Legendarni argentinski DJ i producent Hernan Cattaneo proteklog je vikenda nastupio u luci Beograd, gdje je ispred hangara odsvirao produženi set pred brojnom publikom. No, glazbeno slavlje nije počelo njegovim nastupom već nešto ranije u danu kada je u Beogradu je otkriven mural posvećen upravo njemu.
Djelo graffiti umjetnika kal3 nosi naziv “El Maestro“, a smješteno je na zidu u blizini mjesta gdje je Cattaneo nastupio. Autor murala podijelio je emotivnu poruku na društvenim mrežama, objašnjavajući kako je mural nastao iz duboke zahvalnosti za sve one posebne trenutke koje mu je Hernanova glazba pružila ne samo na partyjima, već i u svakodnevnom životu.
“Pokušao sam uhvatiti samo mali dio svemira gdje nas Hernan vodi. Taj osjećaj kad stojiš ispred njega, okružen s malim milijunom ljudi, a zapravo ste samo vas dvoje dok on stvara čistu magiju,” napisao je kal3.
Mural je za umjetnika bio i osobna katarza, povratak strasti prema slikanju koju je, kako priznaje, izgubio u svakodnevnoj jurnjavi posla i obaveza. Hernanova glazba, dodaje, bila je motivacija i snaga u nekim od najizazovnijih životnih trenutaka.
Još jednu posebnu notu ovom činu dao je sam Hernan Cattaneo, koji se potpisao na mural, ostavivši tako osobni trag i zahvalnost za ovu gestu posvećenu njegovom djelovanju. Ova spontana i iskrena posveta još je jedan dokaz koliko duboko elektronička glazba i njezini tvorci mogu dotaknuti ljude, daleko izvan plesnih podija.
Za sve one koji ga žele posjetiti, fotografitati ga ili se jednostavno nakratko povezati s glazbom kroz suvremenu vizualnu umjetnost, mural se nalazi nedaleko od beogradskih Hangara u Dunavskoj 74b.
Paul Kalkbrenner je poznat po snažnim emocijama koje nosi njegova glazba, a ovog ljeta publiku diljem Europe oduševljava novim još neobjavljenim singlom “Wonderful Life”.
Foto: Paul Kalkbrenner – Izvor: Facebook (nastup u Wuhlheide)
Pjesma nosi prepoznatljiv pečat Kalkbrennerove produkcije
Iako službeno još nije objavljena, traka već od prošle jeseni stvara viralne trenutke na TikToku i YouTubeu. Toplina melodije, dubok groove i emocionalna snaga već su osvojili fanove koji je nazivaju “himnom ljeta”.
Legendarni njemački producent i live izvođač Paul Kalkbrenner vraća se ovog ljeta u Hrvatsku, a 8. kolovoza dolazi na pozornicu kluba Porat u Splitu. Njegov nastup je prilika za doživjeti Wonderful Life u live izdanju, na ljetnoj večeri u atmosferi koja savršeno odgovara toj traci — emotivna, euforična i nezaboravna.
Future Scope dolazi na more, a sa glavnom zvijezdom nastupaju još Shipe, DJ Jock, Toni Juranović i Miro. Požurite po povoljnije ulaznice na Entrio.
Svatko ima svoja najdraža sjećanja, određene trenutke s pojedinih partyja koji su nam ostali upamćeni upravo zbog toga što je sve bilo točno kako je trebalo biti. Da bi takav doživljaj bio moguć, zaslužno je puno pojedinaca.
ABOP na nagradi Ambasador 2018 – Lightman: Andrija Santro – Foto: Dino Ninković aka Denine
Glazbeni događaj brojnim posjetiteljima predstavlja samo dobar provod, no on se sastoji od brojnih sastavnih elemenata koji ga čine mogućim. Rasvjeta, scenografija i dizajn pozornice (art produkcija), fotografija, vizualni efekti, sve su umjetnost za sebe.
No, ono što najčešće ostaje upamćeno je nastup DJ-a, gotov proizvod prezentiran publici.
Ime DJ-a većina zna, ali rijedak je pojedinac koji zna tko je bio zaslužan za vizualne efekte, čak i ako su u nekom trenutku večeri doista bili očarani tim istim efektima. Kreativac koji stoji iza njih, često ostaje neimenovan na stranicama ili izvještajima s događaja, iako bez njega taj sam događaj ne bi bio moguć. Postavlja se pitanje čija je odgovornost za takvu situaciju, ako se o odgovornosti kao takvoj može uopće govoriti. Više je mogućih faktora zaslužnih, no na vidjelo proizlaze tri najvjerojatnija: sami kreativci, publika ili mediji/promotori.
Kreativni radnici koji čine glazbene događaje mogućima, sami su zaslužni za promociju svojeg rada, kako bi se izborili za svoje mjesto pod suncem. U današnje vrijeme, uspjeh u branšama poput glazbene nemoguć je bez određene razine eksponiranosti, kako na društvenim mrežama, tako i u drugim oblicima medija. Samim time, otvara se pitanje žele li svi takvu razinu eksponiranosti, smatraju li da je njihova uloga jednako važna kao uloga izvođača i koja je općenito njihova motivacija za karijeru koju su odabrali?
Rasvjeta, scenografija i dizajn pozornice (art produkcija), fotografija, vizualni efekti, sve su umjetnost za sebe
S druge strane, čak i ako pojedinac koji radi rasvjetu ili vizuale, uz to što radi odličan posao, ima i snažnu samopromociju na društvenim mrežama, rijetko kada će posjetitelji tih događanja znati tko je on. No, želi li publika uopće znati tko je zaslužan za vizuale ili ih zanima samo gotov proizvod – DJ set? Dolaze li ljudi na glazbena događanja samo čuti muziku i zabaviti se ili žele doživjeti cjelokupno audiovizualno iskustvo koje ona pružaju?
Na kraju svega, čak i ako se određen broj pojedinaca interesira za bliže poznavanje sastavnih dijelova koji čine jedan glazbeni događaj, dopušta li im trenutačna situacija da saznaju tko stoji iza njih? Gdje mogu uopće saznati tko je bio zaslužan za rasvjetu, kada se te osobe ne spominju na stranicama događaja.
U potrazi za odgovorom na tako naizgled apstraktno pitanje porazgovarao sam s pojedincima koji su direktno zahvaćeni spomenutom problematikom ili su barem s njome dobro upoznati.
Kushtrim Juniku (dizajner pozornica i vizualnih efekata); dobitnik nagrade Ambasador 2022. – Izvor fotografije: Privatna arhiva Facebook
Prvi od njih, Kushtrim Juniku, bavi se dizajnom pozornice i vizualnih efekata. Činjenica da njegov posao uključuje detaljnu pripremu koja može trajati tjednima ili mjesecima, a u konačnici priznanje dobije samo izvedba na pozornici, za njega predstavlja veliki problem glazbene scene. Mišljenja je da su glazbeni događaji u današnje vrijeme multisenzorna iskustva, a brojni posjetitelji pohađaju događaje ne samo zbog glazbe, već upravo zbog imerzivne atmosfere koju pruža spoj audio i vizualnog.
„Usprkos tome, omjer uloženog truda i razine prepoznatljivosti koje taj trud dobiva ostaje nepravedan. Smatram da je jedan od razloga tome manjak suradnje između svih sudionika od početka samog procesa, što ograničava potencijal onoga što bi moglo nastati. Eksponiranost je u današnje vrijeme prijeko potrebna za razvoj profesionalne karijere u ovakvim poljima, htio to netko ili ne. Upravo zato, organizatori moraju shvatiti da više nije dovoljno ulagati u „headlinera“ i ignorirati ostatak tima.“
„Baš kako se podupiru lokalne DJ-eve koji u nekom trenutku postanu poznatiji široj masi, tako bi trebalo podupirati i ostale kreativce kako bi i oni dalje razvijali svoje karijere. Veća razina prepoznatljivosti svih sudionika u prezentaciji nekog glazbenog događaja dovela bi do poboljšane kvalitete njihovog rada, a samim time i do još kvalitetnijih događaja – svojevrsni kreativni ulog u bolju budućnost. Svi sudionici rade za isto – pružanje iskustava publici. A kada postoji kvalitetna suradnja, iskustvo uistinu postaje nezaboravno.“
Andrija Santro (lightman) – Izvor fotografije: Privatna arhiva Facebook
Slično, ali ponešto drugačije mišljenje s njim dijeli i drugi sugovornik – Andrija Santro, lightman s višegodišnjim iskustvom rada na partijima, ali i u kazališnoj umjetnosti. Iako, baš poput Kushtrima, smatra da bi mediji i organizatori trebali više vremena posvetiti “ljudima iz sjene” događaja, ipak razinu eksponiranosti ocjenjuje ponajviše kao odgovornost pojedinca:
„Jednakost kreativaca koji sudjeluju u procesu s izvođačima možda nije ni nužna. Njihov rad može se objasniti kao popratni element jer glavnu srž partija ipak čini izvedba DJ-a. Na organizatoru je odluka koliko će se posvetiti njihovoj eksponiranosti. Eksponiranost kreativaca u medijima ovisi o pojedincu. Svatko je različit po tom pitanju i sam bira koliko će se prezentirati u javnosti. Osobno mi samopromocija nije prioritet jer rad kojim se bavim proizlazi iz ljubavi prema toj umjetnosti. Kroz spoj tehnologije i kreativnosti se najbolje izražavam i to je nešto što mi je ipak najbitnije.“
Takva raznolikost karaktera u kreativcima, po Andriji, primjenjiva je i na samu publiku:
„Posjetitelji glazbenih događanja variraju, dio ekipe izlazi radi socijalizacije ili im izlazak služi kao ispušni ventil, a s druge strane postoje ljudi koji klubove štuju kao hramove i pristupaju glazbi na drukčiji način. Samim time, i njihov fokus na elemente koji utječu na njihovo iskustvo znatno variraju.“
Treći sugovornik, Pepi Jogarde, govoreći iz perspektive poznatog zagrebačkog DJ-a, glavnu odgovornost za takvu situaciju na glazbenoj sceni pripisao je pak samoj prirodi izvedbe:
„DJ ili bend su na pozornici, u centru pažnje, s mikrofonom ili za pultom. Njihov je rad “gotov proizvod” koji publika direktno konzumira. Kreativci, s druge strane, rade iz pozadine, njihov je rad suptilniji, a njihov utjecaj na doživljaj često se podrazumijeva.”
Pepi Jogarde (DJ) – Izvor fotografije: Privatna arhiva Facebook
Slično objašnjenje ove situacije imao je Ratko Martinović, voditelj Podcast inkubatora na kojem su, između ostalih, gostovali i brojni sudionici domaće glazbene scene:
„Mislim da je prirodno da najviše pažnje dobiva onaj koji je najviše i traži, a ujedno i snosi najveći pritisak. Ako na setu dođe do krivog osvjetljenja ili tehničke pogreške, nikom pa ništa. No ako dođe do DJ-eve omaške, bilo tehničke ili jednostavno lošeg seta, to izuzetno utječe na njegov renome i buduće angažmane.“
Sama priroda ovog fenomena stavlja u fokus već spomenute društvene faktore, za koje Pepi smatra da također igraju veliku ulogu:
„Interes publike za “gotov proizvod” je ogroman. Ljudi dolaze na događaj da se zabave, čuju muziku, plešu. Ne razmišljaju o tome tko je složio rasvjetu ili tko je snimio promotivni video. Njima je bitno cjelokupno iskustvo, ali često ne prepoznaju njegove sastavne dijelove. Dobar dio publike dolazi prvenstveno zbog muzike i zabave.
No, smatram da sve više ljudi prepoznaje da kvalitetan događaj čini puno više od same glazbe. Kad dožive potpuno audiovizualno iskustvo, to ih oduševi i pamte. Ali često ne znaju imenovati ljude koji su to omogućili. To je kao da odeš u vrhunski restoran – uživaš u hrani, ali rijetko znaš tko je točno u kuhinji rezao luk ili flambirao desert.“
Ratko Martinović (putopisac i voditelj Podcast Inkubatora) – Izvor fotografije: Privatna arhiva Facebook
Osim same prirode događaja te interesa publike za finalan proizvod, Pepi je, poput ostalih sudionika, naglasio da ipak mediji igraju podosta veliku ulogu u nastaloj situaciji:
„Mi smo kultura koja voli heroje i zvijezde, a ti su često izvođači. Mediji tu dolijevaju ulje na vatru. Oni su fokusirani na ono što je najlakše prodati i prepoznati – DJ-a, bend, hit. Rijetko ćeš vidjeti članak o tome kako je neki lightman stvorio nevjerojatan vizualni spektakl, osim ako se ne radi o nekom svjetski poznatom dizajneru svjetla na mega-festivalima.“
U konačnici dalo bi se zaključiti da je ova problematika prisutna ne samo u glazbenoj, već i u ostalim oblicima umjetnosti koji u središte stavljaju protagonista, poput kazališne ili filmske industrije. Svi znaju tko je glavni glumac, ali malo tko zna snimatelja ili scenografa, bez kojih gotovi produkt ne bi postojao. Rad ostalih sudionika u svim spomenutim granama, umjetnost je za sebe, te je možda i prepoznata na adekvatan način unutar same industrije, no nije tako prezentirana široj javnosti.
Uzevši sve navedeno u obzir, možda „odgovornost“, kako je navedeno na početku i nije najbolji izraz. Možda nitko nije direktno odgovoran, nego je takva situacija jednostavno produkt brojnih okolnosti na kojima svatko treba poraditi da bi se iznjedrilo nešto novo. Promotori bi trebali poraditi na promociji cijele ekipe koja radi na događaju, što bi možda dovelo i do interesa publike koji nadmašuje gotov proizvod, a kreativci bi vidjeli više smisla u intenzivnoj samopromociji.
Ipak, u potrazi za rješenjem od nekud treba krenuti, a polazna točka možda je upravo pisati o navedenome, dati ljudima uvid u nešto čega možda i nisu svjesni; dati prostora onima kojih se ovo tiče da izraze ono što žele i da u konačnici zadrže motivaciju za onime čime se bave. Jer bez toga nema ni upamćenog trenutka ni utiska vrhunskog partija koji ostaje u sjećanju s velikim odmakom vremena.
Smješten nedaleko od centra grada, Adriatic Social Club njeguje intimnu atmosferu i topli, gotovo mediteranski ugođaj, predstavljajući selekciju glazbe koja spaja afričke ritmove, brazilske melodije, boogie, disco, italo, ali house, kao i sve i ostale kvalitetne glazbene žanrove. Upravo tu smo razgovarali s DJ Ozom, DJ-om, ali prije svega osobom koja je dugi niz godine prisutna na splitskoj, kako alternativnoj, tako i glazbenoj sceni, koji je s Matijom Duićem i pokrenuo Adriatic Social Club.
U opuštenom razgovoru prisjetili smo se kako je sve počelo od stvaranja kolektiva i pokretanja bara, preko glazbenih uzora i selekcijskih principa, pa sve do uloge ASC-a na splitskoj sceni. Dotaknuli smo se i njihovog skorašnjeg nastupa na jubilarnom Love International festivalu, gdje će još jednom predstaviti svoju prepoznatljivu selekciju pod otvorenim nebom Tisnog.
“Ideja o kolektivu, odnosno o prostoru kao što je naš postoji praktički od malena, još od jako rane mladosti postoji fasciniranost prostora koji odišu poviješću, nebitno bio to bar, klub, record shop ili knjižara. Moj prvi ulazak u glazbu je bio sredinom 90-ih prvo kroz hip-hop, a od kraja 90-ih je elektronička glazba postala broj jedan. Tih godina se u svijetu, ali i Splitu događala velika ekspanzija klupske scene. Tih godina je to bio jedan veliki urbani pokret i tada je baš jako puno ljudi odlazilo na partyje. Naravno, treba uzeti i kontekst vremena da je tada sve to bilo nešto novo i nekome mlađem danas je to možda teško približiti jer se danas nešto bi tno i tako veliko nažalost ne događa.“
Započinje nam s pričom DJ Oz koji ističe kako mu je praktički cijeli život naslonjen na glazbu, te pojašnjava da se sama ideja oko Adriatic Social Cluba razvijala godinama. Također nam napominje kako je oduvijek imao afinitet za učenjem s izvora, a kroz život je pokušao što više putovati, upijati stvari i preslikavati ih ovdje. U jednom trenutku kada su se stvari posložile, zajedno s partnerom Matijom Duićem je složio plan, te su se upustili u pokretanje Adriatic Social Cluba – kolektiva, a samim time i bara koji je inspiriran japanskom kulturom listening barova.
“Prvi takav bar se otvorio u Londonu 2015. godine i zove se Brilliant Corners. Mi smo treći u Europi otvorili, što je za grad kao Split, u biti i cijelu Hrvatsku dosta zanimljivo. No, sve ono što smo Matija i ja prošli, čemu težimo od mladosti, što smo istraživali kroz godine se taložilo u nama i naposljetku manifestiralo u ovaj prostor. Prije godinu dana, otvorili smo i drugi prostor u centru grada koji se zove Parasol, on je recimo estetski još bliže tom japanskoj estetici. U principu sve je slično kao i ovdje, samo što je to prostor s hranom, jer ipak u centru bez hrane ne možeš opstati.“
Iako su ponosni na ono što su izgradili s Adriatic Social Clubom i činjenicu da u Splitu imaju svoj kutak koji živi glazbu i kulturu na njihov način, DJ Oz bez zadrške progovara o stanju scene u gradu.
“Realno, Split danas nema niti jedan alternativni klupski prostor koji funkcionira kontinuirano, s jasnom idejom, identitetom i mogućnošću razvoja nezavisne scene. Nije pritom važno je li riječ o elektroničkoj, rock, indie ili nekoj trećoj vrsti glazbe,” ističe naš sugovornik i dodaje kako je riječ o alarmantnom stanju koje upućuje na dublji problem ne samo glazbene, već i šire kulturne infrastrukture grada. “To je jako, jako tužna slika i realnost današnjeg doba“, zaključuje, naglašavajući kako pritom misli na nedostatak legalnog prostora s jasnim vizualnim identitetom, kvalitetnim razglasom i raznovrsnim programom koji nudi nešto više od pukog izlaska.
Nakon što smo se dotaknuli nešto ozbiljnije teme, vratili smo se na one vedrije i postavili neizbježno pitanje: tko su im bili uzori i što ih je glazbeno oblikovalo kroz godine?
“Mi smo generacija koja je odrasla kroz 90-te što znači da su svi naši nekakvi korijeni vezani uz uglavnom afro-američku glazbu. Počevši od jazza, soula, funka preko disca, hip-hopa pa sve do housea i techna. Tu su bili i likovi poput Davida Mancusa, tvorac modernog clubbinga i pokretač kultnog njujorškog kluba The Loft. Moram spomenuti i Larryja Levana, jednog od prvih internacionalnih DJ zvijezda i rezidenta Paradise Garagea. Što se tiče Europe tu je na nas definitivno utjecala UK scena, a zatim uvelike i balearska scena na čelu s pokojnim DJ Alfredom.“
Uz sve to, Oz nam je napomenuo da posebno mjesto u njihovoj priči imaju i festivali u Tisnom poput nekadašnjeg The Gardena (današnji Love International), SunceBeat i Electric Elephant na kojima su imali privilegiju učiti od velikih glazbenih selektora i promotora. “Mi se toga ne sramimo, dapače. Smatram da bi svi trebali učiti od ljudi koji znaju više od nas. Puno toga što danas radimo inspirirano je upravo tim iskustvima“, iskreno priznaje te se lako da zaključiti da se taj široki spektar utjecaja danas oslikava i u njihovim DJ setovima.
“Kao DJ-i, puštamo široki spektar glazbe. Za svako vrijeme, mjesto i događaj postoji prilagođena glazba. Znači kod nas to ovisi od trenutka kada puštamo. Imamo taj jedan eklektični pristup za koji vjerujem da je pravi. Primjerice, ako vrtimo u dva ujutro svirat će se od disca i housea pa možemo doći i do techna. Bude tu i dosta plesne, egzotične glazbe. U svakom kutku svijeta ima zanimljive glazbe. Ono čemu težimo jest da naša glazba bude ozbiljna u smislu produkcije, a to znači da u 99% slučajeva puštamo glazbu koja je izašla na ploči. To ne govorim zbog nekakvog snobizma, dapače, ali recimo da onaj tko je dublje u glazbi, zna kakva glazba će završiti i na ploči, a kakva samo digitalno. Danas živimo u svijetu hiper-produkcije koja srozava kvalitetu, tako da je nekom mlađem puno teže doći do kvalitetne glazbe, a nažalost i šunda generalno ima kao nikada ranije.“
Osim što ih se često može poslušati u domaćem ambijentu Adriatic Social Cluba, kao kolektiv ih se moglo uhvatiti diljem Hrvatske, regije, ali šire na gostovanjima kod prijatelja i glazbenih istomišljenika. Kako nam Oz priča u kontaktu su s mnogim ljudima koji dijele slične afinitete, kao i zvuk poput njih što im olakšava neke bukinge i stvara prilike za suradnje. Upravo kada su u pitanju bukinzi i gostovanja, Oz na tu otvoreno kaže da su možda i prestrogi oko odabira, pogotovo kad se uzme u kontekst da rade u malom gradu poput Splita, ali razlog tome leži što izričito paze na svoj ukus i smatraju da publiku mogu zaraziti s njim. Tako se kroz gotovo osam godina postojanja Adriatic Social Cluba moglo poslušati brojna kvalitetna gostovanja, a svakako među njima vrijedi izdvojiti Young Marco, Zaltan, Invisible City Soundsystem, Legalize Lambada, Marcel Vogel, Millos Kaiser, Apiento, Vladimir Ivković, Mendel, Kleo, Suzy Ijo i druge…
Lokalna scena u svemu tome nije zapostavljena, dapače priliku za svirku u ASC-u su dobili mnogi domaći DJ-evi, a u budućnosti će biti i još više prilika. Često organiziraju edukacije, druženja i radionice, a na jesen to poprima novu, veću dimenziju s pokretanjem večeri usmjerene novim DJ-evima koji traže svoju priliku.
“Ja se sjećam koliko je nama bilo teško dobiti priliku. Zato krećemo s tkz. newcomers večerima gdje želimo zahvatiti još ozbiljnije lokalnu scenu. Znači nije bitno jesi li mlad ili star, nego je bitno da možeš puštati muziku iza koje može stati i da je ona primjerena ovom prostoru – bila ona jazz, hip-hop, indie rock ili house. Kroz to želimo ljudima dati ono što nama, nažalost nitko nije dao, a želimo ih naučiti i elementarnim vrijednostima DJ-inga.“
Osim što budućnost u Adriatic Social Clubu donosi nove večeri poput one za nadolazeće DJ-eve, DJ Oz nam otkriva da u sklopu bara se otvaraju i mali record shop koji će osim ploča u ponudi imati magazine, knjige o glazbi, ali i generalno pop kulturi. No to nije sve, u pripremi je i posebna knjiga koja će obraditi splitsku party scenu od 1995. do 2005.
“Dugi niz godina sam pisao neke svoje tekstove, od kojih većina nikad nije bila objavljena. Međutim, evo već nekih godinu dana radimo na knjizi. Nadam se da će biti gotova do kraja godine. Imam veliku kolekciju flyera koji pokrivaju taj vremenski period. Knjiga će osim flyera pokriti i neke zanimljive priče iz tog vremenskog perioda. Neće biti samo perspektiva DJ-eva, promotora i organizatora, već će biti i insajderskih priča. U knjizi će biti Pero Vidaković, popularniji kao Pero kapa, Pero Full House, Sina Tudor, i još nekolicina ljudi koji su bili značajan dio scene i od praktički od početka aktivni.“
Prije nego što nastave s poslom oko bara i restorana, ekipa Adriatic Social Cluba gostuje u Tisnom na jubilarnom izdanju Love International festivala. Posljednjih sedam godina standardni su dio Sunrise Session pozornice, a tako će biti i ovog puta kada preuzmu DJ pult ovog četvrtka od deset do podne.
“Sunrise Session je stage na kojoj se program odvija od šest ujutro do podne, a program na njoj vodi jedan od najlegendarnijih likova – Apiento, koji je bio dio Junior Boy’s Owna. Rekao bih da je taj stage možda najbolje produkcijski isprogramiran. Apiento točno zna što želi s njim, a to je da donese vibe Ibize s kraja 80-ih. Znači nema bine, atmosfera je totalno opuštena, spušten si među ljude i bude 100, 200 do maksimalno 300 posjetitelja jer ipak je zanimljiva satnica u pitanju. Tu sam recimo prije nekih desetak godina imao prilike slušati danas veliki bend Khruangbin. Tada su oni izveli akustičnu verziju svog prvog albuma. Bilo je tu puno stvari koje nas vežu i imamo jako lijepa sjećanja na ljude oko tog stagea. Tu smo svake godinu i radujemo se svakom dolasku.“
Ulaznice za Love International festival osigurajte kroz sustav Entrio.
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Jedan od najiščekivanijih techno festivala ovog ljeta, koji se po drugi put održava u Hrvatskoj, otkrio je lineup za četiri noći after partija u legendarnom open-air klubu Barbarella’s kraj Tisnog.
Od ponoći do izlaska sunca, plesat će se pod zvijezdama uz imena kao što su: Kettama, Vendex, Daria Kolosova, Héctor Oaks, Aida Arko, Oguz, CLTX i drugi.
Ove noći nastavljaju festivalski ritam u pravom Terminal V duhu, spajajući sirovu energiju techna s neponovljivim ambijentom jadranske obale.
Ulaznice za aftere u Barbarelli su u prodaji na Entrio, a kompletan line up niže.
Na ovogodišnjem izadnju festivala u The Garden resortu u Tisnom posjetitelje će zabavljati neka od najvećih imena svjetske techno scene: I Hate Models, 999999999, Alarico, Alex Farell, Anfisa Letyago, AZYR, Basswell, Ben Sims, Benwal, blk., CARV, CLTX, Daria Kolosova, Dax J, Ellen Allien, Fantasm, Fish56Octagon, Franck, Hannah Laing, Héctor Oaks, KETTAMA, Kobosil, Lee Ann Roberts, LESSSS, Mall Grab, Marrøn, MCR-T, mischluft, Miss Bashful & DBBD, Pegassi, Sam Alfred, Shlømo, simOne, SNTS, SPFDJ, Supergloss, Upper90, VTSS, X CLUB i mnogi drugi.
Elektronička glazba dobila je još jedno priznanje, ali ovog puta s druge strane Atlantika. Kalifornijska Državna skupština službeno je izglasala da se mjesec lipanj u budućnosti obilježava kao “Electronic Dance Music Month“, čime je elektronička glazba po prvi put u toj američkoj saveznoj državi dobila formalno mjesto u zakonodavnom kalendaru.
Rezoluciju ACR 92 u Skupštini je predstavio zastupnik Mark González, a podržalo ju je čak 74 članova Skupštine i Senata iz Demokratske i Republikanske stranke. Nakon što je rezolucija prihvaćena prije nekoliko dana, González je na društvenim mrežama objavio službenu potvrdu i time dodatno istaknuo značaj koji elektronička glazba ima za Kaliforniju.
“Elektronička glazba je više od samih festivala. To je vibrantna kultura utemeljena na vrijednostima mira, ljubavi, jedinstva i poštovanja. Ta scena stvara prostor gdje ljudi iz svih sredina mogu biti ono što jesu, slaviti život i slobodno se izražavati“, izjavio je González, dodavši: “Elekronička glazba mojoj je generaciji dala prostor da budemo glasni, svoji i da pripadamo u svijetu koji nas prečesto pokušava utišati.”
Uz njega je na ceremoniji bio i Pasquale Rotella, osnivač i direktor Insomniac Eventsa, kojem je odano priznanje za njegov ključni doprinos razvoju elektroničke scene u Kaliforniji i šire.
Ova pozitivna vijest je još jedan pokazatelj da elektronička glazba sve češće dobiva priznanje na najvišim institucionalnim razinama. Prije samo nekoliko dana francuski predsjednik Emmanuel Macronpredložio je da se francuska elektronička glazba uvrsti na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, dok je početkom 2024. njemačka techno scena iz Berlina službeno upisana na njemački nacionalni UNESCO registar.
Upravljajte svojom privatnošću
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.
