Skip to main content

Elektronički glazbeni potres s epicentrom u Zagrebu


Prva noć je naklonjena novim nadama scene pa će se tako za pultom naći Skols, Lima, Limex, Katarina O*Halloran i Tar Mi. Ulaznica je simboličnih 20 kn. Drugu noć na 6 floorova možete slušati:
{youtube}8UCzyUGUdTo{/youtube}

►FSOZ Legends Room / DEPO klub /
22.00 – 00.30 Cet
00.30 – 02.00 Kiki
02.00 – 04.00 Petar Dundov
04.00 – 05.30 Mr. DJ Dario
05.30 – 07.00 Damir Ludvig

►TECHNO Room / SUPER SUPER /
22.00 – 00.30 Teo Zver
00.30 – 02.30 Sthekerson B2b Shi Pe
02.30 – 04.00 Teo Harouda
04.00 – 05.30 F.O.R.M.live
05.30 – 07.00 Fabian Jakopetz

►HOUSE Room / Katran SSI /
22.00 – 01.00 Yakka
01.00 – 03.00 Tom Bug B2B Roth Segen
03.00 – 05.00 PEZNT (Blacksoul & Mark de Line )
05.00 -07.00 Full Ferry

►FUSION B2B Room / Katran SSI – Podmornica /
22.00 – 01.30 Mario Novak B2B Antonio Zuza
01.30 – 04.30 Jogarde B2B Felver
04.30 – 07.00 Bronski B2B Herya

►PSY Room / MUSEUM – Katran /
22:00 -01:00 Val Vashar
01:00 -02:30 Twisted Twins
02:30 – 04:00 Stevo
04:00 – 05.30 Lunar Dawn
05:30 – 07:00 M-Run

►BASS Room / Katran SSI – Lovačka soba/
22.00 – 01.00 Brat Leeks
01.00 – 02.30 Kodin
02.30 – 04.00 Filip Motovunski
04.00 – 05.30 Yesh
05.30 – 07.00 207



Cijene ulaznica:
► 60kn /Early Bird/ – Vrijedi za oba dva dana
► 75 kn u pretprodaji -Vrijedi za oba dva dana
► 90kn na dan održavanja festivala

Ulaznica omogućuje festivalsku narukvicu s kojom možete u sve klubove.

Beč označio sve klubove kulturno značajnim mjestima!

 
Ali glazbena kutura u 21. stoljeću hiper užitaka, grananja i novih tehnoloških mogućnosti jedne generacije koja živi život sasvim ne nalik onome kakav su živjele generacije samo nekoliko desetljeća prije njih, nije više samo gudalo koje poteže po violinskoj struni, nije više samo simfonijski orkestar, nije više unpluged event eksperimentalnog jazza na neočekivanoj lokaciji.

 
Kultura se seli i u noć, izvlači te iz kreveta, ostavlja plahte jalovima, pali zvučnike i radi ono što kultura kao domena i radi – okuplja ljude koji vole istu stvar na istom mjestu, ne bi li u njoj mogli uživati. Pa nakon prijetnji ovom modusu života svih onih koji se najživlje osjećaju kada sintetički zvuk ispuni bubnjić, nakon zatvaranja fabrica, problema u Chicagu, i posljedičnog trijumfa u Berlinu gdje je Bergain dobio status kulturne institucije, njegov primjer slijedi i Beč.
 
Kao neočekivani jahač u noći i deux ex machina za klupsko naličje ekonomije i kulture stiže proglas kojim se svi klubovi u Beču proglašavaju mjestima od kulturalne važnosti, čime su oslobođeni nameta od 15% poreza na zabavu (ovaj porez odnosi se samo na plesne evente, ne one na kojima se koncert samo sluša, tako je recimo austrijski glazbenik dobio kaznu od 10 000 Eura jer je previše ljudi plesalo na njegovom koncertu, čovjek bi doista pomislio da porezna ima pametnijeg posla no brojati koliko ljudi pleše na eventu koji nije isključivo tome namijenjen). Porez će biti podignut s leđa klubova 1. siječnja 2017. Ovo je zaista velika stvar uzme li se u obzir da je dobit od oprezivanja klubova samo prethodne godine iznosila 5.6 milijuna Eura.

 
Stvar koja se pojavila iz sjene kao alternativa, eksperimentalno istraživanje novih mogućnosti stroja i novi način života polako se uzdiže u svijetu i gradi legitimitet. Svejedno je osjećaš li se uzdignutijim na višu razinu ljudskog slušanjem "Na lijepom plavom Dunavu" ili 4×4 beatom. Njihova vrijednost je jednaka, samo je jedno imalo više vremena da je akumulira od drugoga. Pozdravljamo odluku Beča i nadamo se da će sve više velikih plesnih gradova razmotriti opciju istoga.
 

Armin dijeli 70 traka za zagrižene trancere i druži se s Van Goghom!

 
Trake se u gotovo četiri sata sveukupne glazbe mogu naći na Spotifyju pod naslovom ‘Who’s Afraid Of 138?!’ i lista uključuje trake umjetnika kao što su Cold Rush, Simon Patterson, Bryan Kearney, Chris Schweizer…
 
No slaganje playlista nije sve čemu je Armin posvetio svoje sate u posljednje vrijeme. Simultano je bio upleten i u stvaranje projekta s amsterdamskim Van Gogh muzejom. Naziva "Embracing Vincent", parafrazirajući naziv Arminove posljednje turneje, ovaj neobični spoj postat će dostupan javnosti u petak, 21. listopada. Ravnatelj muzeja komentirao je: " U ovoj kolaboraciji spajamo glazbu, umjetnost i muzej. Svaka forma ekspresije utječe na onu drugu; kultura funkcionira kao ujedinjujuća sila. Embrace Vincent projekt nam omogućuje da naglasimo kako Vincentovo naslijeđe ostaje relevantno. Što je još važnije, da se to naslijeđe sada predaje budućim generacijama. Ovo preuzima raznolike forme, kao što to sjajno ilustrira suradnja muzeja i Armina van Buurena."

 
Jer tko je još vidio zamišljeno gladiti bradu ispred "Suncokreta" bez trance soundtracka u pozadini, kako barbarski i mondeno bi to samo bilo. Muzej će tako složiti sasvim specifičan multimedia vodič s osobnim komentarima van Buurena na 11 dijela, koji će biti u opticaju od 1. prosinca nadalje.
 
Armin je spomenuo kako je bio očaran što se više upoznavao s muzejem: "Slike ožive, teško ih je izbaciti iz glave. Instinktivno sam povezao slike s glazbom. Van Gogh inspirira i mene je zasigurno ispirirao." Utjecaj Van Gogha na trance je svakako jasan i nebrojeni umjetnici nadahnuti su djelima kao što je "Vrt s leptirima" iz 1890-ih i "Farmerska kuća u žitnom polju" iz 1888. 

 
Kada je ovo rečeno, bitno je napomenuti još kako će Armin također zavrtjeti i jedan ekskluzivan set u muzeju za fanove ujedno Vincenta i trancea. Je li ovo u potpunosti promašena sinestezija u pokušaju da se sabiju u jedno dvije prakse koje nemaju ništa zajedničko ili pak inovativni korak permeiranja elektronike i unutar zidova muzeja, ostaje za vidjeti kvalitetom izvedbe nadolazeće suradnje.
 

5 najgorih filmova dance glazbe!

 
Kao golemi prostor ljudskog koji preuzima one dijelove čovjeka koje egzaktna znanost ne može nužno uvijek dovoljno dobro objasniti, već se do njihove srži može doći samo iskustvenim razumijevanjem epifenomena akcija, razne grane umjetnosti imaju tendenciju ispreplesti se kao dva pitona u sezoni parenja.


Photo: Sara Swaty Roger/Netflix

Pa se prelijevaju jedna u drugu, miješaju u mikseru publiku jednog i drugog stvarajući treću hibridnu skupinu bizainteresiranih. Dance kultura je tako postala golemi dio mladenačkog iskustva života, od prvih berlinskih podruma, od začetaka uspona Ibize, od debelog undergrounda po skladištima do velikih pozornica i undergroundova društvenijeg EDM brata.



Postala je pokret, ideja, mjesto za istomišljenike i od kontrakulture se premetnula u mainstream, postajući tako legitimni materijal sedme umjetnosti. No nije svaka umjetnost lijepa, niti to mora biti, bitno je da prenosi poruku. Ali kada i poruka izostane dobiješ popis pet najgorih filmova dance glazbe u ovoj, relativno mladoj, žanrovskoj niši. Pa krećemo u odbrojavanje.
 
1.  We Are Your Friends
 
Jedan od onih koji ima najgori rating na blagajnama, koji je tako spektakularno propao da je u sasvim svojoj kategoriji je film Zacka Efrona koji je pokušao načiniti film za sve mlade ravere Amerike. No, na žalost, potrebno je malo više od nekoliko noći vani s svojom Hollywood ekipom i DJ konzultacija s Alessom da bi se mogla prenijeti transcendentalna narav rave kulture na film.
{youtube}gZzAeYWXFpk{/youtube}
 
 
2. Limelight
 
Film koji slijedi život vlasnika klubova Petera Gatiena, koji je vodio lokacije kao što su Limelight, Tunnel, Club USA i Palladium prije no što je porezna zatvorila lokacije. U Guardianovoj recenziji navodi se praznina filma, i čini nam se da nisu bili daleko od srži stvari.
{youtube}D1Ntoy-RKdY{/youtube}
 
3. Groove
 
S toliko materijala na raspolaganju i toliko stvarnih likova koji su se mogli iskoristiti na ekranu, šteta je da se film koncentrirao na "razgovore na jastuku" i ne na ono što je zaista San Francisco u 90-ima učinilo velikim – raveove. Zadnja scena je pokušala iskupiti stvari s Digweedom i klincem koji je rasturio mix, ali ipak to ne nadoknađuje potraćenost sata prije.
{youtube}WDylbRIddg8{/youtube}
 
 
4. XOXO
 
Film o uzdižućoj se YouTube senzaciji koja prelazi jednu po jednu prepreku kako bi zasvirao na kraju na mega-raveu. Iako moramo pohvaliti mali homage koji su dali Trainspottingu u kojem glavni lik uskoči na glavu u eko WC, ostatak flima igra na ofucane fraze da je dobro sve što se dobro svrši i da je samo potrebno vjerovati i eto te na velikoj pozornici. Pomalo naivno i jeftino pogledano u cjelini.
{youtube}bUN5uSu_VQM{/youtube}
 
5. Rolling
 
Film koji je jednostavno o uzimanju ecstasyja i u koje se apsolutno ništa ne događa u prvih 45 minuta. Film koji je pokušao biti dokumentarac o underground party sceni Los Angelesa, a ipak je ostao nedostatan i šupalj, bez ikakvih poanti.
{youtube}viCeRnLbruc{/youtube}

SunceBeat 2017 objavio prva imena


SunceBeat 2017 održava se od 19. do 26. srpnja 2017.g. na lokacijama The Garden Tisno i Barbarellas Pirovac. Prva potvrđena imena su Jeremy Underground, Danny Krivit, David Morales, DJ Spen, Rahaan, Mr Mendel, John Morales, Jamie 3:26 i Ge-Ology. Karizma.
{youtube}xOn_pKpMz_I{/youtube}

Spotify kupuje Soundcloud?

 
Budućnost streaminga glazbe je tako na rubu prelamanja. Financial Times je objavio izvješće kojim izlaže kako je glazbena platforma Spotify u poodmaklim pregovorima za kupnju rivala Soundclouda. Pa ako već ne možeš pobijediti nešto i neda ti se više natjecati, kupi to i sabij sve pod jedno!
 
Konačna cijena oko koje se pregovara nije puštena u javnost, ali oni koji su unutar petlje napominju da ništa još nije finalizirano i da bi pregovori još uvijek mogli propasti. No prođe li ideja, mogli bismo govoriti o sasvim novom galzbenom titanu koji svojim ujedinjenim snagama može parirati Appleu ili Tidalu.

 
Soundcloud se u posljednje vrijeme borio da održi glavu iznad vode jer još nisu profitirali unatoč svojih 200 milijuna korisnika i 135 milijuna traka koje postoje na platformi, što je neminovno točka koju Spotify koristi nebi li postigao optimalniju cijenu i balansirao ulaganje. No u nezavisnoj kreativnoj sferi Soundcloud je ipak poznat kao tražena platforma za stvaraoce koji trebaju način na koji da predstave svoj rad, koje je posljedično stvorilo golemi katalog zvuka.
 
Ovo spajanje za Spotify svakako donosi rizike, ali i beneficiju toga da će dobiti pristup ovoj golemoj kreativnoj zajednici i paralelno im omogućiti i lakše širenje na Spotify. Spotify sam bi ovime višestruku korist imao i od širenja varijacija zvuka koje nudi, i automatski samim time privukao čitavu jednu novu zajednicu. 
 
Pa kako se pregovori odvijaju iza zatvorenih vrata s malo informacija za medije, morat ćemo pričekati službenu objavu koja će proglasiti stvara li se novi golemi glazbeni konglomerat.