Francuska je elektroničku glazbu službeno dodala na svoju nacionalnu listu nematerijalne kulturne baštine, postavši tako još jedna europska zemlja koja elektroničku scenu prepoznaje kao važan dio kulturnog identiteta. Ova odluka predstavlja ključni institucionalni korak prema uvrštavanju francuske elektroničke glazbe na UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.
Lista nematerijalne kulturne baštine, u skladu s UNESCO-ovom Konvencijom, obuhvaća „prakse, izraze, znanja i vještine koje zajednice prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine“. Na njoj se nalaze raznoliki oblici kulturnog izražavanja od glazbe i plesa do tradicionalnih zanata, gastronomije i lokalnih običaja.
„Elektronička glazba ima svoje potpuno opravdano mjesto u našoj nacionalnoj nematerijalnoj baštini“, izjavila je za Euronews francuska ministrica kulture Rachida Dati, potvrdivši ovu odluku. Ministarstvo je pritom nedavno uvelo i posebnu oznaku za klubove, prepoznajući ih kao prostore umjetničkog izražavanja i kulturnih događanja.
Poseban fokus ovog priznanja stavljen je na french touch – širok i stilski raznolik pokret koji se ne veže uz jedan zvuk, već uz geografski i kulturni kontekst. Scenu su oblikovali izvođači poput AIR-a, Boba Sinclara, Cassiusa, Daft Punka, Étiennea de Crécyja i mnogih drugih, a njezin utjecaj daleko nadilazi granice Francuske.
Daft Punk – foto: Drunk Monkeys
Važnu ulogu u ovom procesu imao je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je ranije ove godine otvoreno pozvao na međunarodno priznanje francuske elektroničke glazbe. „Volim Njemačku, znate koliko sam proeuropski nastrojen“, izjavio je tom prilikom Macron te dodao: „Ne moramo od nikoga uzimati lekcije. Mi smo izumitelji electra. Imamo French Touch.“
Njegova izjava jasno se nadovezuje na činjenicu da je berlinski techno 2024. godine, nakon dugogodišnje kampanje, uvršten na njemačku listu nematerijalne kulturne baštine, čime je postavljen presedan za institucionalno priznanje klupske kulture u Europi. Francuski slučaj sada slijedi sličan put, uz snažnu političku podršku na najvišoj razini.
Za aktere elektroničke scene ovo priznanje ima i snažnu simboličku težinu. Tommy Vaudecrane, predsjednik udruge Technopol i organizator Paris Techno Parade od 1998. godine, opisao je odluku kao povijesni trenutak. „Prve suze koje sam pustio zbog elektroničke glazbe bile su pod suzavcem, kada je bila demonizirana. Suza koju puštam danas je suza radosti jer je naša glazba napokon prepoznata kao kulturna baština“, rekao je za AFP.
A kako hrvatska Vlada u posljednje vrijeme sve češće surađuje s Francuskom, možda bi uz strateške i ekonomske teme vrijedilo otvoriti i pitanje kulturne politike. Ako se već ugledamo na Francuze, možda nije loša ideja pitati i poneki savjet o tome kako se država može odnositi prema elektroničkoj glazbi.
Za svakog ljubitelja plesne glazbe, ali i one koji žele zaviriti u povijest modernog clubbinga, Club Nation predstavlja neprocjenjiv vizualni i glazbeni artefakt.
Prije YouTubea, streaminga i društvenih mreža, televizija je bila rijedak prozor u svijet klupske kulture. Kraj 90-ih bio je razdoblje u kojem se globalna plesna i klupska scena formirala u masovnu kulturu i to ne samo kroz klubove i rave-ove, već i putem televizije.
Upravo to je 1997. godine bio Club Nation, kasnonoćni dance show emitiran na britanskom ITV-u, koji je dokumentirao tadašnju underground scenu kroz DJ setove, klupske snimke i glazbene spotove.
U ovom izdanju pojavljuju se CJ Bolland, DJ Die, Junior Vasquez, DJ Vibes, The Orb, kao i brojni kultni videospotovi koji su obilježili kraj 90-ih. Emisija donosi sirovu energiju klubova iz Liverpoola, Bristola i Londona, ali i širi kontekst tadašnje plesne kulture od zvuka do estetike.
Club Nation danas djeluje kao prava vremenska kapsula elektroničke glazbe, podsjetnik na razdoblje kada su techno, house i drum & bass tek gradili svoj put prema mainstreamu, a klubovi bili središta kulturnih promjena.
Video u nastavku nudi spoj energičnih DJ setova i autentične atmosfere klupske kulture 90-ih. Osim glazbenih setova i videa, emisija se ponekad zadržava i na kulturološkim segmentima koji prikazuju modu i klupsku estetiku tog vremena, dajući cjelovit uvid u ritam i vibraciju kasnih 90-ih.
Ovaj format bio je rijetkost u televizijskom programu krajem 90-ih, no upravo zbog toga predstavlja vrijednu arhivsku snimku vremena kad su techno, house, trance i breakbeat počeli zauzimati značajno mjesto u popularnoj kulturi.
Odbrojavanje je počelo, a Nova godina traži doček kakav zaslužuje na plesnom podiju, uz probranu selekciju i euforičnu atmosferu koja traje do jutra. Ako još ne znate gdje ispratiti staru i uplesati u 2026., na pravom ste mjestu. Donosimo pregled elektroničkih partyja diljem Hrvatske koji će i ove godine pretvoriti najluđu noć u čistu klupsku ekstazu.
Zagreb
Future Scope i Boogaloo spremaju tradicionalni XXL doček na dva plesna podija. U velikoj dvorani večer predvodi njemački techno producent i live izvođač Alexander Kowalski, jedno od ključnih imena berlinske elektroničke scene. Uz njega, pozornicu preuzimaju Christian Craken i Phoenix Movement u b2b setu, a večer otvaraju Shipe i Ska. Na malom flooru naglasak je na toplijem house i tech zvuku, koji predvodi talijanski DJ i producent Paolo Barbato. Uz njega nastupaju Joma Maja, Bosk te Senna b2b Sin. Za one najizdržljivije tu su i afterhoursi za koje su zaduženi Mr. DJ Dario, Looka i Steel.
U noći kad se rađa nova godina, Peti Kupe postaje ultimativno odredište za sve koji ulazak u 2026. žele proslaviti uz prijateljsku atmosferu, najčišći klupski zvuk i postavu koja razumije dušu zagrebačkog groovea. U novogodišnjoj proslavi udružila su se tri popularna klupska programa – Diskodelikt, Planet srijeda i Sequences, kao i njihovi pokretači Elena Mikac, Felver i Antonio Zuza.
Depo klub sprema doček uz poznata lica, točnije kolektive koje se često može kod njih za pultom uhvatiti. Najluđu noć u godini preuzimaju rezidenti Elektrona, For Divisiona, Girls Night, Hard Nighta, Powercore ekipe, Raveyarda, Rejvnesanse, ROAD!-a, UMC-a i Rave “N” Rolla.
Kolektivi iz Medike spremaju najveći novogodišnji party u Zagrebu s četiri plesna podija i preko 15 izvođača. Psy floor kurira Hybrid, za Dub floor je zadužen Kordoom Hi-Fi, Rave floor bira Surogat, a Bass floor selektira Volta.
Regular bar sprema doček uz Looku i Hudija b2b Sicillija, dok Ro&Do pleše uz Agenta L, Lucu, Minga i Pastu, a Atlantida s rezidentima preuzima Lift klub. Za sve one koji žele provesti doček na otvorenom tu je EU Advent i The Brand New Heavies koji donose acid-jazz, funk i svjetske hitove na Europski trg.
Rijeka
Crkva sprema tradicionalni, maratonski Timeless doček kojeg ovog puta predvodi Mladen Tomić. U goste iz susjedstva još stižu i Vegim te Flekitza s Kosova, dok ostatak postave kompletiraju lokalne snage počevši s DJ Ogijem, a tu su još i Pico Chavese, Tech Rule te Ivan Schoga. Nemo klub također sprema doček nove godine, ali izvođače tek mora otkriti.
Zadar
Tri zadarska kolektiva – Selected, Loveroom i Ritmika udružuju snage i preuzimaju pozornicu Božićnog Gramofona na Pijaci. Svaki kolektiv donosi svoj jedinstveni zvuk, publiku i identitet, ali s jednim zajedničkim ciljem rasplesati zadarski podij na otvorenom. Za pultom Božićnog Gramofona će se tako naći Lu:Yu, Tom Bug, Lumix, Mezzanotte, Mr. Cab Driver i Holandez. Osim dočeka na otvorenom, u elektroničkom ritmu je i Svarog bar u kojem nastupaju Butters, Marcela i Roberto Brignani te mala Opera koji preuzimaju rezidenti udruge eNota.
Šibenik
Na trgu kod UNESCO-ve katedrale sv. Jakova nastupa legendarni britanski trip-hop bend Morcheeba s čime se nastavlja tradicija dovođenja vrhunskih stranih izvođača u Šibenik za doček Nove godine. Završetkom koncerta na trgu, novogodišnji program se nastavlja u Azimutu uz Pepija Jogardea te u Tunelu uz Tijanu T, Dayesa, Edi The Kinga, Paleolitika, She J i Vsnu.
Split
Dnevni doček Nove godine na Prokurativama će biti u ritmu povratka u 2000-te uz najveće elektro hitove tog doba, a njih će birati Cliff van Delort, Schoolboy i Jannessy. Drugu godinu za redom, nakon glavnog dijela programa na Rivi, afterhoursi su u rukama DJ-a, a ovog puta je to DJ duo Vanillaz.
Korčula
Za ulazak u 2026. VHF Bar sprema New Year’s Eve rave sa svojim rezidentima.
Dubrovnik
Tradicionalni Gate party u Lazaretima ovog puta predvodi DJ David Phoenix, mađarski DJ i producent čija karijera traje više od dva desetljeća. Atmosferu najluđe noći u godini dodatno zagrijavaju lokalni dečki Meli i Maroje.
Za sve one koji Novu godinu planiraju dočekati izvan granica Hrvatske, pregled elektroničkih dočeka u regiji dostupan je u našem kalendaru.
Ako neki zanimljivi elektronički novogodišnji partyji u Hrvatskoj nisu uvršteni u ovaj vodič, bilo zato što nam informacije još nisu stigle ili pojedina mjesta svoj lineup i program otkrivaju tek u posljednjem trenutku, slobodno nam pošaljete detalje na [email protected], kako bismo ih uvrstili na popis.
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Bilo je to 1941. godine kada je Henry Ford svijetu predstavio automobil izrađen od konoplje, soje i pšenice, a New York Times tada je pisao kako je riječ o vozilu deset puta izdržljivijem od čelika. Više od osam desetljeća kasnije, ta se ideja vraća, ovaj put iz Hrvatske.
MatanX na zagrebačkim ulicama – foto: Facebook / Iggy Kolovrat
Kako je prikazano u prilogu RTL Direkta, domaći inovator Igor Kolovrat razvio je prvo hrvatsko električno vozilo s karoserijom od industrijske konoplje.
Za razliku od Fordova prototipa, MatanX je u potpunosti električan, a zamišljen je kao urbano vozilo nove generacije koje je tiho, lagano i prilagođeno gradskim zonama. „Zadnjih godina se puno priča o zagađenju, mikroplastici i kemikalijama. Onda sam rekao – zašto ne bismo napravili cijelo vozilo od konoplje“, izjavio je Kolovrat.
foto: YouTube screenshot / RTL Direkt
Tri puta čvršća od čelika
Prema Kolovratovim riječima, konoplja je tri puta čvršća od čelika i tri puta lakša, a istodobno omogućuje znatno manji utjecaj na okoliš. MatanX ima čeličnu konstrukciju, dok su vanjski paneli izrađeni od konopljinog biomaterijala. S jednog hektara industrijske konoplje, tvrdi Kolovrat, moguće je proizvesti materijal za stotinjak ovakvih vozila.
Vozilo ima automatski mjenjač, servo volan i klima-uređaj, dok mu maksimalna brzina ne prelazi 80 kilometara na sat. Zbog električnog pogona vožnja je gotovo nečujna, što ga čini pogodnim za gradske jezgre, otoke i turističke zone, objašnjava inovator za RTL Direkt.
foto: YouTube screenshot / RTL Direkt
Nije klasičan automobil i ne želi to biti
Kako piše Jutarnji list, MatanX pripada kategoriji teških četverocikala, ukupne je mase 630 kilograma, a može prevoziti do 750 kilograma tereta. Maksimalna brzina iznosi oko 72 kilometra na sat, no vozilo je prvenstveno zamišljeno za zone s ograničenjem brzine od 30 ili 40 kilometara na sat. Baterija MatanX-a puni se za otprilike sat vremena, a zahvaljujući električnom pogonu, vožnja je gotovo nečujna.
Osim što je izrađen od nekonvencionalnog materijala, MatanX je zamišljen kao višenamjenska platforma. Vozilo ima dva velika LED ekrana za oglašavanje lokalnih poduzetnika, USB priključke za punjenje uređaja te senzor na krovu koji u stvarnom vremenu mjeri desetak različitih zagađivača zraka.
Ovo jedinstveno vozilo može poslužiti i kao mobilni promo-štand, pop-up trgovina ili dostavno vozilo, a u pojedinim verzijama i kao mala pozornica ili šank. Upravo takva multifunkcionalnost bila je razlog zašto su prolaznici u Zagrebu zastajali i fotografirali neobično narančasto-sivo vozilo, o čemu izvještava 24sata.
Kako dodatno navode domaći mediji, MatanX se neće prodavati krajnjim kupcima. Poslovni model temelji se na pretplati, oglašavanju, dostavi i analizi podataka o zagađenju zraka. Godišnja pretplata iznosit će 90 eura, a prihod se ostvaruje i putem oglasnih poruka koje se prikazuju na vozilima. Projekt bi trebao započeti u Zagrebu i Amsterdamu, gdje Kolovrat već ima poslovnu bazu, a cilj je do sljedeće godine povećati flotu s tri na 30 vozila. Povrat investicije, procijenjen na oko 20 tisuća eura po vozilu, očekuje se unutar deset mjeseci.
Kolovrat ističe kako automobil od konoplje nikada nije bio cilj sam po sebi. „Ovo je način da pokažemo što se sve može napraviti od tog materijala“, dodajući da su već razvili i druge proizvode poput čaša od konopljinih vlakana.
Reakcije javnosti, priznaje, bit će podijeljene – no upravo je to i bila namjera. Jer, kako zaključuje inovator, ako nema reakcija, kao da se ništa nije ni napravilo.
Godinu su započeli sa Illusions u studiju 2 Jadran Filma, nastavili uz Honey Dijon na piramidama Zagrebačkog Velesajma, da bi uoči ljeta stigao i dvodnevni Gates of Agartha u Cave Romane gdje su gostovali Jamie Jones, Joseph Capriati, Ame DJ…
Gates of Agartha – Foto: Marko Edge
Ljeto su otvorili na Jarunu uz Hot Since 82 i Joris Voorna; srpanj obilježili uz Black Coffea u Cave Romane, a jesensku sezonu započeli uz Dixona u Laubi. Potom je stigao tradicionalni Dia De Los Muertos u Jadran Filmu sa Patrickom Masonom.
No, to nije bilo sve, jer uz NoGuestlist Croatia koji se održavao u Petom Kupeu, tu su bili i afteri u HNK Zagreb, te otvaranja novog tržišta uz BSH Slovenija, kao i stvaranje prvog hrvatskog Ski Beat festivala u austrijskom Nassfeldu pri čemu su pokrenuli i agenciju Beat Travel.
BSH su ponovno imali nekoliko nominacija na nagradi Ambasador pri čemu su ove godine sa projektom Gates of Agartha osvojili priznanje u kategoriji “Koncept godine”.
Godinu će zatvoriti još jednim afterom nakon baleta “Orašar” u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu 19. prosinca, te nastupom Cheline Manuhutu u sklopu BSH Slovenia 20.12., na lokaciji Velana Eventum u Ljubljani.
HardBeats je u posljednjih nekoliko godina izrastao u jedan od vodećih techno i hard techno brendova u regiji, s rasprodanim događajima, međunarodnom publikom i dvostrukom nagradom Ambasador. Iza cijele priče stoji Gumja, koji iz eventa u event gradi odnos s publikom, pomiče produkcijske granice i pažljivo bira izvođače koji definiraju priču HardBeatsa. U razgovoru s njim osvrnuli smo se na godinu na izmaku, ključne trenutke koji su oblikovali projekt te planove koji HardBeats vode u sljedeće poglavlje.
foto: Luka Vuković
Pozdrav Gumja, kako si? Godina nam se bliži kraju jesi li zadovoljan kako je prošla?
Pozdrav svima. Malo sam umoran, ali inače odlično. Čekamo siječanj kako bismo se malo odmorili nakon lude jeseni i zime pune obaveza 😊 Godina je prošla super, čak i bolje nego što sam u početku očekivao. Imali smo puno odličnih gostovanja i gotovo svaki event bio je rasprodan.
Od našeg prošlog razgovora, HardBeats se pozicionirao kao vodeći techno i hard techno brend u regiji. U kojem trenutku si shvatio da je to preraslo razinu običnog party serijala i postalo nešto puno veće?
Iskreno, shvatio sam što se zapravo događa s brendom i što smo postigli u Sloveniji i regiji kada sam prije dva mjeseca na službenu web stranicu stavio popis svih izvođača koji su gostovali na HardBeatsu od rujna 2022. do danas. Dok sam sve unosio i gledao taj popis, rekao sam sam sebi: “Jebote, bilo je nekih imena i to kakvih hehe.”
Kad stalno radiš i ideš samo naprijed, često ni ne shvatiš što se sve događa oko tebe. Već sada sam zatvorio gotovo sve bookinge do listopada 2026. U biti, živim skoro godinu dana unaprijed.
Da je HardBeats postao nešto puno veće potvrđuju i dvije uzastopne (za redom) nagrade Ambasador glasovima publike za regionalni event godine. Koliko tebi, i HardBeats timu, to priznanje znači?
To što smo osvojili dvije uzastopne nagrade glasovima publike meni i cijelom timu znači najviše jer pokazuje da publika vidi naš trud i prepoznaje da radimo nešto dobro. Kako uvijek kažem – bez njih, bez ljudi koji podržavaju HardBeats evente, ne bismo bili tu gdje jesmo i HardBeats ne bi postojao u ovom obliku.
Stalno nastojimo iz eventa u event popravljati stvari koje su u našem dosegu, kako bi se ljudi svaki put još bolje proveli i dobili neki upgrade. Nakon svakog eventa uzmem bilježnicu i zapišem sve što meni ili ljudima možda nije valjalo, kako bismo do sljedećeg eventa to, ako je moguće, riješili.
To pokazuje da radimo nešto dobro i da možemo biti konkurentni organizatorima na znatno većim i financijski jačim tržištima.
Kvalitetni i zanimljivi bukinzi definitivno su pripomogli tome, stoga kako izgleda vaš proces selekcije izvođača koje ćete dovesti na HardBeats događaje? Ono što smo mogli primijetiti posljednje vrijeme jest puno debitanata, koji dosad nisu imali prilike nastupiti u Sloveniji, a neki čak i u cijeloj regiji…
Non-stop smo u potrazi za zanimljivim i svježim izvođačima jer živimo za ono što radimo. Puno pratimo društvene mreže, provodimo ankete putem naših kanala i, naravno, slušamo izvođače koji se meni osobno sviđaju. Samo u 2025. godini imali smo 18 slovenskih i regionalnih debitantskih nastupa, uz još preko 10 međunarodnih izvođača koji su kod nas ili u Sloveniji već nastupali.
Ono što HardBeats čini posebnim je publika koja je vrlo energična, lojalna, ali i međunarodna. Koliko vam znači što publika i van granica Slovenije dolazi kod vas na događaje?
Izuzetno smo ponosni na to i puno nam znači što, uz slovensku publiku koja čini oko 70–75 % posjetitelja, dolazi i velik broj stranaca. Najviše iz Hrvatske, Austrije i Italije, ali imamo i stalne grupe ljudi iz drugih europskih, pa čak i izvaneuropskih zemalja. Najvažnije mi je to što se ti ljudi vraćaju, a ne dolaze samo jednom. U poplavi evenata diljem Europe sa sličnim lineupovima, to pokazuje da radimo nešto dobro i da možemo biti konkurentni organizatorima na znatno većim i financijski jačim tržištima.
Postoji li neki trenutak s HardBeats partyja koji ti je ostao urezan u pamćenje kao dokaz da radiš nešto stvarno posebno?
Takvih trenutaka ima puno, ali najviše me svaki put dirne kada vidim sretne ljude na flooru kako uživaju i prepuštaju se glazbi (i ponekad mobitelima, hehe), zaboravljajući na sve što se događa oko njih. Ima puno ljudi koji su zahvalni i cijene ono što radimo, a upravo mi to daje dodatnu snagu za dalje. Naravno, uvijek ima i hejtera, ali to je na neki način znak da radiš nešto dobro. Ne možeš, i ne trebaš, svima udovoljiti. Važno je da si sam sa sobom raščistio stvari, da vjeruješ u ono što radiš i da si s time sretan. Slovenci su, nažalost, često poznati po ljubomori i tome da drugima ne požele uspjeh, što je jako tužno. Nadam se da će nove generacije to promijeniti i naučiti veseliti se tuđem uspjehu, bez obzira na smjer u kojem on ide.
Pred nama je posljednje HardBeats izdanje ove godine – božićni specijal uz Deborah De Luca i Biiu. Možeš li nam otkriti jednu traku koju ćeš zavrtjeti u svom setu te što publika može očekivati od cijelog eventa?
Sigurno ću pustiti jednu traku koja mi se vrti u glavi još od kada sam je prvi put čuo, a to je Kobosilov remix pjesme “You Need The Drugs” od Westbama i Richarda Butlera. Original mi je, iskreno, nekako prošao ispod radara, ali ovaj hard techno/schranz remix mi je stvarno brutalan.
Za sami kraj, što budućnost nosi za HardBeats? Možeš li nam već otkriti neke planove za sljedeću godinu?
Planova za HardBeats u 2026. ima puno. Prva veća stvar koja stiže u drugoj polovici siječnja je otvaranje web shopa. U njemu će se moći kupiti vinili, digitalna glazba, sample packovi, merchandise, ali i čitati ekskluzivni intervjui s izvođačima koji nastupaju na HardBeats eventima, uz još mnogo toga. Na tom projektu radim praktički od samog početka, ali sve se odužilo jer sam želio da shop bude točno onakav kakvim sam ga zamislio. Fokus na evente i manjak vremena učinili su svoje da se toliko otegnulo.
Druga stvar su nova gostovanja u Sloveniji. Imena su već bookirana gotovo do listopada, bit će puno slovenskih debija i jedva čekam da krenemo s objavama. Ekskluzivno mogu otkriti i prva dva datuma za sljedeću godinu, a to su 31. siječnja (klupska večer) i 13. ožujka. Lineupovi će uskoro biti objavljeni, zato pratite HardBeats kanale.
Za sam kraj želim vam se zahvaliti na svoj podršci koju nam pružate kroz Klubsku Scenu i čestitati vam 25. godišnjicu vrhunskog rada za cijelu regionalnu elektroničku scenu. Još barem toliko!
Gumja i njegov HardBeats ove subote zatvaraju još jednu uspješnu godinu u ljubljanskom Media Centru s božićnim specijalom kojeg predvode Deborah De Luca i BIIA, a podršku pružaju još Shipe i Glia. Ulaznice osigurajte kroz sustav Entrio.si.
Upravljajte svojom privatnošću
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.
