„Portal Solopiano.com koji okuplja pijaniste iz čitavog svijeta, Meštrovićev album “Piano Balade Vol.1” proglasio je najboljim albumom klasične glazbe na svijetu“.

„Sedamnaestogodišnja violinistica Sara Domjanić s prebivalištem u Kneževini Lihtenštajn, ali s čakovečkim korijenima, bit će hrvatska predstavnica na Euroviziji mladih glazbenika koja će u svibnju biti održana u njemačkom gradu Kölnu.“

„Žiri Međunarodne nagrade za klasičnu glazbu – ICMA objavio je u četvrtak dobitnike nagrada za 2021. među kojima je u kategoriji Audio i Vizualna izdanje s djelima hrvatskih kompozitora Igora Kuljerića i Jakova Gotovca, pod ravnanjem Ivana Repušića“.

„Solistica Opere HNK Ivana pl. Zajca, nacionalna prvakinja Kristina Kolar nominirana je za jednu od najprestižnijih europskih nagrada za klasičnu glazbu, njemačku Opus Klassik nagradu za 2021. godinu, u kategoriji pjevačice godine, doznaje se iz riječkoga HNK.“ „Na prestižnom Međunarodnom natjecanju za mlade glazbenike puhačkih instrumenata, među čak 130 natjecatelja, zablistao je Stefan Gjorgiev iz Pešćenice, općina Lekenik.“

Ovakvi i slični naslovi redovno u hrvatskim medijima prate uspjehe glazbenika koji se bave skladanjem ili izvođenjem klasične glazbe u Hrvatskoj. Vrlo rijetko slični naslovi odlaze radi uspjeha nekih rock ili pop izvođača iz jednostavnog razloga jer je izuzetno mali broj takvih izvođača uspio ostvariti respektabilan uspjeh izvan granica Hrvatske, a koji bi zainteresirao medije. Proteklih su godina to s razlogom najčešće bili 2CELLOS ili Dino Jelusić.

Europske turneje hrvatskih rock bendova koje ponekad traju i više od mjesec dana tijekom kojih neki bendove održe i preko dvadeset koncerata u više od deset europskih država najčešće su nezanimljive unatoč uspjehu hrvatskih rock bendova. Međutim kada je riječ o uspjehu autora i izvođača elektroničke glazbe oni gotovo kao i da ne postoje. Nije važan njihov uspjeh, njihova popularnost, pozitivne recenzije njihovih izdanja ili spektakularan nastup pred više desetaka tisuća obožavatelja.

Iz nekog razloga uspjeh hrvatskih glazbenika koji stvaraju elektroničku glazbu mediji u Hrvatskoj jednostavno ignoriraju. Zašto je tome tako?

Pitali smo neke od aktera s hrvatske elektroničke scene kakva su njihova iskustva

„Mislim da nisam dao ni jedan intervju.“, rekao nam nje producent i glazbenik Ognjen Zečević poznatiji na globalnoj dub sceni kao Egoless kada smo ga pitali koliko je dao intervjua hrvatskim medijima tijekom svoje karijere. Za neupućene, Egoless iza sebe ima više tisuća prodanih vinila, dok su se nerijetko njegova nova izdanja rasprodala već pri samo najavi.

Zečević se svojim jedinstvenim pristupom dub glazbi jednostavno nametnuo svjetskoj glazbenoj sceni pa ne čudi što je između ostalog održao i veliku turneju po Velikoj Britaniji i to u gradovima kao što su Brighton, Glasgow, Sheffield, Nottingham, Bristol… u kojima je upravo dub dio autohtone kulture. Egoless je dočekan i prihvaćen kao zvijezda dub glazbe.

Je li netko o tome pisao u Hrvatskoj?

Baš i ne. Iza njega su na stotine nastupa širom svijeta u Engleskoj, Francuskoj, Belgiji, Austriji, Rumunjskoj, Rusiji itd. Svejedno, mainstream medijima u Hrvatskoj Zečević je potpuno nezanimljiv.

Pitali smo ga zbog čega po njegovom mišljenju mainstream mediji u Hrvatskoj ne prate uspješne karijere hrvatskih autora elektroničke glazbe?

„Naravno, očekivani odgovor je da mediji uopće ne prate scenu elektroničke glazbe u Hrvatskoj. No, mislim da postoji puno više razloga od toga: Habitus vlastite karijere sam u startu bazirao na međunarodno tržište, radi očitih razloga kao što su veće tržište, izdavačke kuće i zastupljeniji žanr glazbe kojom sam se bavio. Tako da mi to nikada nije bio prioritet niti sam to gledao kao na nedostatak, to je bio potpuno irelevantan faktor za moju karijeru.

S druge strane nikada nisam imao neku formu eksternog managementa koji bi sve te stvari gurao umjesto mene, a znamo da glazbena industrija uvelike počiva na kojekakvim “kartelima” i interesima istih, ne samo kod nas nego svugdje u svijetu. S druge strane, glazbeno novinarstvo je po mom mišljenju, uz nekoliko hvalevrijednih iznimki, gotovo pa nepostojeće i zapravo se svodi na PR službu gdje moraš napisati kompletan članak i poslati ga medijima koji ga onda objave i to ako ga objave.

Treća stvar, bilo koja forma instrumentalne glazbe je oduvijek bila manje zastupljena u medijima od vokalno-instrumentalne. To za sobom povlači i kronični nedostatak video spotova kod većine producenata elektroničke glazbe koji vlastitu glazbu stvaraju za njezino prirodno stanište, plesni podij.

Unatoč velikom uspjehu izvan granica Hrvatske, Egoless je i dalje gotovo nepoznat hrvatskim mainstream medijima

Četvrta stvar, na svjetskoj razini, osim dva/tri žanra elektroničke plesne glazbe koji naginju prema mainstreamu (house, techno i eventualno nešto drum and bass-a u Britaniji kao npr. Chase & Status) svi ostali žanrovi su praktički “underground”, a underground je antiteza mainstreamu. Jedina iznimka gdje se oba svijeta donekle isprepliću je britanski BBC Radio za koji sam i sam svojevremeno dao kratki intervju o povijesti reggae glazbe na našim prostorima.

Kada se sve zbroji, rekao bih da je krivnja donekle podijeljena jer mediji nemaju interesa za nas, a s druge strane ni mi ne dajemo / proizvodimo dovoljno zanimljivog popratnog materijala da bi istima bili zanimljivi.“

Unatoč velikom uspjehu izvan granica Hrvatske, Egoless je i dalje gotovo nepoznat hrvatskim mainstream medijima. Ipak, dotaknuo je u svom odgovoru još jedan „problem“. Nemali broj autora elektroničke glazbe nema svoju PR agenciju koja će medije obavještavati o njegovom ili njezinom uspjehu.

Istovremeno, vrlo malo broj tih istih autora ni ne šalje medijima informacije o svojim uspjesima pa je i rijetkim novinarima koji prate glazbenu scenu ponekad vrlo teško doznati nešto više o uspjesima pojedinih autora elektroničke glazbe. S druge pak strane, možda su i slali na nekolicinu medija, ali je u potpunosti izostala zainteresiranost urednika istih.

Petar Dundov je možda najpoznatije ime hrvatske elektroničke glazbe, ali ni on nema baš pozitivna iskustva s praćenjem njegove karijere u Hrvatskoj iako je ujedno i najpoznatije ime iz Hrvatske na svjetskoj mapi elektroničke glazbe.

„Tijekom karijere od svih intervjua u svijetu u Hrvatskoj sam možda dao pet posto intervjua. Pretpostavljam da mediji u domovini nisu zainteresirani zbog toga što se glazba i kultura općenito nalaze na margini društvenog interesa.“, ispričao nam je Dundov koji je na elektroničkoj sceni prisutan već više od 30 godina tijekom kojih je objavio preko sto singlova, više od 150 remixeva, šest studijskih albuma i to sve najčešće za inozemne diskografske kuće.

No, ni to nije nimalo zanimljivo hrvatskim mainstream medijima kao ni podatak da je nastupao na nekim do najpoznatijih festivala elektroničke glazbe na svijetu uključujući i nastup na Wire festivalu u Saitama Super Areni u Japanu, gdje je nastupio ispred 80.000 ljudi.

Glazbeni producent i PEZNT došao je u kakav takav centar pažnje jer je realizirao pionirski projekt s Jazz orkestrom HRT-a izvodeći house glazbu. Prije toga je sa svojim projektom uzdrmao svjetske top ljestvice vezane uz house glazbu a sa singlom ‘’Ride With Me’’ osvojio Australiju jer se spomenuti singl na njihovoj službenoj top ljestvici zadržao punih 20 tjedana. Album PEZNT-a „Paid In Full“ ocijenjen je najvišim ocjenama širom svijeta.

Ni njegov uspjeh nije bio popraćen u hrvatskim medijima. „Ne znam koliko dugo ali sigurno tri godine nisam dao nikakav intervju.“, ispričao nam je PEZNT koji je u svijetu elektroničke glazbe poznat jer je osnovao i vodi već skoro dvadeset godina diskografsku etiketu Blacksoul specijaliziranu za underground house, deep house, soulful, tech house i nu-disco.

Za razliku od Egolessa, Dundova i PEZNT-a, Sunčica Barišić, poznatija kao Insolate ne žali se na tretman medija u Hrvatskoj

„Ne mogu reći da mediji ne prate ono što radim – svaki put kada sam imala neko izdanje, organizirala event ili kada sam primila nagradu, mediji su to popratili. Ne iskačem iz paštete kao pjevačice i pjevači, ali to ne bih ni željela. Iz mog iskustva mogu reći da sam definitivno najviše prostora u medijima dobila kada sam prvi put svirala u Berghainu i kada sam izdala prvi album.“

Ispričala nam je da je do sada u karijeri dala oko 30 dužih intervjua za hrvatske medije, te velik broj kraćih. Za neupućene Insolate je jedna od najuspješnijih hrvatskih producentica i DJ-ica koju nazivaju i hrvatskom kraljicom techno glazbe a koja je prisutna na svjetskoj elektroničkoj sceni već više od 20 godina.

Iza nje je 50 izdanja, ali i nastupi po Južnoj i Sjevernoj Americi, Kini i Europi, kao i na nekima od najpoznatijih open air festivala elektroničke glazbe poput Tomorrowlanda, Dimensionsa, Exita a nastupala je u najpoznatijim klubovima elektroničke glazbe na svijetu kao što su Berghain i Tresor u Berlinu ili Rex u Parizu, a pokrenula je i vlastitu diskografsku kuću Out Of Place.

Sa 30-tak intervjua u karijeri za hrvatske medije Insolate ima pravo biti zadovoljna, a zašto je ona daleko zanimljivija hrvatskim medijima od Dundova, Egolessa, Blacksoula i još desetine drugih producenata i izvođača ostaje enigma.

Zapravo je fascinantno koliko je velik broj i te kako uspješnih producenata elektroničke glazbe u Hrvatskoj ali koji su i dalje u medijskoj sjeni

Zagrebački DJ i producent Matija Rodić poznatiji kao Matroda prije par godina je proglašen za jednog od 25 najboljih producenata na svijetu. DJ Jock, Ana Antonova, Ilija Rudman, Felver, Ivna Ji, Filip Motovunski, Jan Kinčl, Eddie Ramich, Tom Bug, Andrea Ljekaj, Imogen Sound System, Ivan Komlinović Pero Fullhouse, The Siids, Cortex Thrill, Zarkoff, Grey Scenario, Le Chocolat Noir, TeHÔM itd. Svatko od njih mogao bi satima pričati o svojoj karijeri, svojoj glazbi, svojim uspjesima.

Zašto su oni i njihove vrlo uspješne karijere, često ostvarene izvan granica hrvatske toliko nezanimljive mainstream medijima u Hrvatskoj ostaje enigma dok s druge strane tretman rock glazbe i indie scene u tim istim mainstream medijima nije ništa puno bolji.

Ako jednog dana umjesto naslova s početka teksta u novinama i drugim medijima vidimo naslove poput „Dundov nasupio ispred 80.000 gledatelja u Japanu“, „Egoless osvojio prijestolnicu dub scene svojim originalnim dub zvukom“, „Insolate završila uspješnu turneju po Južnoj Americi“ onda ćemo znati da je i elektronička scena sa svojim akterima napokon dobila zasluženo mjesto u medijima.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske