusirali na evente u Mastersu, ali samo privremeno. Rijeka je početak ozbiljne organizacije u klubovima za Greenlight, i time bliska srcu i već na jesen planiramo ponovno organizirati u Rijeci i istovremeno gurati dalje Zagreb. Wish us luck!

Dobitnici ste Ambasadora za kolektiv godine 2023. Što vam znači ovo priznanje i kako je utjecalo na vaš daljnji rad?

Koliko god pokušavamo držati ego po strani u svemu, ta nagrada je bila baš afirmativna. Neki znak da nismo samo mi koji mislimo da dobro radimo, nego i da i drugi to vide. Jako nas veseli da se radi baš o kategoriji “nagrada publike”. Bez naših obitelji, prijatelja i prijatelja prijatelja koji nas podržavaju u našoj zelenoj avanturi otkad je počela, nebismo bili gdje danas jesmo.

Važno nam je da se kolektiv, a tako i svi eventi, temelje na prijateljstvu, zezanciji i dobrim vibrama. S time dolazi i široki support network! Za nas, publika je ključni dio te priče, i nagrada te kategorije je bila znak da smo usmjerili energiju na dobro mjesto. Također je nagrada malo digla standarde u organizaciji evenata, što nas tu i tamo malo zna ujesti za guzicu, ali to je slatka briga.

Poznato je da povremeno organizirate i sajam ploča. Kako vidite ulogu vinila u današnjoj elektroničkoj kulturi i koliko vas privlači taj fizički medij?

Sajam ploča je stvarno zabavni passion project za nas. Organiziramo ga ne samo zato jer se volimo igrati sa voskom, nego zato da malo nahuškamo širu javnost na zvuk clubbinga! Uvijek se trudimo imati dobar miks elektronike i ne-elektronike na sajmu, tako da svatko ima nešto za iskopati iz kutija, a pritom u pozadini ima priliku čuti par elektronskih setova nas rezidenata i naših prijatelja sa scene. Možda nekome zapne taj zvuk za uho, što je totalni bonus uspjeh u cijeloj priči.

Od naših rezidenata, Ivan Erjavac i Grenco će najčešće vući sa sobom kile ploča na gigove i evente, ali nas svih privlači taj medij. Mislimo da se ne treba ulaziti u neka dogmatska razmišljanje da je analogno superiorno, ali isto tako ne možemo ignorirati da ima “ono nešto”. Sve u svemu, nismo puristi koji troše stanarinu na limited vinyl-only releasovima, ali isto tako na svakom našem eventu sjedi barem jedan gramofon na stolu. Happy medium.

Na Love International festivalu predstavljate se publici iz cijelog svijeta. Kako ste se pripremili za ovo posebno izdanje i što publika može očekivati od vašeg seta?

U zadnje vrijeme nam eventi dosta ranije dosegnu 130 bpm-a, i mi dosta češće posegnemo za “mlatilicama”, kako mi iz ljubavi volimo zvati agresivnije trake. Imamo osjećaj da su za to krivi afteri u Barbarellas na prošlogodišnjem izdanju Love Internationala. Gorili su, i mi skupa s njima. Od tada osjećamo tu inklinaciju malo jačem zvuku.

U skladu s time, ovogodišnji daytime takeover Greenlighta na Olive Grove stage-u bi mogao biti malo manje deep i malo više driving, ako ekipa na podiju to dozvoli!

Što za vas znači nastupati u jedinstvenom ambijentu Tisnog i festivala poput Love Internationala, koji njeguje intimnu i selektiranu glazbenu atmosferu?

Love International je festival s čijim stilom i selekcijom imamo puno sličnosti, tako da se osjećamo da tamo pripadamo. Slično našem odgovoru na par pitanja iznad – nastupati na Love-u daje vjetar u leđa, potvrdu da smo na pravom putu i da dobro djelujemo kao kolektiv. Velika je čast biti na istom flyeru kao i trenutne najveće face underground scene.

Kako se sve u Greenlightu vraća natrag na prijateljstva i dobru zezanciju, sa sobom na festival vučemo cijelu bandu prijatelja, tako da nam Love International nije samo nastup nego i 5-6 dana druženja i uživanja s prijateljima koji nas podržavaju.

Koji su vam daljnji planovi za sezonu 2025. i kakvu ulogu vidite za Greenlight kolektiv u budućnosti domaće elektroničke scene?

Na jesen nastavljamo s djelovanjem u dva grada, Rijeci i Zagrebu (a možda i tri, kolega u Grazu radi na tome). Scena trenutno predstavlja neke nove izazove u pogledu mladih generacija koje nisu baš lude za clubbingom kakvog poznajemo, nego više imaju interes za konceptualne evente.

Aktivno razmišljamo i raspravljamo kako izreagirati na to, a da pritom ne izgubimo taj underground kontekst koji je u srži Greenlighta. Iako još nemamo kompletni odgovor na to pitanje, sigurno je da budućnost vidimo u eksperimentiranju i konceptu eventa.

Deset godina Love Internationala: Jak domaći line up i još 170 imena otvaraju sezonu u Tisnom

Hrvatska festivalska institucija Love International održava od 9. do 15. srpnja 2025. u Tisnom i slavi desetljeće postojanja. Line up provjerite u našem kalendaru, a ulaznice u pretprodaji možete nabaviti na Entrio.

Deseti Membrain Festival ovog ljeta u Šibenik dovodi preko 80 DJ-eva iz cijele Europe

U svom slavljeničkom izdanju, festival okuplja preko 80 DJ-eva iz cijele Europe, koji će predstaviti najnovije trendove široke lepeze elektroničke glazbe.

Membrain i ove godine u Hrvatsku dovodi neka od najznačajnijih imena nezavisne bass scene, kao i nove mlade nade čije vrijeme tek dolazi. Većina izvođača dolazi iz Engleske, Nizozemske, Belgije, Francuske, Poljske, Austrije, Njemačke, Argentine, Gruzije i Rumunjske, uz kontinuiranu podršku i promociju regionalnih artista iz Hrvatske i zemalja Balkana.

Tako će ove godine Šibenik ugostiti neka od ključnih imena globalne bass scene Stižu: Nookie, pionir jungle zvuka; Coco Bryce, majstor breakbeata s gotovo 30 godina staža; te Digital, ikona dubwise drum & bassa s izdanjima za Metalheadz i Reinforced. Vraća se i Chris Inperspective, osnivač Inperspective Recordsa, poznat po razbijenim ritmovima i neponovljivoj energiji.

The Untouchables, mračni duo iz Bruxellesa, donosi svoj prepoznatljivi teški groove, dok beogradski kolektiv CODEX, kreatori Metnem labela, stižu s futurističkim bassom i neukrotivom klupskom vibrom. Line-up dodatno obogaćuju i: Rizzle, Creatures, Sepia, Clearlight, VRH, Kolectiv, OB1, Sgt. Pokes i mnogi drugi.

Glazbeni kolektivi i ove godine imaju važnu ulogu na Membrainu

Posebno se ističu High’n’Irie iz Belgije i londonski Rebel Music, koji aktivno sudjeluju u kreiranju festivalskog programa. Zahvaljujući njima, stiže i Overview Music – vodeći glas globalnog underground Drum & Bassa, poznat po preciznim izdanjima, otkrivanju talenata i energičnim događanjima. Na pozornicama će nastupiti i kolektivi DNO Label (zaduženi za prvi dan Concrete Bush Stagea), Paranoised DnB, Koturaljke, DrumObsession i Freenetik Kru.

Ove godine Membrain nosi i posebnu notu sjećanja na Dragana – oca, supruga, prijatelja, mentora, uzora i majstora kuhinje, čija je prisutnost neizbrisivo obogatila svaki trenutak ovog događaja.

Besplatan kamp u gustoj borovoj šumi, skrivene plaže s pogledom na staru jezgru Šibenika, domaća hrana i piće, te raznolik dnevni program dodatni su aduti festivala. Ulaznice po posebnim cijenama za domaću publiku dostupne su online putem Entrio sustava.

Dođite sebi: sakrijte se u hladu borova

Umjesto glasnoće – tišina. Umjesto dima i reflektora – prirodni mirisi i šum vjetra. A gdje to pronaći bolje nego u hladu borova, tamo gdje ljeto diše svojim najsporijim ritmom?

(ilustracija) – Photo by Tomasz Anusiewicz on Unsplash

Borovi imaju nešto gotovo terapeutsko jer njihov miris smiruje, njihova hladovina hladi i tijelo i glavu, a njihova tišina briše umor. Ne traže ništa, samo da sjedneš ispod njih i budeš. Nije važno jesi li na moru, u parku, na brdu iznad grada ili u šumi blizu kuće, gdje god rastu borovi, raste i mogućnost da se dođeš sebi.

Ponesi, vodu, možda knjigu, možda slušalice s ambient setom. Ili ništa. Neka im to bude nedjeljni ritual: sjesti, udahnuti, šutjeti. Možda zadrijemati. Možda razgovarati s nekim, ali bez potrebe da pričaju o ičemu konkretnom.

U svijetu u kojem su stalno dostupni, stalno izloženi i stalno „u pokretu“, ovaj čin odmora u prirodi postaje radikalan. Povratak sebi ne mora biti dramatičan, može biti tih, blag, mekan. Poput hlada borova.

Jer nekad je najbolji after onaj koji ne uključuje nikoga osim tebe i prirodu.

Dođite sebi. Spustite tempo. U hladu je uvijek lakše pronaći ravnotežu.

_________

Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

Završena sedma sezona edukativne radionice “Let’s Talk About Music”

U organizaciji Distune Promotion, uspješno je privedena kraju sedma sezona glazbeno-edukativne radionice Let’s Talk About Music.

Foto: Ariana Krišković

Tijekom nešto više od dva mjeseca, kroz pet modularnih predavanja i intenzivan praktični rad, polaznici su se educirali o ključnim aspektima glazbene realizacije – od organizacije i budžetiranja preko promocije i vizualnog identiteta do tehničke produkcije. Radionice su se održavale u prostoru Gradske knjižnice Rijeka te klupskom dijelu The Beertije, a kao i prethodnih godina, sudjelovanje je bilo potpuno besplatno.

Edukaciju su vodili iskusni stručnjaci s domaće scene: Filip Pacak (Subsonic Events, Zagreb) koji je govorio o organizaciji događaja, radnica u kulturi Jelena Androić je obradila teme marketinga i odnosa s javnošću, dok je Miran Milić (studio Palach, Rijeka) približio tehničke zahtjeve i produkcijsku pripremu. Modul “Upoznaj bend” donio je zanimljiv razgovor s riječkim bendom Entropist, a sezonu je zaključio Antonio Karača (Radnja, Zagreb) s temom vizualnog identiteta događanja.

Foto: Ariana Krišković

Poseban naglasak stavljen je na praktični dio programa, gdje su polaznici imali priliku sudjelovati u realizaciji Impulse Festivala te Krk Etno Fest: Pul Kaštela, primjenjujući stečeno znanje u stvarnim uvjetima.
Radionica Let’s Talk About Music kroz edukaciju i suradnju s profesionalcima mladima približava i omogućuje upoznavanje s načinima rada i smjernicama kao i potencijalan angažman u glazbenoj i kulturnoj sceni općenito.

Ovogodišnje izdanje djelomično je sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a posebna zahvala ide svim predavačima, suradnicima i vlasnicima prostora koji su doprinijeli realizaciji još jedne uspješne sezone.

Zaključci s Muse-X konferencije: “Balkan je neizbrušeni dijamant”

Tijekom tri dana Muse-X expofesta u Tirani predstavnici festivala, promotori, agenti, menadžeri i glazbenici iz regije i Europe razmjenjivali su iskustva, primjere dobre prakse i pokušali dati odgovore na to kako zajedničkim snagama graditi održivu i povezanu scenu. Među panelistima su bili i predstavnici hrvatske scene.

Amar Fočo i Toni Jurić su sudjelovali u panelu “Without Missing a Beat: The Rapid Rise of Music Festivals in the Balkans“, dok su u panelu “Boutique Festivals: Intimacy, Artistry, and the New Underground” svoja iskustva podijelili Goran Tomašević i Petar Dundov.

Bilo je riječi o razvoju boutique festivala, prekograničnoj suradnji, monetizaciji kreativnosti, obrazovanju publike, ulozi menadžera i agenata, kao i o izazovima koje donose algoritmi i nepravedna raspodjela prihoda od streaminga…

Muse-X je pokazao da regija ima znanje, ideje i volju, ali i da je nužno osigurati više institucionalne podrške, profesionalizacije i međusobne suradnje. U nastavku otkrijte koje smo mi sve panele popratili i što smo na njima zapazili.

Without Missing a Beat: The Rapid Rise of Music Festivals in the Balkans

Uvodni panel je privukao najveći interes, a bio je posvećen rastu broja festivala u regiji. Raspravljalo se o razlozima zbog kojih elektronička glazba dominira festivalskim programima, ulozi publike u širenju žanrova te o tome kako lokalne vlasti mogu dodatno poduprijeti ovu industriju. Posebno je bilo zanimljivo istaknuti kako se balkanski festivali sve više pozicioniraju i kao platforme za afirmaciju regionalnih izvođača, a ne samo kao destinacije za globalne headlinere.

Dotaknulo se i povezivanje aktera iz različitih država kako bi se stvorila jača i otpornija regionalna scena. Iako postoje kulturne, administrativne i jezične barijere, glazba ima moć ujediniti ljude i potaknuti zajedničke projekte. Panelisti su više puta istaknuli da je Balkan neizbrušeni dijamant koji ima veliko bogatstvo i potencijal za razvoj.

Boutique Festivals: Intimacy, Artistry, and the New Underground

Panel o boutique festivalima istaknuo je njihovu sve veću važnost u stvaranju autentičnog i kvalitetnog kulturnog doživljaja. Manji festivali omogućuju jači osjećaj zajedništva, specifičan identitet te fleksibilnost u programiranju i eksperimentiranju s formatima, što ih čini otpornijima na promjene u industriji. Upravo ta osobnost i neposrednost sve više privlače publiku koja traži više od klasičnog festivalskog iskustva.

Ipak, organizatori boutique festivala često se suočavaju s ograničenim resursima, logističkim izazovima i borbom za vidljivost na pretrpanom tržištu. Ključ uspjeha leži u kvalitetnom storytellingu, povezivanju s lokalnom zajednicom i dugoročnim partnerstvima, a ne isključivo u velikim headlinerima. Panel je zaključio kako ovi festivali imaju potencijal postati katalizator kulturnog i ekonomskog razvoja u manje razvijenim regijama.

What Happens After the Funding Runs Out? The Long Game of Music & Arts Projects

Ovaj panel je otvorio goruće pitanje održivosti kulturnih inicijativa nakon što prođe početna faza financijske podrške. Iako su start-up fondovi i javni natječaji često ključni za pokretanje festivala i kulturnih projekata, nedostatak dugoročnog plana i diverzifikacije prihoda može dovesti do stagnacije ili gašenja projekata čim se sredstva iscrpe.

Sudionici su naglasili važnost razvoja poslovnih modela koji uključuju lokalnu zajednicu, stvaraju dodatnu vrijednost kroz edukaciju, turizam ili društveni angažman, i traže održiva partnerstva s privatnim sektorom. Albanija, kao primjer, još nema razvijen ekosustav kulturnih politika i infrastrukture, ali entuzijazam i ideje su prisutni samo ih je potrebno pretvoriti u sustavne strategije za razvoj kulturnog sektora.

Do We Need/Have Managers in the Balkans?

Panel “Do We Need/Have Managers in the Balkans?” stražio je ulogu menadžera u karijerama glazbenika, posebno u kontekstu regije gdje ta funkcija još nije u potpunosti profesionalizirana. Mnogi umjetnici i dalje sve rade sami, uz podršku booking agenta ili promotora, što često vodi do pregorijevanja, lošeg planiranja i nedostatka dugoročnih strategija razvoja karijere.

Diskusija je pokazala da postoji sve veći interes za učenje o menadžmentu, ali i potreba za jačom edukacijom i mentorstvom, kao i jasnijim definiranjem uloga unutar tima. Menadžer ne bi smio biti samo posrednik, već strateški partner koji razumije tržište, gradi brend umjetnika i zna upravljati resursima. Bez profesionalne podrške, teško je konkurirati na međunarodnom tržištu koje traži jasnoću, strukturu i timski rad.

Is Old Music Killing New Music? The Nostalgia Factor

Na ovom panelu otvoreno se raspravljalo o sve izraženijem trendu dominacije stare glazbe na streaming platformama, što otežava plasman i vidljivost novih izdanja. Globalni algoritmi favoriziraju već etablirane kataloge, dok nova glazba često ostaje neotkrivena, osobito ako dolazi iz manjih tržišta poput Albanije ili Hrvatske.

Panelisti su upozorili da se glazbenici sve češće prilagođavaju pravilima platformi kako bi bili algoritamski prepoznatljivi, što može narušiti autentičnost i kreativnost. Kao moguća rješenja predložene su javne kampanje koje promoviraju novu glazbu, veća podrška lokalnih medija, kao i strateško korištenje cover verzija kao ulazne točke za kasniju promociju originalnih djela.

Copyright or Wrong: Ensuring Artists Get Paid

Jedan od završnih panela konferencije dotaknuo se jednog od najvažnijih, ali često zanemarenih pitanja: autorskih prava i pravedne raspodjele prihoda. U mnogim zemljama regije sustavi kolektivne zaštite još uvijek ne funkcioniraju optimalno, a veliki broj autora ni ne zna kako ostvariti svoja prava.

Sudionici su istaknuli kako bez jasnog pravnog okvira, edukacije i transparentnosti, teško možemo govoriti o održivim glazbenim karijerama. Autorska prava ne smiju biti luksuz rezerviran za male elite, već temeljni alat za očuvanje stvaralaštva. Potrebno je osnažiti umjetnike da se educiraju, registriraju i aktivno bore za svoj rad jer stvaranje glazbe mora biti jednako važno kao i njeno izvođenje.

“Balkan je neizbrušeni dijamant”

Muse-X expofest u Tirani je dozakao da Balkan ima snažnu bazu kulturnih radnika, kreativaca, organizatora, promotora i svih ostalih djelatnika iz srodnih grada koji žele mijenjati stvari. Kroz povezivanje, dijeljenje znanja i zajednički rad moguće je izgraditi glazbenu scenu koja neće ovisiti isključivo o entuzijazmu pojedinaca, već će imati sustavnu podršku i održivu strukturu. Muse-X je važan korak naprijed, a prilike za umrežavanje i razmjenu ideja ne smiju stati samo na njemu, nego postati učestala pojava kako bi se omogućio daljnji razvoj regionalne glazbene industrije i scene.

Izvještaj s Muse-X konferencije: Spoj glazbene industrije, umjetnosti i balkanske budućnosti