Skip to main content

Steve Redhead: “Super je vratiti se u Sloveniju, na događaju koji slavi sirovu energiju klasičnog techna”

Glazbu mu karakteriziraju energični, pokretački i intenzivni techno ritmovi. Objavio je pjesme na nekim od najprestižnijih techno etiketa, uključujući Mutual Rytm, Frenzy, Primate, Zync, Mankind, Materia, Suara, Compressed, Fine Audio, Session i vlastitu Reda Recordings.

Uoči nastupa u ljubljanskoj Cvetličarni popričali smo o old school vremenima od I Love Techna do evolucije techno glazbe, a posebno je istakao što publika od njega može očekivati na nastupu u petak.

Foto: Yannig Van de Wouwer Fotografie

Dio ste techno scene od 90-ih. Kako vidite evoluciju techna od njegovih underground korijena do današnjeg globalnog fenomena?

Techno je evoluirao od underground žanra do globalno priznatog glazbenog pokreta. Ono što je nekad započelo u malim klubovima sada je dio mainstream glazbene kulture. Iako je nešto od toga postalo previše komercijalno, mnogi DJ-i i producenti pokušavaju ostati u tom underground duhu. Osobito se čini da se nova generacija techno producenata vraća toj underground kulturi. Sviđa mi se to.

Vaša izdanja za izdavačke kuće kao što su Mutual Rytm, Kombination Research i Red Factory definirala su sirov, beskompromisan zvuk. Kako biste opisali svoj trenutni pristup produkciji u usporedbi s ranim danima?

Moj se pristup produkciji promijenio tijekom godina zbog tehnološkog napretka. Počeo sam producirati 1995. i uglavnom sam radio s hardverom i analognom opremom. Audia i dalje nije bilo nigdje. Od 2000. postaje sve važniji u mom tijeku rada.

Sada skoro koristim samo dodatke s midi kontrolerima. Još uvijek imam nešto analogne opreme kao što je Planet Phatt, Analog four i TD-9. S računalom danas možete učiniti mnogo više što više ne želim mijenjati. Mogućnosti su beskrajne. Međutim, fokus ostaje na sirovom, beskompromisnom zvuku.

Belgija je oduvijek imala jaku techno kulturu. Kako se scena mijenjala tijekom godina i kakvu ulogu ima u globalnom techno pokretu danas?

Belgija je oduvijek igrala veliku ulogu u elektroničkoj glazbi. Poznati smo po novom ritmu. Dok su u Detroitu stvarali početak techna, ovdje je new beat bio vrlo popularan. Bio je to prvi pravi elektronički žanr i bio je vrlo mračan i spor. Ali to je bio početak nečeg mnogo većeg. Ranih 90-ih bili smo središte elektroničke glazbe.

Mislim do 2005-2006 bili smo jedna od vodećih zemalja u technu. Danas je scena postala toliko komercijalna zbog radija i televizije da smo izgubili tu vodeću poziciju. Svi promoviraju hard techno i drugu komercijalnu glazbu. Danas s malo ljubomore gledam na scenu u Nizozemskoj i Njemačkoj. Srećom, još uvijek imamo dobre klubove poput Fusea. Ovaj klub ostaje ikona u technolandu.

Vinil se uvelike vraća, a vi ste dio pokreta koji ga održava na životu. Kakvo je vaše mišljenje o debati digitalno naspram vinila u techno DJ-ingu?

Vinil ima jedinstveni šarm i karakter. Imati svoju glazbu u ruci uvijek je posebno i ima puno više značenja od MP3-a. Ali moram biti iskren, volim se igrati s digitalom. Nema igala koje skaču, nema rezonancije. Nudi fleksibilnost za izvođenje dodatnih trikova s ​​glazbom. Mislim da oboje imaju svoje mjesto na sceni, a u konačnici se radi o glazbenoj umjetnosti.

Old Kitchen Party vraća sirovu energiju klasičnog techna sa setovima samo od vinila. Kakav je osjećaj biti dio događaja koji obuhvaća duh old school techna? Što publika može očekivati ​​od vašeg seta?

Super je vratiti se u Sloveniju! I ovaj put na događaju koji slavi sirovu energiju klasičnog techna koja je još veća! Možete očekivati ​​raw (sirovi, lo-fi, oštri) i energični techno. Neke dobro poznate pjesme i neke manje poznate.

I Love Techno bio je jedan od najpoznatijih festivala u Belgiji i ključni događaj za mnoge ljubitelje techna. Bili ste dio tog doba – kako gledate na to i mislite li da danas još uvijek ima mjesta za tako velike i fokusirane techno festivale?

I Love Techno bio je kultni događaj koji je utjecao na cijelu generaciju. Mnogi mi ljudi i danas govore da su im ti dani bili najbolji u životu. Vidjeti svu techno scenu zajedno na 5 pozornica bilo je neviđeno u to vrijeme. Danas imate mnogo festivala koji to rade. Iako se scena dosta promijenila, još uvijek ima mjesta za fokusirane techno festivale. Na primjer, Stone Techno festival u Njemačkoj i XRDS u Belgiji dobri su primjeri.

Što je sljedeće za Stevea Redheada? Neka nadolazeća izdanja, projekti ili suradnje na koje bismo trebali paziti?

Uskoro će stići puno novih stvari. Pjesme i remiksi. Na primjer, napravio sam remix za izdavačku kuću Techsturbation Records od Gumje. Također radim na novom Mutual Rytmu i pjesmi za Perc Trax. A za 2 tjedna ćemo snimiti studijski masterclass za Sinee koji će inače izaći u lipnju. Dakle, tamo ćete moći vidjeti moj tijek rada iz studija!

Old Kitchen donosi vinyl only večer ispunjenu sirovim, autentičnim techno zvukom, a osim Redheada na gramofonima će iste večeri puštati Marko Nastić, Gumja, Lexis, Daniel Gloomy i Veztax.

Osigurajte svoje ulaznice na vrijeme po povoljnijoj cijeni na Entrio.

Tema dana: Kreativni umjetnici u sjeni velikih zvijezda

To zna svatko tko na neki način radi u kreativnoj industriji. Izuzetno je velik broj kreativaca koji su prisutni na glazbenoj sceni u Hrvatskoj ali su iz brojnih razloga ostali anonimni jer njihov rad, ma koliko bio hvaljen nije ih učinio popularnima.

Štoviše, izuzetno velik broj tih istih kreativaca godinama vodi bitku da se dokaže i da počnu živjeti od svoje umjetnosti. Brojni glazbeni festivali kojima Hrvatska doista obiluje, sjajan su poligon za sve te kreativce da se dokažu i pokažu svu svoju kreativnost.

Uz same glazbenike, koji nakon prestanka pandemije izazvane COVIDOM-19 žive svoje zlatno koncertno doba jer nikada nije bilo više mjesta za nastupe kao i festivala na kojima mogu nastupati, brojni VJ-i, scenografi, redatelji, grafički dizajneri, inženjeri zvuka, dizajneri svjetla itd. i na taj način doći do izražaja, te pokazati svu svoju kreativnost. I to pred izuzetno brojnom publikom a nerijetko i međunarodnom. Savršena platforma za prezentiranje vlastite kreativnosti.

Tako će na primjer ovogodišnji Muzički biennale Zagreb, koje se održava od 5. do 12. travnja ugostiti više od 230 izvođača i izvođačica iz preko 30 zemalja sa šest kontinenata a biti će izvedeno više od 20 programa s čak 28 praizvedbi novih skladbi.

Ove godine program su osmislila čak tri umjetnička direktora MBZ-a; Davor Branimir Vincze, Ivan Josip Skender i Tomislav Oliver koji je u intervjuu za Nacional istaknuo kako su „duboko svjesni da se neke od najzanimljivijih stvari u današnjoj glazbi događaju upravo u undergroundu i na klupskoj sceni“.

Za malu zemlju poput Hrvatske financiranje suvremene umjetnosti nije samo važno, ono je presudno…

U istom tekstu Davor Vincze stavio je naglasak upravo na kreativce, te rekao: „Za malu zemlju poput Hrvatske financiranje suvremene umjetnosti nije samo važno, ono je presudno. Želimo graditi narativ koji ne počiva samo na prošlosti i dostignućima naših prethodnika, već na onome što smo mi danas. Jedino suvremena umjetnost gleda u budućnost.“

Dodavši ovome da je umjetnost dugoročna investicija koja ne donosi trenutačne povrate, ali kada ih donese, njezin utjecaj traje stoljećima jer jedno remek-djelo može oblikovati nacionalni identitet za generacije koje dolaze.“ I to upravo od strane brojnih kreativnih pojedinaca bez obzira na kojem se polju umjetnosti izražavaju.

Na jednoj od prvih Međunarodnih autorskih kreativnih konferencija (MAKK) koje se u organizaciji stručne službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatskog društva za autorsko pravo svake godine održavaju u Zagrebu, prije desetak godina su predstavljeni rezultati kreativne industrije u svijetu uz impresivne brojke poput podatka da kreativne industrije ostvaruju 2,25 milijardi dolara prihoda godišnje i čak tri posto svjetskog BDP-a, te da je više od 30 milijuna ljudi zaposleno u tim industrijama.

Također da u Europskoj uniji od svog kreativnog posla živi sedam milijuna ljudi koji donose prihod od 536 milijardi eura prihoda. I to su podaci stari više od deset godina.

Danas bi se te brojke mogle vjerojatno uvišetručiti. Istom prilikom je rečeno da kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj stvaraju više od dva posto BDP-a sa šest milijardi kuna prihoda godišnje i da u tim industrijama radi 42.000 zaposlenih, što čini tri posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, te da kultura mora biti neovisna i slobodna i da je to najbolja pozivnica koju možemo poslati svijetu jer je kultura najjači proizvod Europe, pa je i nama ključna za konkurentnost jer otvara velike šanse za razvoj Hrvatske.

Zašto su onda svi ti kreativci u čijim radovima i kreacijama neprimjetni i gotovo anonimni?

Jesu li, kako neki vole istaknuti krivi oni sami jer se ne znaju izboriti za svoje mjesto pod suncem ili dio krivice ipak leži na novinarima i njihovim urednicima koji nisu u stanju prepoznati njihov veliki kreativni potencijal, te ih predstaviti široj populaciji.

Nažalost, velik broj urednika u Hrvatskoj (bez obzira radi li se o dnevnim novinama, tjednicima, internetskim portalima, televizijskim emisijama ili radio stanicama, još uvijek nije svjesno svoje funkcije otkrivanja i predstavljanja novih imena čija kreativnost na polju u kojem djeluju zaslužuje pažnju javnosti.

Najčešće se na njih obrati pažnja ako su si sami složili neki dobar PR ili pak platili nekoj agenciji da ih barem učini vidljivijima.

Dakako, što su vidljiviji i ‘popularniji’ lakše će do novog posla a da nije u pitanju povlačenje za rukav i rođačke veze. Jednako je tako neobično da u Hrvatskoj, pa čak i u cijelog regiji nije zaživio posao agenta koji prodaje umjetnost svojih klijenata.

Posao koji širom svijeta obavlja mala vojska ljudi/agenata bez koji gotovo da niti jedan umjetnik ne traži novi angažman jer oni su ti koji sklapaju posao a umjetnici su ti koji svojom maštom i kreativnim zahvatima stvaraju umjetnost.

Na službenim internetskim stranicama Europske unije istaknuta je važnost kulturnih i kreativnih sektora jer su „važni za kontinuirani razvoj društava, a posebno za kreativno gospodarstvo. Također stoji i da je još važnije, da su ti sektori neophodni za stvaranje zajedničkog osjećaja europskog identiteta, kulture i vrijednosti kao i da u gospodarskom smislu ostvaruju iznadprosječan rast i stvaraju nova radna mjesta, osobito za mlade, i pritom jačaju socijalnu koheziju.“

Možda bi trebalo početi razlikovati vrhunske majstore svjetla i zvuka od prosječnih koji to rade bez volje

Također piše i da je „glazba ključna za kulturnu raznolikost Europe, te da europska komisija smatra da je glazbeni sektor ključan za očuvanje kulturne raznolikosti Europe i jačanje njezine konkurentnosti jer je glazba je univerzalni jezik čovječanstva i ima jedinstvenu moć da probudi kreativnost i ujedini društva i pojedince. Isto je tako od velike gospodarske važnosti. Glazbeni sektor treći je najveći poslodavac u kulturnim i kreativnim industrijama u EU-u. Europski glazbeni sektor, koji se temelji na malim i srednjim poduzećima, vrlo je dinamičan i inovativan te ima važan potencijal za rast.“

Upravo zbog svega nabrojanog svi oni kreativci spomenuti na početku teksta i sav njihov kreativni rad i te kako je važan ali još uvijek slabo ili nikako priznat i vrednovan. Da je riječ o doista velikim novcima koji se vrte kroz glazbene festivale u Hrvatskoj govore i slijedeći podaci.

Poznato je da se zbog održavanja najvećeg hrvatskog open air festival INmusic festival svake godine u Zagrebu ostvari oko 100.000 noćenja, te da Zagreb generira oko 10 milijuna eura turističkog prihoda. Split je tako zahvaljujući festivalu Ultra Europe prošle godine ostvario 200.000 noćenja, te oko 80 milijuna eura dodatne potrošnje.

SeaStar festival u Umagu svake godine ostvari oko 50.000 dodatnih noćenja, te je od 2017. godine do danas Hrvatskoj omogućio zaradu veću od 30 milijuna eura. Ukratko, nema sumnje da glazbeni festivali kao i svi kreativci na ovaj ili onaj način uključeni u realizaciju tih istih festivala i festivalskog programa i te kako pridonose ekonomiji i respektabilnoj zaradi države.

Svi ti festivali koje volimo zbog glazbenika čiju glazbu obožavamo ili DJ-a koji znaju pogoditi onaj pravi groove u najboljem trenutku predstavljajući pritom svu svoju kreativnost stvaranja elektroničke glazbe ili pak fenomenalne svjetlosne efekte, savršenu scenografiju itd.

Niz kreativnih pojedinaca čiji rad vidimo i volimo ali ne znamo tko su oni jer ih gotovo nitko ili rijetko tko želi predstaviti kao kreativce koji su i te kako zaslužni za provod koji ćemo pamtiti.

Možda bi se ti razni urednici trebali okrenuti povremeno oko sebe i zapitati se zašto je rasvjeta na ovom koncertu tako dobra a zvuk savršen dok gledaju neku svoju omiljenu grupu ili plešu uz glazbu svog omiljenog DJ-a.

Možda bi trebalo početi razlikovati vrhunske majstore svjetla i zvuka od prosječnih koji to rade bez volje. Tek za osrednji honorar.

Možda bi ih trebalo predstaviti i dati im prikladnu pažnju zbog njihove kreativnosti i truda koji toliko često ostaje u sjeni nekih drugih događaja i umjetnih zvijezda. Jer možda samo jedan od njih postane svjetski cijenjeni umjetnik čiji kreativan rad se cijeni u svijetu pa će nam svima poslije biti žao kada s razlogom napusti Hrvatsku.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

Najpovoljnije Sonus Croatia 2025 ulaznice skoro su rasprodane, požuri po svoju!

Sonus Croatia vraća se na plažu Zrće od 17. – 21. kolovoza 2025. godine, a dosad najveće izdanje omiljenog festivala jednostavno ne želite propustiti!

Foto: Marko Edge

Limitirani broj povoljnijih festivalskih Sonus Croatia ulaznica za nezaboravnih 5 dana je u prodaji. Najpovoljnije ulaznice samo što nisu rasprodane pa se pobrinite da kupite svoju prije nego poskupe!

Već je gotovo 60 poznatih svjetskih izvođača potvrdilo svoj dolazak, a na tebi je da im se pridružiš što prije i osiguraš si još jedno ljeto za pamćenje!

12. izdanje Sonusa uključivat će čak 4 kluba – Noa Beach Club, Aquarius, Papaya i Kalypso, ali i prvi put pružiti iskustvo plesanja na samoj plaži Zrće na Noa Beach Stageu.

Do sad otkriveni lineup Sonusa ponosno prikazuje svoju prepoznatljivu fuziju novih zvijezda, legendi i trendsetera, pojačanu elementima avanturističkog putovanja koja ovaj događaj čini jednim od najpoznatijih destinacijskih festivala na svijetu, a novi partner festivala – američki organizator događanja Insomniac, pridonosi svojim bogatim iskustvom produkcije kako bi nastavio uzdizati kvalitetu Sonusa.

Sonus Croatia 2025 program
2. val izvođača (A-Z)


Ahmed Spins
Andrea Oliva
Chris Liebing
Deniz Bul
DJ Gigola
Elli Acula
Enzo Siragusa
Joseph Capriati b2b Seth Troxler
Josh Baker
Julian Wassermann live
Klangkuenstler
Lilly Palmer
Marco Faraone
Moritz Hofbauer live
Oden & Fatzo (Live)
Sweely
Tijana T

1.val izvođača (A-Z)
Adam Beyer
Adriatique
Alex Wann
ALISHA
Anetha
ARTBAT
Bedouin
Ben Hemsley
Ben Klock
Ben Sterling
Boris Brejcha
Deborah De Luca
Dennis Cruz
DJ Heartstring
Fatima Hajji
FJAAK
Fleur Shore
Funk Tribu B2B Bad Boombox
Gordo
Indira Paganotto
Jan Blomqvist live
Joseph Capriati
KI/KI
Loco Dice
LOVEFOXY
Mau P
Miss Monique
Nico Moreno
Ogazón
ØTTA
Partiboi69
Patrick Mason
Reinier Zonneveld live
Ricardo Villalobos
Richie Hawtin
Seth Troxler
Shimza
Sven Väth
Trym
Vintage Culture
WhoMadeWho (Hybrid DJ Set)

Pratite Sonus Croatia na društvenim mreža namijenjenim regionalnim posjetiteljima:
Instagram @welovesound
Facebook @insoundwetrust
TikTok @welovesound

U crkvi iz 11. stoljeća srednjovjekovna pjesma “O Fortuna” izvedena je u elektroničkoj verziji

Jedna od najpoznatijih skladbi klasične glazbe, O Fortuna, ima fascinantno porijeklo koje seže gotovo 800 godina unatrag. Izvorno, to je bila srednjovjekovna latinska pjesma napisana u 13. stoljeću kao dio zbirke Carmina Burana, anonimne kolekcije pjesama koje su uglavnom tematizirale sudbinu, ljubav i životne užitke.

Foto: Youtube Screenshot

O Fortuna je posebna jer izražava žalbu na nepredvidivu prirodu sudbine, koja utječe i na bogove i na smrtnike u duhu rimske mitologije. Pjesma snažno oslikava cikličku prirodu sreće – kako ona uzdiže i ruši pojedince u nepredvidivom vrtlogu života.

Godine 1935., njemački skladatelj Carl Orff adaptirao je pjesmu u veličanstvenu glazbenu kompoziciju koja je postala jedan od najprepoznatljivijih klasičnih komada svih vremena. Njena dramatičnost i moćan ritam često su korišteni u filmovima, reklamama i pop-kulturi.

Danas, 800 godina nakon nastanka pjesme, O Fortuna i dalje inspirira nove generacije umjetnika. Najnoviji primjer dolazi od glazbenika Le Blanc, koji je stvorio modernu elektroničku interpretaciju ove bezvremenske teme.

Prostor je dodatno obogaćen impresivnom umjetničkom instalacijom vizualnog umjetnika Jeremie Bellot

Njegova verzija donosi suvremeni zvuk, zadržavajući mističnu snagu originala, spajajući povijesno i futurističko u jedno iskustvo.

Posebno značajan trenutak ovog umjetničkog putovanja dogodio se u veličanstvenoj opatijskoj crkvi iz 11. stoljeća u Francuskoj (Abbatiale Notre-Dame, Beaugency), gdje je elektronička verzija O Fortune doživjela premijeru.

Prostor je dodatno obogaćen impresivnom umjetničkom instalacijom vizualnog umjetnika Jeremie Bellot koja je dodatno pojačala dojam mistike i sudbinske neizvjesnosti.

Ovaj projekt pokazuje koliko je umjetnost bezvremenska – drevni stihovi i melodije pronalaze novo ruho u suvremenom kontekstu, dokazujući da inspiracija ne poznaje vremenske granice.

KiNK i tajna njegovih energičnih Live nastupa

Strahil Velchev, poznat pod umjetničkim imenom KiNK, jedan je od najcjenjenijih live izvođača elektroničke glazbe na svijetu.

Njegovi nastupi nisu klasični DJ setovi, već interaktivna iskustva u kojima improvizacija i energija publike oblikuju zvuk u stvarnom vremenu.

Tehnika Live nastupa

KiNK je poznat po inovativnoj upotrebi hardverskih sintesajzera, drum mašina, loopera i kontrolera, koje koristi na potpuno neskriptirani način. Njegova filozofija nastupa temelji se na spontanosti – svaki set je jedinstven jer se glazba stvara i prilagođava trenutku, umjesto da se reproduciraju unaprijed pripremljene trake.

U svojim nastupima često koristi opremu kao što su Roland TR-8, Elektron Analog Rytm, Novation Launchpad te različiti MIDI kontroleri. Njegova tehnika uključuje stvaranje slojeva zvuka u stvarnom vremenu, eksperimentiranje s efektima te direktnu interakciju s publikom, često im omogućujući da sudjeluju u kreiranju zvuka pomoću kontrolera koje im daje na korištenje.

Priznanja za najboljeg live acta

KiNK-ova energija i vještina nisu prošli nezapaženo – više puta je nagrađen kao najbolji live izvođač u elektroničkoj glazbi.

Resident Advisor ga je 2015. i 2016. godine proglasio najboljim live izvođačem elektroničke glazbe, zahvaljujući njegovoj sposobnosti da publiku uvede u hipnotički groove, kombinirajući house, techno i eksperimentalne elemente.

MusicRadar ga je 2018. godine proglasio najboljim elektroničkim live izvođačem na svijetu, ističući njegovu sposobnost improvizacije i inovativan pristup tehnologiji.

Ostavština i utjecaj

KiNK nije samo izvođač – on je i inspiracija mnogim producentima i DJ-evima koji žele istražiti granice live izvedbi. Njegov pristup dokazuje da elektronika nije statična ni automatizirana, već može biti sirova, dinamična i vođena trenutkom.

Njegovi nastupi su više od koncerata – oni su performansi u kojima su umjetnik i publika u stalnoj komunikaciji, stvarajući zvuk koji nikada nije isti dva puta. KiNK nastavlja pomicati granice live izvedbi, ostavljajući neizbrisiv trag na sceni elektroničke glazbe.

Peti Kupe se pobrinuo da KiNK-a poslušate uživo u Zagrebu već ovog petka, 4. travnja. Njemu će se pridružiti Mimi iz ekstrakta i domaćin Antonio Zuza.

Ulaznice su dostupne ovdje.

VBR Fusion u sinjskom klubu Boss 12.04. uz Peru-Fullhousea i Edya C.

VBR Fusion u svom drugom izdanju dovodi velikana hrvatske elektroničke scene Peru-Fullhousea aka Skeptik, zatim Edya C. (Project Vojarna) dok će lokalna podrška biti Felipe Grande i DJ Paki Wil.

Pero FullHouse aka Skeptik – pionir hrvatske elektroničke scene, DJ, promotor i osnivač kultnog Moondance festivala. Nastupao je u legendarnim klubovima kao što su Tresor (Berlin), Concrete (Pariz), te dijelio pult s ikonama poput Carla Coxa, Jeff Millsa i Richie Hawtina. Njegov stil varira od hipnotičnih grooveova do tvrdih industrijskih zvukova, a u Sinj donosi nepredvidivu selekciju koja briše žanrovske granice i stvara čistu euforiju na plesnom podiju!

Edy C. – majstor funky-techno zvuka sa snažnim tribal elementima, producent čiji su radovi završili na etiketama uz Valentina Kanzyanija, Marka Nastića i Carla Coxa! Njegova traka Dojoja postala je hit koji je poharao svjetske klubove, a njegov talent prepoznala je i legendarna etiketa Ministry of Sound. Nastupao je na EXIT festivalu, svirao pred 20.000 ljudi na Discotheque Riva, a sada stiže u Sinj sa setom koji će vas držati na plesnom podiju do zadnje trake!

Felipe Grande donosi dinamične setove inspirirane minimal deep techom, savršeno uklopljene u atmosferu noćnih klubova. Njegovi setovi su spoj strasti, inovacije i pravog osjećaja za trenutak, što svaku večer s njim čini posebnom. Kao dio naše lokalne scene, Felipe Grande predstavlja ono najbolje što domaći talenti imaju za ponuditi, a ovo je savršena prilika da ga čujete uživo!

FB Event

Ulaznice su dostupne na Adriaticket.

Prvi događaj u organizaciji VBR Fusion bio je krajem godine uz DJ Jocka i Tonija Juranovića, pa pogledajte u nastavku atmosferu s tog partyja.